Mudre Izreke 10
1 Mudar sin veseli oca, a lud je sin žalost majci svojoj.
Solomon kah, Ca aka cueih loh a napa ko a hoe sak tih ca aka ang tah a manu a pha-ueknah la om.
2 Ne koristi krivo stečeno blago, dok pravednost izbavlja od smrti.
Halangnah kah thakvoh khaw hoeikhang tloe pawt tih, duengnah long tah dueknah lamloh a huul.
3 Ne dopušta Jahve da gladuje duša pravednika, ali odbija pohlepu opakih.
Aka dueng kah hinglu tah BOEIPA loh a lamlum sak moenih, tedae halang kah a talnah te a thaek pah.
4 Lijena ruka osiromašuje čovjeka, a marljiva ga obogaćuje.
Palyal kut loh a saii tah vawtthoek tih, kut aka haam tah boei.
5 Tko sabira ljeti, razuman je sin, a tko hrče o žetvi, navlači sramotu.
Khohal ah aka yoep capa long tah a cangbam tih, cangah vaengah aka ip capa loh yah a bai.
6 Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakih kriju nasilje.
Aka dueng kah a lu dongah yoethennah om dae, halang kah a ka long tah kuthlahnah khaw a phah.
7 Pravednikov je spomen blagoslovljen, a opakom se ime proklinje.
Aka dueng poekkoepnah tah yoethennah la om dae, halang tah a ming pawn ni.
8 Tko je mudra srca, prima zapovijedi, dok brbljava luda propada.
Lungbuei aka cueih loh olpaek te a doe tih, aka ang tah a hmui a lai a caehdoelh pah.
9 Tko nedužno živi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat će se.
Thincaknah neh aka pongpa tah ngaikhuek la cet dae, a longpuei aka kawn sak khaw amah ming uh bitni.
10 Tko žmirka okom, zadaje tugu, a tko ludo zbori, propada.
Mik neh aka mikhip loh nganboh a paek tih, aka ang tah a hmui a lai a caehdoelh pah.
11 Pravednikova su usta izvor života, a opakomu usta kriju nasilje.
Aka dueng kah a ka tah hingnah thunsih la om tih, halang kah a ka loh kuthlahnah te a uep.
12 Mržnja izaziva svađu, a ljubav pokriva sve pogreške.
Hmuhuetnah loh tingtoehnah a huek. Tedae lungnah long tah dumlai boeih a dah.
13 Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a batina je za leđa nerazumna čovjeka.
Hmuilai dongah aka yakming loh cueihnah a dang tih, lungbuei aka talh kah a nam ham rhuiboeng om.
14 Mudri kriju znanje, a luđakova su usta blizu propasti.
Aka cueih rhoek loh mingnah a khoem uh tih aka ang kah a ka tah a porhaknah yoei.
15 Blago je bogatomu tvrdi grad, a ubogima je propast njihovo siromaštvo.
Khorha khuikah, hlanglen kah a boei a rhaeng tah amah kah a sarhi la om tih, a khodaeng te tattloel rhoek kah porhaknah la om.
16 Pravednik prirađuje za život, a opaki prirađuje za grijeh.
Aka dueng kah thaphu tah hingnah la om tih halang kah cangah tah tholhnah la poeh.
17 Tko se naputka drži, na putu je života, a zabluđuje tko se na ukor ne osvrće.
Thuituennah aka ngaithuen tah hingnah caehlong la pawk tih toelthamnah aka hnawt tah kho a hmang.
18 Lažljive usne kriju mržnju, a tko klevetu širi, bezuman je!
Hmuhuetnah aka phah kah a hmuilai khaw a honghi la om tih, theetnah aka haeh khaw ang.
19 Obilje riječi ne biva bez grijeha, a tko zauzdava svoj jezik, razuman je.
Olka a yet vaengah dumlai khaw a mueh moenih, tedae a hmuilai aka tuem ni lungming la a om.
20 Pravednikov je jezik odabrano srebro, a razum opakoga malo vrijedi.
Aka dueng kah ol tah cak a coelh bangla om tih halang kah a lungbuei tah vilvel mai ni.
21 Pravednikove su usne hrana mnogima, a luđaci umiru s ludosti svoje.
Aka dueng kah hmuilai loh muep a kok tih aka ang tah a lungbuei a talh dongah duek.
22 Gospodnji blagoslov obogaćuje i ne prati ga nikakva muka.
BOEIPA kah yoethennah tah boei tih, te te patangpnah a koei thil moenih.
23 Bezumniku je radost učiniti sramotno djelo, a razumnu čovjeku biti mudar.
Aka ang ham tah nueihbu te khonuen rhamtat la a saii dae, cueihnah long tah hlang taengah lungcuei la om.
24 Čega se opaki boji, ono će ga stići, a pravednička se želja ispunjava.
Halang kah rhihnahkoi tah amah taengla a pawk pah tih aka dueng kah a ngaihlihnah khaw a doo pah ni.
25 Kad oluja prohuja, opakoga nestane, a pravednik ima temelj vječni.
Cangpalam loh a paan vaengah halang tah pai thai pawt vetih aka dueng kah khoengim tah kumhal ah pai ni.
26 Kakav je ocat zubima i dim očima, takav je ljenivac onima koji ga šalju.
Kolhnaw tah a tueih rhoek hamla a no dongah a thuui bangla, a mik dongah hmaikhu bangla a om pah.
27 Strah Gospodnji umnaža dane, a opakima se prekraćuju godine.
BOEIPA hinyahnah loh khohnin a thap tih halang kah a kum tah a rhaem pah.
28 Pravedničko je ufanje puno radosti, a opakima je nada uprazno.
Aka dueng rhoek kah ngaiuepnah tah kohoenah la om tih halang rhoek kah ngaiuepnah tah paltham.
29 Gospodnji je put okrilje bezazlenu, a propast onima koji čine zlo.
BOEIPA kah longpuei he thincaknah ham tah lunghim la om tih boethae aka saii ham porhaknah la om.
30 Pravednik se neće nikad pokolebati, a opakih će nestati s lica zemlje.
Aka dueng tah kumhal duela tuen pawt dae halang rhoek tah diklai ah khosa mahpawh.
31 Pravednikova usta rađaju mudrošću, a opak jezik čupa se s korijenom.
Aka dueng kah a ka ah cueihnah cuen tih calaak rhoek kah a lai tah a yueh pah ni.
32 Pravednikove usne znaju što je milo, dok usta opakih poznaju zloću.
Aka dueng kah hmuilai tah kolonah la a ming dae halang rhoek kah a ka tah calaak yoeyah.
