< Mudre Izreke 10 >

1 Mudar sin veseli oca, a lud je sin žalost majci svojoj.
Mithali za Solomoni: Mwana mwenye hekima huleta furaha kwa baba yake, lakini mwana mpumbavu huleta huzuni kwa mama yake.
2 Ne koristi krivo stečeno blago, dok pravednost izbavlja od smrti.
Hazina zilizopatikana kwa njia mbaya hazifai, lakini uadilifu huokoa kutoka mautini.
3 Ne dopušta Jahve da gladuje duša pravednika, ali odbija pohlepu opakih.
Bwana hawaachi waadilifu kukaa njaa, lakini hupinga tamaa ya mtu mwovu.
4 Lijena ruka osiromašuje čovjeka, a marljiva ga obogaćuje.
Mikono mivivu hufanya mtu kuwa maskini lakini mikono yenye bidii huleta utajiri.
5 Tko sabira ljeti, razuman je sin, a tko hrče o žetvi, navlači sramotu.
Yeye akusanyaye mazao wakati wa kiangazi ni mwana mwenye hekima, lakini yeye alalaye wakati wa mavuno ni mwana mwenye kuaibisha.
6 Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakih kriju nasilje.
Baraka huwa taji kichwani mwa mwenye haki, lakini jeuri hufunika kinywa cha mwovu.
7 Pravednikov je spomen blagoslovljen, a opakom se ime proklinje.
Kumbukumbu ya mwenye haki itakuwa baraka, lakini jina la mwovu litaoza.
8 Tko je mudra srca, prima zapovijedi, dok brbljava luda propada.
Mwenye hekima moyoni hupokea maagizo, lakini mpumbavu apayukaye huangamia.
9 Tko nedužno živi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat će se.
Mtu mwadilifu hutembea salama, lakini mtu aendaye katika njia zilizopotoka atagunduliwa.
10 Tko žmirka okom, zadaje tugu, a tko ludo zbori, propada.
Yeye akonyezaye kwa nia mbaya husababisha huzuni, naye mpumbavu apayukaye huangamia.
11 Pravednikova su usta izvor života, a opakomu usta kriju nasilje.
Kinywa cha mwenye haki ni chemchemi ya uzima, lakini jeuri hufunika kinywa cha mwovu.
12 Mržnja izaziva svađu, a ljubav pokriva sve pogreške.
Chuki huchochea faraka, lakini upendo husitiri mabaya yote.
13 Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a batina je za leđa nerazumna čovjeka.
Hekima hupatikana katika midomo ya wenye kupambanua, lakini fimbo ni kwa ajili ya mgongo wake asiye na ufahamu.
14 Mudri kriju znanje, a luđakova su usta blizu propasti.
Wenye hekima huhifadhi maarifa, bali kinywa cha mpumbavu hualika maangamizi.
15 Blago je bogatomu tvrdi grad, a ubogima je propast njihovo siromaštvo.
Mali ya tajiri ni mji wake wenye ngome, bali ufukara ni maangamizi ya maskini.
16 Pravednik prirađuje za život, a opaki prirađuje za grijeh.
Ujira wa wenye haki huwaletea uzima, lakini mapato ya waovu huwaletea adhabu.
17 Tko se naputka drži, na putu je života, a zabluđuje tko se na ukor ne osvrće.
Anayekubali kuadibishwa yuko katika njia ya uzima, lakini yeyote anayepuuza maonyo hupotosha wengine.
18 Lažljive usne kriju mržnju, a tko klevetu širi, bezuman je!
Yeye afichaye chuki yake ana midomo ya uongo, na yeyote anayeeneza uchonganishi ni mpumbavu.
19 Obilje riječi ne biva bez grijeha, a tko zauzdava svoj jezik, razuman je.
Wakati maneno ni mengi, dhambi haikosekani, lakini yeye ambaye huzuia ulimi wake ni mwenye busara.
20 Pravednikov je jezik odabrano srebro, a razum opakoga malo vrijedi.
Ulimi wa mwenye haki ni fedha iliyo bora, bali moyo wa mwovu una thamani ndogo.
21 Pravednikove su usne hrana mnogima, a luđaci umiru s ludosti svoje.
Midomo ya mwenye haki hulisha wengi, lakini wapumbavu hufa kwa kukosa ufahamu.
22 Gospodnji blagoslov obogaćuje i ne prati ga nikakva muka.
Baraka ya Bwana hutajirisha, wala haichanganyi huzuni.
23 Bezumniku je radost učiniti sramotno djelo, a razumnu čovjeku biti mudar.
Mpumbavu hufurahia tabia mbaya, lakini mtu mwenye ufahamu hupendezwa na hekima.
24 Čega se opaki boji, ono će ga stići, a pravednička se želja ispunjava.
Kile anachoogopa mwovu ndicho kitakachompata; kile anachoonea shauku mwenye haki atapewa.
25 Kad oluja prohuja, opakoga nestane, a pravednik ima temelj vječni.
Tufani inapopita, waovu hutoweka, lakini wenye haki husimama imara milele.
26 Kakav je ocat zubima i dim očima, takav je ljenivac onima koji ga šalju.
Kama siki ilivyo kwa meno na moshi kwa macho, ndivyo alivyo mvivu kwa wale waliomtuma.
27 Strah Gospodnji umnaža dane, a opakima se prekraćuju godine.
Kumcha Bwana huongeza urefu wa maisha, lakini miaka ya mwovu inafupishwa.
28 Pravedničko je ufanje puno radosti, a opakima je nada uprazno.
Tarajio la mwenye haki ni furaha, bali matumaini ya mwovu huwa si kitu.
29 Gospodnji je put okrilje bezazlenu, a propast onima koji čine zlo.
Njia ya Bwana ni kimbilio kwa wenye haki, lakini ni maangamizi ya wale watendao mabaya.
30 Pravednik se neće nikad pokolebati, a opakih će nestati s lica zemlje.
Kamwe wenye haki hawataondolewa, bali waovu hawatasalia katika nchi.
31 Pravednikova usta rađaju mudrošću, a opak jezik čupa se s korijenom.
Kinywa cha mwenye haki hutoa hekima, bali ulimi wa upotovu utakatwa.
32 Pravednikove usne znaju što je milo, dok usta opakih poznaju zloću.
Midomo ya wenye haki inajua kile kinachofaa, bali kinywa cha mwovu hujua kile kilichopotoka tu.

< Mudre Izreke 10 >