Mudre Izreke 1
1 Mudre izreke Salomona, sina Davidova, kralja izraelskog:
Israel manghai David capa Solomon kah he,
2 da se spozna mudrost i pouka, da se shvate razumne riječi;
cueihnah ming sak ham neh ol yakmingnah te yakming sak ham thuituennah la om.
3 da se primi umna pouka, pravda i pravica i nepristranost;
Thuituennah la loh ham neh duengnah, tiktamnah neh vanatnah te aka cangbam sak la om.
4 da se dade pamet neiskusnima, mladiću znanje i umijeće;
Camoe hlangyoe taengah mingnah neh thuepnah, khinglangnah aka pae la om.
5 kad mudar čuje, da umnoži znanje, a razuman steče mudrije misli;
Aka cueih loh hnatun saeh lamtah rhingtuknah la thap thil saeh, aka yakming loh a niing la hol saeh.
6 da razumije izreke i prispodobe, riječi mudraca i njihove zagonetke.
Aka cueih rhoek kah, nuettahnah olka neh amih kah olkael aka yakming sak la om.
7 Strah je Gospodnji početak spoznaje, ali ludi preziru mudrost i pouku.
BOEIPA hinyahnah tah cueihnah, mingnah a tongnah la om tih aka ang loh thuituennah a hnoelrhoeng.
8 Poslušaj, sine moj, pouku oca svoga i ne odbacuj naputka svoje majke!
Ka ca aw na pa kah thuituennah he hnatun lamtah na nu kah olkhueng khaw tloeng sut boeh.
9 Jer će ti biti ljupki vijenac na glavi i ogrlica oko tvoga vrata.
Te te na lu ham mikdaithen kah lukhueng neh na rhawn ham oi la om.
10 Sine moj, ako te grešnici mame, ne pristaj;
Ka ca nang te hlangtholh rhoek loh n'hloih cakhaw rhoih boeh.
11 ako bi rekli: “Hodi s nama, da vrebamo krv, čekamo u zasjedi nevina ni za što;
“Kaimih taengah pongpa lamtah hlang thii te rhongngol thil sih, ommongsitoe te a tloengtlaih la dawn sih.
Amih te saelkhui bangla a hing la dolh sih lamtah tangrhom ah a pum la a cungpung bangla om saeh. (Sheol h7585)
13 naplijenit ćemo svakojaka blaga, napuniti svoje kuće plijenom;
A boei a rhaeng boeih neh a phu aka tlo te n'dang uh vetih mamih im he kutbuem neh m'baetawt sak mako.
14 bacat ćeš s nama svoj ždrijeb, svi ćemo zajedno imati jednu kesu.”
Na hmulung te kaimih lakli ah naan lamtah mamih boeih ham sungsa pakhat la om saeh,” a ti uh atah,
15 Sine moj, ne idi s njima na put, makni nogu od njihove staze.
Ka ca aw, amih kah longpuei ah cet boel lamtah na kho te amih kah a hawn lamloh hoi lah.
16 Jer na zlo trče svojim nogama i hite prolijevati krv.
Amih kah a kho tah boethae hamla cungpoeh uh tih thii long sak ham loe uh.
17 Jer uzalud je razapinjati mrežu pred očima svima pticama.
Vaa phae boeih kah a hmaiah a tloengtlaih la lawk a tung uh.
18 A oni vrebaju vlastitu krv, postavljaju zasjedu svojemu životu.
Amih loh amamih kah a thii te a rhongngol thil uh tih a hinglu te a mae uh.
19 Takva je sudba svih lakomih na ružan dobitak: on ih života stane.
Mueluemnah dongah aka mueluem boeih kah a khosing te tah a boei kah a hinglu ni a rhawt pah.
20 Mudrost glasno uzvikuje na ulici, na trgovima diže svoj glas;
Cueihnah tah vongvoel ah tamhoe tih toltung ah a ol a huel.
21 propovijeda po bučnim uglovima, na otvorenim gradskim vratima govori svoje riječi:
Thohka ah aka kawk rhoek kah a lu ah a pang pah tih khopuei vongka ah ol a thui.
22 “Dokle ćete, vi glupi, ljubiti glupost i dokle će podsmjevačima biti milo podsmijevanje, i dokle će bezumnici mrziti znanje?
Hlangyoe nang loh mevaeng hil nim hlangyoe na lungnah ve, hmuiyoi rhoek tah amamih kah saipaat dongah naep uh tih, aka ang rhoek loh mingnah te a hmuhuet uh.
23 Poslušajte moju opomenu! Gle, svoj duh pred vas izlijevam, hoću vas poučiti svojim riječima.
Ka toelthamnah he mael thil lah, ka mueihla he nang hamla kan thaa saeh lamtah ka ol he khaw nang kam ming sak eh.
24 Koliko sam vas zvala, a vi ste odbijali; pružala sam ruku, ali je nitko ne opazi.
Kang khue vaengah na aal uh tih ka kut kan cavaih vaengah nim te hnatung uh pawh.
25 Nego ste odbacili svaki moj savjet i niste poslušali moje opomene;
Kai kah cilsuep boeih te na dul uh tih, kai kah toelthamnah khaw na ngaih uh pawh.
26 zato ću se i ja smijati vašoj propasti, rugat ću se kad vas obuzme tjeskoba:
Kai khaw nangmih kah rhainah te ka nueih thil vetih nangmih ah birhihnah a thoeng vaengah kan tamdaeng ni.
27 kad navali na vas strah kao nevrijeme i zgrabi vas propast kao vihor, kad navali na vas nevolja i muka.
Nangmih kah birhihnah tah khohli rhamrhael bangla ha pawk vetih na rhainah loh cangpalam bangla halo vaengah, citcai neh khobing loh nangmih te m'paan vaengah,
28 Tada će me zvati, ali se ja neću odazvati; tražit će me, ali me neće naći.
Kai ng'khue uh cakhaw ka doo mahpawh, kai n'toem uh cakhaw m'hmu uh bal mahpawh.
29 Jer su mrzili spoznaju i nisu izabrali Gospodnjeg straha
Te yueng te mingnah a hmuhuet uh tih BOEIPA kah hinyahnah te tuek uh pawh.
30 niti su poslušali moj savjet, nego su prezreli svaku moju opomenu.
Kai cilsuep dongah naep uh pawt tih, kai kah toelthamnah khaw boeih a tlaitlaek uh.
31 Zato će jesti plod svojeg vladanja i nasititi se vlastitih savjeta.
A khosing kah a thaih te a caak uh vetih a cilkhih loh a lawn uh bitni.
32 Jer glupe će ubiti njihovo odbijanje, a nemar će upropastiti bezumne.
Hlangyoe hnuknong loh amih te a ngawn vetih aka ang kah ommongnah loh amih te a milh sak ni.
33 A tko sluša mene, bezbrižan ostaje i spokojno živi bez straha od zla.”
Tedae kai taengah aka hnatun long tah ngaikhuek la kho a sak vetih yoethae kah birhihnah khuiah khaw rhalthal van ni.
