Mudre Izreke 11
1 Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je.
Minzaani eteri ya mazima ya muzizo eri Mukama, naye ebipimo ebituufu bye bimusanyusa.
2 S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.
Amalala bwe gajja, ng’obuswavu butuuse, naye obwetoowaze buleeta amagezi.
3 Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina.
Obwesimbu bw’abatuukirivu bubaluŋŋamya, naye enkwe z’abatali beesigwa zibazikirizisa.
4 Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti.
Obugagga tebugasa ku lunaku olw’okusalirwako omusango, naye obutuukirivu buwonya okufa.
5 Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće.
Obutuukirivu bw’abalongoofu bubatambuliza mu kkubo eggolokofu naye abakozi b’ebibi bagwa olw’ebikolwa byabwe ebibi.
6 Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost.
Obutuukirivu bw’abagolokofu bubawonya, naye abatali beesigwa bagwa mu mutego olw’okwegomba ebibi.
7 Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se.
Omukozi w’ebibi bw’afa, essuubi lye libula, ne byonna bye yasuubira mu maanyi bikoma.
8 Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo.
Omutuukirivu aggyibwa mu mitawaana, naye jjijjira omukozi w’ebibi.
9 Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem.
Akamwa k’oyo atatya Katonda, kazikiriza muliraanwa, naye olw’okumanya, abatuukirivu bawona.
10 Sa sreće pravedničke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga.
Abatuukirivu bwe bakulaakulana ekibuga kijaguza; abakozi b’ebibi bwe bazikirira wawulirwawo amaloboozi ag’essanyu.
11 Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se.
Omukisa gw’abatuukirivu gukulaakulanya ekibuga: naye olw’akamwa k’abakozi b’ebibi, ekibuga kizikirizibwa.
12 Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti.
Omuntu atalina magezi anyooma muliraanwa we, naye omuntu ategeera akuuma olulimi lwe.
13 Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se.
Aseetula olugambo atta obwesigwa, naye omuntu omwesigwa akuuma ekyama.
14 Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima.
Awatali kuluŋŋamizibwa eggwanga lidobonkana, naye abawi b’amagezi abangi baleeta obuwanguzi.
15 Veoma zlo prolazi tko jamči za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo.
Eyeeyimirira omuntu gw’atamanyiko alibonaabona, naye oyo akyawa okweyimirira aliba bulungi.
16 Ljupka žena stječe slavu, a krepki muževi bogatstvo.
Omukazi ow’ekisa aweebwa ekitiibwa, naye abasajja ab’amawaggali bakoma ku bugagga bwokka.
17 Dobrostiv čovjek sam sebi dobro čini, a okrutnik muči vlastito tijelo.
Omusajja alina ekisa aganyulwa, naye alina ettima yeereetako akabi.
18 Opak čovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu.
Omukozi w’ebibi afuna empeera ey’obukuusa, naye oyo asiga eby’obutuukirivu akungula empeera eya nnama ddala.
19 Tko je čvrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom trči, na smrt mu je.
Omuntu omutuukirivu ddala alifuna obulamu, naye oyo akola ebitali bya butuukirivu alifa.
20 Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni.
Mukama akyawa abantu abalina emitima emikyamu, naye ab’amakubo amagolokofu be bamusanyusa.
21 Zaista, zao čovjek neće proći bez kazne, a rod će se pravednički izbaviti.
Mutegeerere ddala ng’abakozi b’ebibi tebalirema kubonerezebwa, naye bazzukulu b’abatuukirivu tebalibaako musango.
22 Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma.
Ng’empeta ya zaabu mu nnyindo y’embizzi, bw’atyo bw’abeera omukazi omulungi atalaba njawulo wakati w’ekirungi n’ekibi.
23 Pravednička je želja samo na sreću, a nada je opakih prolazna.
Abatuukirivu bye beegomba bivaamu birungi byereere, naye abakozi b’ebibi bye bakola bisunguwaza.
24 Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji.
Omuntu agaba obuteerekereza, yeeyongera bweyongezi kugaggawala; naye akwatirira kye yandigabye, yeeyongera kwavuwala.
25 Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam će se napojiti.
Omuntu agaba anagaggawalanga, n’oyo ayamba talibulako amuyamba.
26 Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje.
Abantu bakolimira oyo akweka eŋŋaano mu kiseera eky’obwetaavu, naye oyo agitunda mu kiseera ekyo afuna emikisa.
27 Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono će ga snaći.
Oyo anyiikira okukola obulungi afuna okuganja, naye oyo anoonya ekibi, kimujjira.
28 Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno lišće.
Oyo eyeesiga obugagga bwe aligwa, naye abatuukirivu banaakulaakulananga ne baba ng’amalagala amalamu.
29 Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga mudromu.
Omuntu aleeta emitawaana mu maka g’ewaabwe, alisikira mpewo; era n’omusirusiru aliba muddu w’oyo alina omutima ogw’amagezi.
30 Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše.
Ekibala ky’omutuukirivu muti gwa bulamu, era n’oyo asikiriza emyoyo gy’abantu ne balokoka wa magezi.
31 Ako se pravedniku plaća na zemlji, još će se više opakomu i grešniku.
Obanga omutuukirivu alifuna ekimusaanidde ku nsi kuno, oyo atatya Katonda n’omwonoonyi balirema obutafuna ekibasaanidde?
