< Mudre Izreke 1 >
1 Mudre izreke Salomona, sina Davidova, kralja izraelskog:
Men pwovèb Salomon, pitit David la, ki te wa peyi Izrayèl.
2 da se spozna mudrost i pouka, da se shvate razumne riječi;
Pwovèb sa yo la pou fè moun konnen sa ki rele gen sajès ak bon levasyon, pou yo konprann lè moun lespri ap pale ak yo.
3 da se primi umna pouka, pravda i pravica i nepristranost;
Pwovèb sa yo la tou pou moutre moun jan pou yo viv avèk konprann, pou yo gen bon kondit, pou yo pa fè lenjistis, pou yo mache dwat nan lavi.
4 da se dade pamet neiskusnima, mladiću znanje i umijeće;
Y'ap louvri lespri moun ki manke konprann, y'ap bay jenn gason yo konesans ak konprann.
5 kad mudar čuje, da umnoži znanje, a razuman steče mudrije misli;
Se pou moun ki gen konesans koute sa ki nan pwovèb yo, pou yo ka mete sou sa yo konnen deja. Se pou moun ki gen lespri koute sa ki nan pwovèb yo, pou yo ka konnen ki jan pou yo mennen bak yo pi byen,
6 da razumije izreke i prispodobe, riječi mudraca i njihove zagonetke.
konsa, y'a ka konprann sans tout pwovèb ak tout parabòl, sans tout pawòl k'ap soti nan bouch moun ki gen bon konprann yo ak koze tout moun pa ka konprann.
7 Strah je Gospodnji početak spoznaje, ali ludi preziru mudrost i pouku.
Lè ou gen krentif pou Bondye, se lè sa a ou konmanse gen konesans. Moun fou pa konn valè sa yo rele gen konesans, yo refize aprann.
8 Poslušaj, sine moj, pouku oca svoga i ne odbacuj naputka svoje majke!
Pitit mwen, koute papa ou non lè l'ap ba ou bon levasyon! Pa janm bliye sa manman ou te moutre ou!
9 Jer će ti biti ljupki vijenac na glavi i ogrlica oko tvoga vrata.
Menm jan bèl foula mare nan tèt ak kolye pase nan kou bay pi bèl aparans, konsa tou konsèy papa ou ak manman ou ap fè anpil pou ou.
10 Sine moj, ako te grešnici mame, ne pristaj;
Pitit mwen, lè moun k'ap fè sa ki mal vle detounen ou, pa kite yo pran tèt ou.
11 ako bi rekli: “Hodi s nama, da vrebamo krv, čekamo u zasjedi nevina ni za što;
Si yo di ou: Vini ak nou non! Ann anbiske kò nou pou n' touye moun. Ann pare pèlen pou nou pran inonsan yo, san yo pa gen anyen ak nou.
12 da ih progutamo žive kao carstvo smrti i cijele kao one koji silaze u grob; (Sheol )
Ann vale yo tou vivan, tankou simityè ki pa janm refize mò. Ann vale yo tout ankè tankou kadav y'ap antere. (Sheol )
13 naplijenit ćemo svakojaka blaga, napuniti svoje kuće plijenom;
N'a jwenn tout kalite gwo richès, n'a plen kay nou ak tout bagay n'a pran.
14 bacat ćeš s nama svoj ždrijeb, svi ćemo zajedno imati jednu kesu.”
W'a jwenn pa ou nan tou sa n'a pran. Va gen yon sèl kès pou nou tout.
15 Sine moj, ne idi s njima na put, makni nogu od njihove staze.
Pitit mwen, pa mache avèk moun konsa! Pa mete pye ou kote moun sa yo pase!
16 Jer na zlo trče svojim nogama i hite prolijevati krv.
Yo toujou dèyè pou fè sa ki mal. Pou ti krik ti krak, yo mete san deyò.
17 Jer uzalud je razapinjati mrežu pred očima svima pticama.
Kisa ou konprann ou fè lè ou kite zwezo wè ou ap tann pèlen pou li?
