Mudre Izreke 1
1 Mudre izreke Salomona, sina Davidova, kralja izraelskog:
Ngeche mag Solomon wuod Daudi, ruodh Israel:
2 da se spozna mudrost i pouka, da se shvate razumne riječi;
mamiyo iyudo rieko kod ritruok makare, kendo winjo tiend weche matut;
3 da se primi umna pouka, pravda i pravica i nepristranost;
kendo miyo idak e ngima moritore kendo mobidhore kitimo gima adiera kendo gima kare kendo mowinjore,
4 da se dade pamet neiskusnima, mladiću znanje i umijeće;
gimiyo joma ngʼeyogi tin bedo mariek, kendo gimiyo jomatindo ngʼeyo tiend weche kendo pogo tiend wach.
5 kad mudar čuje, da umnoži znanje, a razuman steče mudrije misli;
Mad jomariek chik itgi mondo owinji kendo gimedgi e puonjruokgi, to jogo mongʼeyo pogo tiend wach mad oyud gino ma chikogi,
6 da razumije izreke i prispodobe, riječi mudraca i njihove zagonetke.
mondo gingʼe ngeche, sigendini, kod weche ma tiendgi tek mag jorieko.
7 Strah je Gospodnji početak spoznaje, ali ludi preziru mudrost i pouku.
Luoro Jehova Nyasaye e chakruok mar ngʼeyo to joma ofuwo chayo rieko gi ritruok makare.
8 Poslušaj, sine moj, pouku oca svoga i ne odbacuj naputka svoje majke!
Wuoda, chik iti ni puonj wuonu, kendo kik ijwangʼ puonj mar minu.
9 Jer će ti biti ljupki vijenac na glavi i ogrlica oko tvoga vrata.
Ginibedni kaka kondo michwowo e wiyi, kendo kaka thiwni miketo e ngʼuti mondo ineri maber.
10 Sine moj, ako te grešnici mame, ne pristaj;
Wuoda, ka joricho hoyoi mondo itim marach, kik iyienegi.
11 ako bi rekli: “Hodi s nama, da vrebamo krv, čekamo u zasjedi nevina ni za što;
Kagiwachoni niya, “Bi idhi kodwa; mondo wabuti ni ngʼato wanegi, kendo wamonj kayiem nono joma onge ketho;
mondo wamuonygi ngili ka bur liel mana ka joma omwony mangima gi bur; (Sheol h7585)
13 naplijenit ćemo svakojaka blaga, napuniti svoje kuće plijenom;
wabiro yudo gik moko duto mabeyo ma nengogi tek, mi wapongʼ utewa gi gik moyaki.
14 bacat ćeš s nama svoj ždrijeb, svi ćemo zajedno imati jednu kesu.”
In bende riwri kodwa e wachni, kendo wanapog gigo duto mwayako.”
15 Sine moj, ne idi s njima na put, makni nogu od njihove staze.
Wuoda, kik idhi kodgi ngangʼ kendo kik iwuoth e yoregigo,
16 Jer na zlo trče svojim nogama i hite prolijevati krv.
nikech tiendgi reto piyo piyo mar timo richo kendo gimwomore mondo gichwer remo.
17 Jer uzalud je razapinjati mrežu pred očima svima pticama.
Mano kaka en gima nono chiko obadho ka winy duto neno.
18 A oni vrebaju vlastitu krv, postavljaju zasjedu svojemu životu.
Jogi ochiko obadho ne gin giwegi, kendo gin ema ginimokie!
19 Takva je sudba svih lakomih na ružan dobitak: on ih života stane.
Mano e giko jogo duto mohero yudo gimoro moyud e yo marach; gino kawo ngima jogo moyude.
20 Mudrost glasno uzvikuje na ulici, na trgovima diže svoj glas;
Rieko goyo koko matek e yore mag dala, ogoyo koko bende e kuonde chokruok;
21 propovijeda po bučnim uglovima, na otvorenim gradskim vratima govori svoje riječi:
oywak kogoyo koko e akerkeke mag yore motimo koko, owuoyo e dhorangeye mag mier madongo kopenjo niya,
22 “Dokle ćete, vi glupi, ljubiti glupost i dokle će podsmjevačima biti milo podsmijevanje, i dokle će bezumnici mrziti znanje?
“Nyaka karangʼo ma un joma ngʼeyogi tin nusik kuhero yoreu mag ngʼeyo matin?” Nyaka karangʼo ma jojaro pod nosik kamor, e jaro kendo joma ofuwo nosiki kochayo puonj?
23 Poslušajte moju opomenu! Gle, svoj duh pred vas izlijevam, hoću vas poučiti svojim riječima.
Ka dine uwinj siem mara, dine abedo kodu thuolo, kendo damiyo ungʼeyo pacha.
24 Koliko sam vas zvala, a vi ste odbijali; pružala sam ruku, ali je nitko ne opazi.
To nikech ne udaga kane aluongo kendo onge ngʼama nodewa kane adwaro konyou,
25 Nego ste odbacili svaki moj savjet i niste poslušali moje opomene;
nimar ne udagi puonj maga duto kendo ne ok uwinjo siem mara.
26 zato ću se i ja smijati vašoj propasti, rugat ću se kad vas obuzme tjeskoba:
An to ananyieru bangʼe ka un e chandruok; Anajaru ajara ka masira oloyou,
27 kad navali na vas strah kao nevrijeme i zgrabi vas propast kao vihor, kad navali na vas nevolja i muka.
ka masira machalo yamb ahiti obiro kuomu, kendo ka chandruok oyweyou ka yamb kalausi. Ka lit kod thagruok ohingou.
28 Tada će me zvati, ali se ja neću odazvati; tražit će me, ali me neće naći.
Giniluonga, to ok anadwokgi; ginimanya to ok giniyuda.
29 Jer su mrzili spoznaju i nisu izabrali Gospodnjeg straha
Kaka ne ok gidwar puonj kendo ok negiyiero luoro Jehova Nyasaye,
30 niti su poslušali moj savjet, nego su prezreli svaku moju opomenu.
Kaka ne ok giyie gi puonjna kendo gidagi siem mara,
31 Zato će jesti plod svojeg vladanja i nasititi se vlastitih savjeta.
kuom mano ginicham olemo mag yoregi kendo giniyiengʼ gi olemo mar riekogi maricho.
32 Jer glupe će ubiti njihovo odbijanje, a nemar će upropastiti bezumne.
Nikech yore mobam mag bayo mag jogo mangʼeyogi tin noneg-gi, kendo bedo ma ok odewo gimoro mar joma ofuwo notiekgi.
33 A tko sluša mene, bezbrižan ostaje i spokojno živi bez straha od zla.”
To ngʼato angʼata mawinjo wachna nodag gi kwe kendo mayom, maonge luoro mar hinyruok.
