Mudre Izreke 12
1 Tko ljubi pouku, ljubi znanje, a tko mrzi ukor, lud je.
Thuituennah aka lungnah loh mingnah khaw a lungnah tih, toelthamnah aka hmuhuet tah a kotalh.
2 Dobar dobiva milost od Jahve, a podmukao osudu.
Hlang then loh BOEIPA taengkah kolonah a dang tih, tangkhuepnah aka khueh hlang tah a poehlip sak.
3 Zloćom se čovjek ne utvrđuje, a korijen se pravedniku ne pomiče.
Halangnah lamloh hlang cikngae pawt tih, aka dueng kah a yung tah a tuen sak moenih.
4 Kreposna je žena vijenac mužu svojemu, a sramotna mu je kao gnjilež u kostima.
Tatthai nu tah a boei kah rhuisam la om, tedae yah aka bai tah a rhuh khuiah keet la om.
5 Pravedničke su misli pravične, spletke opakih prijevarne.
Aka dueng tah kopoek tiktam tih, halang kah a niing tah thailatnah la poeh.
6 Riječi opakih pogubne su zamke, a pravedne izbavljaju usta njihova.
Halang rhoek kah olka loh thii a rhongngol tih, aka thuem kah a ka loh hlang a huul.
7 Opaki se ruše i nema ih više, a kuća pravednika ostaje.
Halang rhoek te a palet nen tah om uh voel pawh, tedae aka dueng rhoek kah im tah pai yoeyah.
8 Čovjek se hvali po oštrini svoga razuma, a prezire se tko je opak srcem.
A lungmingnah olka dongah hlang loh a thangthen tih, lungbuei aka paihaeh tah nueihbu la poeh.
9 Bolje je biti malen i imati samo jednog slugu nego se hvastati a nemati ni kruha.
Rhaidaeng mai cakhaw a taengah sal aka khueh tah, thangpom uh tih caak aka nai lakah then.
10 Pravednik pazi i na život svog živinčeta, dok je opakomu srce okrutno.
Aka dueng long tah a rhamsa kah a hinglu te a ming dae, halang kah haidamnah tah muenying muenyang la om.
11 Tko obrađuje svoju zemlju, sit je kruha, a tko trči za ništavilom, nerazuman je.
Amah khohmuen aka tawn loh buh a cung sak tih, a lungbuei aka talh long tah a hoenghoep te a hloem.
12 Čežnja je opakoga mreža od zala, a korijen pravednika daje ploda.
Boethae rhoek kah tluum te halang loh a nai dae, aka dueng rhoek kah a yung tah cuen yoeyah.
13 Opakomu je zamka grijeh njegovih usana, a pravednik se izbavlja od tjeskobe.
Hmuilai kah boekoek dongah boethae kah hlaeh om dae, aka dueng tah citcai lamloh loeih.
14 Od ploda svojih usta nasitit će se svatko obilno, a ono što je rukama učinio vratit će mu se.
Hlang kah lai thaih loh hnothen a cung sak tih, hlang kut neh a tiing la amah taengah a mael rhoe, a mael pah.
15 Luđaku se čini pravim njegov put, a mudar čovjek sluša savjete.
Aka ang kah longpuei tah a mikhmuh ah thuem dae, aka cueih kah cilsuep te ni a. hnatun.
16 Luđak odmah odaje svoj bijes, a pametan pokriva sramotu.
Aka ang loh khothaih ah a konoinah te a phoe dae, aka thaai loh yah koi te a dah.
17 Tko govori istinu, otkriva što je pravo, a lažljiv svjedok prijevaru.
Uepomnah aka sat loh duengnah a thui tih, a honghi kah laipai tah hlangthai palat ni.
18 Nesmotren govori kao da mačem probada, a jezik je mudrih iscjeljenje.
cunghang kah tingtoehnah bangla aka cal buengrhuet khaw om dae, aka cueih kah a lai tah hoeihnah la om.
19 Istinita usta traju dovijeka, a lažljiv jezik samo za čas.
Oltak kah hmuilai tah a yoeyah la cikngae tih, a honghi ol cat ka paa sak.
20 Prijevara je u srcu onih koji snuju zlo, a veselje u onih koji dijele miroljubive savjete.
Hlangthai palat loh a lungbuei khuikah boethae te a uep tih, rhoepnah ham aka uen loh kohoenah a dang.
21 Pravednika ne stiže nikakva nevolja, a opaki u zlu grcaju.
Aka dueng te boethae pakhat long khaw a cuhu thil moenih. Tedae halang rhoek tah boethae neh baetawt uh.
22 Mrske su Jahvi usne lažljive, a mili su mu koji zbore istinu.
A honghi kah hmuilai tah BOEIPA kah a tueilaehkoi tih uepomnah aka saii te a kolonah la a khueh.
23 Promišljen čovjek prikriva svoje znanje, a srce bezumničko razglašuje svoju ludost.
Aka thaai hlang long tah mingnah te a tuem tih, aka ang kah lungbuei long tah a anglat te a yan.
24 Marljiva ruka vlada, a nemar vodi u podložnost.
Aka haam kah kut loh a taemrhai vetih palyal te saldong la a om sak ni.
25 Briga u srcu pritiskuje čovjeka, a blaga riječ veseli ga.
Lungbuei kah mawnnah loh hlang a bungkawn tih, ol then loh ko a hoe sak.
26 Pravednik vodi svojeg prijatelja, a opake zavodi njihov put.
Aka dueng long tah a hui te a tlap tih, halang rhoek kah longpuei tah amamih te kho a hmang puei.
27 Nemaran ne ulovi svoje lovine, a marljivost je čovjeku blago dragocjeno.
Palyal loh a sakah pataeng a kaeh moenih, tedae hlang haam kah a boeirhaeng tah a phu tlo.
28 Na stazi pravice stoji život i na njezinu putu nema smrti.
Duengnah caehlong ah hingnah om tih, a hawn longpuei khaw dueknah moenih.
