Mudre Izreke 11
1 Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je.
Jehova Nyasaye ok mor gi rapim ma ok nikare, to rapim makare ema omorgo.
2 S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.
Ka sunga biro, eka wichkuot bende biro, to muolo biro kod rieko.
3 Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina.
Bidhruok mar joma kare telonegi, to joma ok jo-adiera kethore gi timbegi mag achach.
4 Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti.
Mwandu onge gi ohala e ndalo mar mirima, to tim makare reso ngʼato e tho.
5 Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće.
Tim makare mar joma kare maonge ketho loso yoregi moriere, to joricho podho nikech richogi.
6 Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost.
Tim makare mar joma kare resogi, to jogo ma ok jo-adiera imako gi gombogi maricho.
7 Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se.
Ka jaricho otho, to genone duto tho kode, gigo duto mane ogeno kuom tekone bedo nono.
8 Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo.
Ngʼat makare ireso kuom chandruok, to chandruok biro mana ni jaricho.
9 Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem.
Ngʼat ma ok ja-Nyasaye hinyo jabathe gi dhoge owuon, to rieko miyo ngʼat makare tony.
10 Sa sreće pravedničke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga.
Ka ngʼat makare mewo, dala maduongʼ bedo mamor, ka joricho otho, to nitie koko mar mor.
11 Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se.
Gweth mar joma kare kelo pak ne dala, to kuom dho joricho dala kethore.
12 Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti.
Ngʼat maonge gi rieko jaro jabathe, to ngʼat man-gi winjo rito lewe.
13 Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se.
Kuoth ketho genruok, to ngʼat ma ja-ratiro rito wach malingʼ-lingʼ.
14 Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima.
Oganda podho nimar onge puonj, to jongʼad rieko mangʼeny miyo loch mar adier bedo.
15 Veoma zlo prolazi tko jamči za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo.
Ngʼat machungʼ e gowi ni ngʼat mokia biro hinyore adier, to ngʼat motamore chungʼ e gowi ni ngʼat mokia okonyore.
16 Ljupka žena stječe slavu, a krepki muževi bogatstvo.
Dhako ma chunye ngʼwon yudo luor, to ji ma kitgi richo yudo mana mwandu kende.
17 Dobrostiv čovjek sam sebi dobro čini, a okrutnik muči vlastito tijelo.
Ngʼat mangʼwon yudo ohala mana ne en owuon, to ngʼat makwiny kelo chandruok ni en owuon.
18 Opak čovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu.
Jaricho yudo ohala mar miriambo, to ngʼat machwoyo gima kare kayo pok mar adiera.
19 Tko je čvrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom trči, na smrt mu je.
Ngʼat man-gi tim makare kendo ma ja-adiera nobed mangima, to ngʼat maluwo richo dhiyo e thone.
20 Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni.
Jehova Nyasaye odagi jogo ma chunygi opongʼ gi richo, to omor gi jogo ma yoregi ler.
21 Zaista, zao čovjek neće proći bez kazne, a rod će se pravednički izbaviti.
Bed ka ingʼeyo ni jaricho ok notony ma ok okume, to jogo makare nobed thuolo.
22 Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma.
Mana ka tere mar dhahabu manie um anguro, e kaka dhako ma jaber maonge rieko chalo.
23 Pravednička je želja samo na sreću, a nada je opakih prolazna.
Dwaro mar joma kare gik mana e ber kende, to geno mar joricho gik mana e mirima.
24 Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji.
Ngʼato achiel miyo ji ma ok odewo, to bende pod mwandu medorene moloyo, to ngʼat machielo kungo mokadhore, to ochopo mana e chan.
25 Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam će se napojiti.
Ngʼat mangʼwon biro bedo gi mwandu; to ngʼat makweyo chuny ji ibiro kwe chunye bende.
26 Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje.
Ji kwongʼo ngʼat mapando cham, to gweth bedo ni ngʼatno moyie golo chambe mondo ji ongʼiew kuome.
27 Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono će ga snaći.
Ngʼat madwaro ber winjo maber, to kethruok biro ni ngʼatno madware.
28 Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno lišće.
Ngʼatno mogeno kuom mwandune biro podho; to joma kare nodhi nyime mana ka oboke mangʼich.
29 Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga mudromu.
Ngʼatno makelo chandruok ni joge ok nonwangʼ gimoro, to ngʼat mofuwo nobed misumba ngʼat mariek.
30 Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše.
Olemb joma kare en yadh ngima, to ngʼatno ma reso chunje riek.
31 Ako se pravedniku plaća na zemlji, još će se više opakomu i grešniku.
Ka joma kare yudo pokgi e piny, to joma ok oluoro Nyasaye gi joricho diyud mangʼeny maromo nadi!
