Mudre Izreke 12

1 Tko ljubi pouku, ljubi znanje, a tko mrzi ukor, lud je.

Moto oyo alingaka koyekola alingaka boyebi, kasi moto oyo aboyaka pamela azali zoba.

2 Dobar dobiva milost od Jahve, a podmukao osudu.

Moto ya malamu azwaka ngolu na miso ya Yawe, kasi Nzambe akatelaka moto ya mayele mabe etumbu.

3 Zloćom se čovjek ne utvrđuje, a korijen se pravedniku ne pomiče.

Motema mabe elendisaka moto te; mosisa ya bato ya sembo ekatanaka te.

4 Kreposna je žena vijenac mužu svojemu, a sramotna mu je kao gnjilež u kostima.

Mwasi ya malamu azali motole ya mobali na ye, kasi mwasi oyo ayokisaka soni azali lokola bokono oyo ezali kolia mikuwa.

5 Pravedničke su misli pravične, spletke opakih prijevarne.

Mabongisi ya bayengebene ezalaka ya sembo, kasi makanisi ya bato mabe ezalaka kaka lokuta.

6 Riječi opakih pogubne su zamke, a pravedne izbavljaju usta njihova.

Maloba ya bato mabe ezali mitambo mpo na kosopa makila, kasi maloba ya bayengebene ebikisaka bango.

7 Opaki se ruše i nema ih više, a kuća pravednika ostaje.

Bato mabe bakokweyisama mpe bakozala lisusu te, kasi ndako ya bayengebene ekowumela seko.

8 Čovjek se hvali po oštrini svoga razuma, a prezire se tko je opak srcem.

Bwanya epesaka moto lokumu, kasi motema mabe ememaka kotiolama.

9 Bolje je biti malen i imati samo jednog slugu nego se hvastati a nemati ni kruha.

Eleki malamu kozala moto pamba mpe kozala na mosali, na esika ya komimona moto monene mpe kozanga bilei.

10 Pravednik pazi i na život svog živinčeta, dok je opakomu srce okrutno.

Moto ya sembo ayebaka ata baposa ya bibwele na ye, kasi motema ya moto mabe eyokaka mawa te.

11 Tko obrađuje svoju zemlju, sit je kruha, a tko trči za ništavilom, nerazuman je.

Moto oyo asalaka bilanga atondaka na bilei, kasi moto oyo alandaka bagoyigoyi azangi mayele.

12 Čežnja je opakoga mreža od zala, a korijen pravednika daje ploda.

Moto mabe alingaka misuni ya bato mabe, kasi mosisa ya bayengebene ebotaka mingi.

13 Opakomu je zamka grijeh njegovih usana, a pravednik se izbavlja od tjeskobe.

Moto ya misala mabe akangamaka na motambo ya maloba na ye ya lokuta, kasi moyengebene akobika kati na pasi.

14 Od ploda svojih usta nasitit će se svatko obilno, a ono što je rukama učinio vratit će mu se.

Na nzela ya mbuma ya monoko na ye, moto akotondisama na bolamu; mpe moto akozwa lifuti ya misala ya maboko na ye.

15 Luđaku se čini pravim njegov put, a mudar čovjek sluša savjete.

Nzela ya moto oyo azangi mayele emonanaka alima na miso na ye, kasi moto oyo ayokaka toli azali moto ya bwanya.

16 Luđak odmah odaje svoj bijes, a pametan pokriva sramotu.

Kotomboka ya moto oyo azangi mayele eyebanaka kaka mokolo wana, kasi moto ya mayele abombaka soni na ye.

17 Tko govori istinu, otkriva što je pravo, a lažljiv svjedok prijevaru.

Motatoli ya malamu apesaka matatoli ya solo, kasi motatoli ya mabe apesaka matatoli ya lokuta.

18 Nesmotren govori kao da mačem probada, a jezik je mudrih iscjeljenje.

Maloba ya bato oyo balobaka mingi ezokisaka lokola mopanga, kasi lolemo ya bato ya bwanya ezali lokola mafuta oyo ebikisaka.

19 Istinita usta traju dovijeka, a lažljiv jezik samo za čas.

Moto oyo alobaka solo akowumela mpo na libela, kasi mokosi akowumela kaka mpo na tango moke.

20 Prijevara je u srcu onih koji snuju zlo, a veselje u onih koji dijele miroljubive savjete.

Lokuta ezalaka kati na mitema ya bato oyo basalaka mabongisi ya mabe, kasi esengo ezali mpo na bato oyo bakopesaka batoli ya kimia.

21 Pravednika ne stiže nikakva nevolja, a opaki u zlu grcaju.

Mabe moko te ekokomela bayengebene, kasi bato mabe bakotondisama na pasi.

22 Mrske su Jahvi usne lažljive, a mili su mu koji zbore istinu.

Bibebu oyo ekosaka ezali nkele na miso ya Yawe, kasi bibebu oyo ekokisaka bosembo ezalaka elengi na miso na Ye.

23 Promišljen čovjek prikriva svoje znanje, a srce bezumničko razglašuje svoju ludost.

Moto ya mayele abombaka boyebi, kasi motema ya zoba etatolaka makambo ya bozoba.

24 Marljiva ruka vlada, a nemar vodi u podložnost.

Maboko oyo esalaka ezwaka bokonzi, kasi maboko ya goyigoyi ememaka na bowumbu.

25 Briga u srcu pritiskuje čovjeka, a blaga riječ veseli ga.

Motema oyo etondi na komitungisa ekobuka moto, kasi liloba ya esengo esepelisaka moto.

26 Pravednik vodi svojeg prijatelja, a opake zavodi njihov put.

Moyengebene alakisaka baninga na ye nzela, kasi nzela ya moto mabe ebungisaka ye moko moto mabe.

27 Nemaran ne ulovi svoje lovine, a marljivost je čovjeku blago dragocjeno.

Moto ya goyigoyi azangaka bilei, mpe moto ya nzunzu akomaka mozwi monene.

28 Na stazi pravice stoji život i na njezinu putu nema smrti.

Bomoi ezalaka kati na nzela ya bosembo, mpe kufa ezalaka te kati na nzela ya bosembo.