18 A oni vrebaju vlastitu krv, postavljaju zasjedu svojemu životu.
Se konsa moun sa yo pran nan pèlen yo menm yo pare a. Yo tonbe nan pyèj yo mete a, yo mouri.
19 Takva je sudba svih lakomih na ružan dobitak: on ih života stane.
Nan chache genyen sa ki pa pou ou, se ou ki lakòz malè rive ou. Se sa menm ki pou rive tout moun ki pa wè pase vòlò.
20 Mudrost glasno uzvikuje na ulici, na trgovima diže svoj glas;
Koute byen. Sajès ap rele nan lari, l'ap pale byen fò sou plas piblik.
21 propovijeda po bučnim uglovima, na otvorenim gradskim vratima govori svoje riječi:
L'ap rele nan tout kalfou, nan pòtay lavil yo, toupatou kote tout moun ka tande.
22 “Dokle ćete, vi glupi, ljubiti glupost i dokle će podsmjevačima biti milo podsmijevanje, i dokle će bezumnici mrziti znanje?
L'ap di: Bann egare! Kilè n'a sispann renmen fè tenten? Kilè n'a sispann pran plezi nou nan pase tout bagay nan betiz? Kilè moun fou yo va soti pou yo aprann?
23 Poslušajte moju opomenu! Gle, svoj duh pred vas izlijevam, hoću vas poučiti svojim riječima.
Se pou n' koute m' lè m'ap rale zòrèy nou. M'ap di nou tou sa ki nan tèt mwen, m'ap fè nou konnen tou sa m' konnen.
24 Koliko sam vas zvala, a vi ste odbijali; pružala sam ruku, ali je nitko ne opazi.
Ki jan nou ye konsa? Mwen rele nou, nou fè tankou nou pa tande m'. Mwen lonje men ban nou, nou fè tankou nou pa wè m'.
25 Nego ste odbacili svaki moj savjet i niste poslušali moje opomene;
Anhan! Se konsa sa ye? Nou voye tout konsèy mwen te ban nou yo jete byen lwen nou. Nou refize kite m' korije nou.
26 zato ću se i ja smijati vašoj propasti, rugat ću se kad vas obuzme tjeskoba:
Konsa, lè n'a nan ka, m'a ri nou. Lè malè va fè nou tranble, m'a pase nou nan rizib.
27 kad navali na vas strah kao nevrijeme i zgrabi vas propast kao vihor, kad navali na vas nevolja i muka.
Lè malè va tonbe sou nou tankou yon van siklòn, lè tray va pase sou nou tankou yon toubouyon, lè lapenn ak kè sere va pran nou,
28 Tada će me zvati, ali se ja neću odazvati; tražit će me, ali me neće naći.
le sa a, n'a rele m', mwen menm yo rele sajès, men mwen p'ap reponn nou. N'a mache chache m' toupatou, men nou p'ap jwenn mwen.
29 Jer su mrzili spoznaju i nisu izabrali Gospodnjeg straha
Nou pa t' vle wè konesans, nou te toujou refize gen krentif pou Bondye.
30 niti su poslušali moj savjet, nego su prezreli svaku moju opomenu.
Nou pa t' janm vle koute konsèy m' t'ap ban nou, nou te toujou derefize koute m' lè m' t'ap korije nou.
31 Zato će jesti plod svojeg vladanja i nasititi se vlastitih savjeta.
Se pou nou rekòlte sa nou te simen an. Se pou nou sibi konsekans vye konsèy nou t'ap swiv yo.
32 Jer glupe će ubiti njihovo odbijanje, a nemar će upropastiti bezumne.
Moun ki san esperyans yo mouri paske yo refize aprann. Bann moun fou yo menm, yo pa pran anyen pou anyen, se sa k'ap pèdi yo tou.
33 A tko sluša mene, bezbrižan ostaje i spokojno živi bez straha od zla.”
Men, moun ki koute sa m' di yo jwenn lasirans, y'a viv ak kè poze, yo p'ap bezwen pè anyen.