Mudre Izreke 11
1 Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je.
Bwana huchukia sana mizani za udanganyifu, bali vipimo sahihi ni furaha yake.
2 S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.
Kiburi kinapokuja, ndipo huja aibu, bali unyenyekevu huja na hekima.
3 Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina.
Uadilifu wa wenye haki huwaongoza, bali wasio waaminifu huharibiwa na hila yao.
4 Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti.
Utajiri haufaidi kitu katika siku ya ghadhabu, bali haki huokoa kutoka mautini.
5 Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće.
Haki ya wasio na lawama, huwatengenezea njia iliyonyooka, bali waovu huangushwa kwa uovu wao wenyewe.
6 Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost.
Haki ya wanyofu huwaokoa, bali wasio waaminifu hunaswa na tamaa mbaya.
7 Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se.
Wakati mtu mwovu anapokufa, matumaini yake hutoweka; yote aliyoyatazamia kutokana na nguvu zake huwa si kitu.
8 Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo.
Mtu mwenye haki huokolewa kutoka taabu, naye mtu mwovu huingia humo badala yake.
9 Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem.
Kwa kinywa chake mtu asiyemwamini Mungu humwangamiza jirani yake, bali kwa maarifa mwenye haki huokolewa.
10 Sa sreće pravedničke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga.
Wakati mwenye haki anapofanikiwa, mji hufurahi; mwovu atowekapo, kuna kelele za furaha.
11 Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se.
Kutokana na baraka ya mtu mnyofu mji hukwezwa, bali kwa kinywa cha mwovu mji huharibiwa.
12 Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti.
Mtu asiye na akili humdharau jirani yake, bali mtu mwenye ufahamu huuzuia ulimi wake.
13 Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se.
Masengenyo husaliti tumaini, bali mtu mwaminifu hutunza siri.
14 Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima.
Pasipo ushauri wa hekima taifa huanguka, bali washauri wengi hufanya ushindi uwe wa hakika.
15 Veoma zlo prolazi tko jamči za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo.
Yeye amdhaminiye mgeni hakika atateseka, bali yeyote akataaye kuunga mkono dhamana ni salama.
16 Ljupka žena stječe slavu, a krepki muževi bogatstvo.
Mwanamke mwenye moyo wa huruma hupata heshima, bali wanaume wakorofi hupata mali tu.
17 Dobrostiv čovjek sam sebi dobro čini, a okrutnik muči vlastito tijelo.
Mwenye huruma hujinufaisha mwenyewe, bali mkatili hujiletea taabu mwenyewe.
18 Opak čovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu.
Mtu mwovu hupata ujira wa udanganyifu, bali yeye apandaye haki huvuna tuzo ya uhakika.
19 Tko je čvrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom trči, na smrt mu je.
Mtu mwenye haki kweli kweli hupata uzima, bali yeye afuatiliaye ubaya huendea kifo chake.
20 Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni.
Bwana huwachukia sana watu wenye moyo wa upotovu, bali hupendezwa na wale ambao njia zao hazina lawama.
21 Zaista, zao čovjek neće proći bez kazne, a rod će se pravednički izbaviti.
Uwe na hakika na hili: Waovu hawataepuka kuadhibiwa, bali wenye haki watakuwa huru.
22 Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma.
Kama pete ya dhahabu katika pua ya nguruwe ndivyo alivyo mwanamke mzuri ambaye hana busara.
23 Pravednička je želja samo na sreću, a nada je opakih prolazna.
Shauku ya mwenye haki huishia tu kwenye mema, bali tumaini la mwovu huishia tu kwenye ghadhabu.
24 Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji.
Kuna mtu atoaye kwa ukarimu, hata hivyo hupata zaidi, mwingine huzuia, lakini huwa maskini.
25 Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam će se napojiti.
Mtu mkarimu atastawi; yeye awaburudishaye wengine ataburudishwa mwenyewe.
26 Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje.
Watu humlaani mtu awanyimae watu nafaka, bali baraka itamkalia kichwani kama taji yeye aliye radhi kuiuza.
27 Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono će ga snaći.
Yeye atafutaye mema hupata ukarimu, bali ubaya huja kwake yeye autafutaye.
28 Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno lišće.
Yeyote ategemeaye utajiri wake ataanguka, bali mwenye haki atastawi kama jani bichi.
29 Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga mudromu.
Yeye aletaye taabu kwa jamaa yake atarithi tu upepo, naye mpumbavu atakuwa mtumishi wa wenye hekima.
30 Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše.
Tunda la mwenye haki ni mti wa uzima, naye mwenye hekima huvuta roho za watu.
31 Ako se pravedniku plaća na zemlji, još će se više opakomu i grešniku.
Kama wenye haki watapokea ujira wao duniani, si zaidi sana yule asiyemcha Mungu na mwenye dhambi?
