Mudre Izreke 11
1 Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je.
Hlangthai palat kah cooi te BOEIPA kah tueilaehkoi tih, coilung a thuem te a kolonah la om.
2 S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.
Althanah ha pawk vaengah yah khaw thoeng, tedae cueihnah tah kodo nen ni ha pawk.
3 Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina.
Aka thuem rhoek kah muelhtuetnah loh amamih te a mawt tih, hnukpoh rhoek kah a saveknah loh amamih te a rhoelrhak la a rhoelrhak sak.
4 Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti.
A thinpom khohnin ah tah a boeirhaeng nen khaw hoeikhang pawt vetih, duengnah long ni dueknah lamloh a huul eh.
5 Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće.
Duengnah long tah a longpuei te cuemthuek la a dueng sak tih, halang te a a halangnah loh a cungku sak.
6 Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost.
Aka dueng rhoek tah duengnah loh a huul tih, hnukpoh rhoek tah talnah loh a tuuk.
7 Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se.
Halang hlang kah dueknah dongah ngaiuepnah khaw moelh tih, thahuem kah ngaiuepnah khaw tahah.
8 Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo.
Aka dueng tah citcai lamkah khaw pumcum tih anih yueng la halang taengla a pawk pah.
9 Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem.
Lailak kah a ka loh a hui a phae tih aka dueng kah mingnah rhangneh pumcum uh.
10 Sa sreće pravedničke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga.
Aka dueng kah thennah dongah ni khorha loh sundaep thil tih halang a milh vaengah tamlung a lohuh.
11 Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se.
Aka thuem rhoek kah yoethennah loh vangpuei a pomsang tih, halang kah a ka longtah a koengloeng.
12 Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti.
Lungbuei aka talh loh a hui te a hnoel a rhoeng dae lungcuei hlang long tah hil a phah.
13 Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se.
Caemtuh a caeh vaengah baecenol te a hliphen tih mueihla ah tangnah koila aka om long tah olka a tuem.
14 Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima.
A niing a tal dongah pilnam cungku tih, uentonah a yet nen ni loeihnah a om.
15 Veoma zlo prolazi tko jamči za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo.
Kholong loh rhi a khang atah boethae loh thae a huet ni, Tedae kutyuh aka hnoel tah a pangtung uh.
16 Ljupka žena stječe slavu, a krepki muževi bogatstvo.
Huta mikdaithen loh thangpomnah te a moem tih, hlanghaeng loh khuehtawn a koi ni.
17 Dobrostiv čovjek sam sebi dobro čini, a okrutnik muči vlastito tijelo.
Sitlohnah aka khueh hlang loh a hinglu khaw a phai dae muenying muenyang loh a pumsa a lawn khoeng.
18 Opak čovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu.
Halang loh a honghi khaw thaphu la a saii tih, duengnah cangti aka tuh longtah oltak kutphu te a doe.
19 Tko je čvrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom trči, na smrt mu je.
Duengnah tah hingnah la pawk tih, boethae aka hloem khaw a dueknah ham ni.
20 Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni.
Lungbuei a voeldak tah BOEIPA kah a tueilaehkoi tih, cuemthuek longpuei tah a kolonah la om.
21 Zaista, zao čovjek neće proći bez kazne, a rod će se pravednički izbaviti.
Kut sokah kut pataeng boethae a hmil moenih, tedae aka dueng kah tiingan tah loeih ni.
22 Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma.
Sakthen nu khaw omih aka phaelh tah ok hnarhong dongkah sui hnaii banghui ni.
23 Pravednička je želja samo na sreću, a nada je opakih prolazna.
Aka dueng rhoek long tah a then ngaiuepnah bueng ni a. ngaihlihnah tih halang rhoek long tah thinpom a khueh.
24 Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji.
A khueh duen te a tael tih koep a koei pah, hloh malcal khaw tloelnah la om sumsoek.
25 Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam će se napojiti.
yoethennah hinglu loh a doedan vetih, a tulcah dongah amah te khaw a suep van ni.
26 Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje.
Cangpai aka hloh te namtu loh a tap tih aka hlah te tah a lu ah yoethennah loh a vuei.
27 Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono će ga snaći.
A then aka toem loh kolonah a tlap tih, boethae aka tlap tah amah a thoeng thil.
28 Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno lišće.
A khuehtawn dongah aka pangtung tah cungku vetih aka dueng rhoek tah thinghnah bangla boe ni.
29 Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga mudromu.
A imkhui aka lawn tah khohli a pang vetih, aka ang khaw lungbuei aka cueih taengah sal la om ni.
30 Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše.
Aka dueng kah a thaih tah hingnah thingkung la om tih, hinglu aka tuek ni aka cueih.
31 Ako se pravedniku plaća na zemlji, još će se više opakomu i grešniku.
Aka dueng pataeng diklai dongah a thuung atah halang neh laihmu aisat te a thuung ni ta.
