Brojevi 32

1 Rubenovci i Gadovci imađahu mnogo, vrlo mnogo blaga. Opaze, međutim, da je zemlja jazerska i zemlja gileadska pogodna za stočarstvo.

Hagi Rubeni naga'ene Gati naga'mo'za tusi sipisipine bulimakaone ante'naze. Ana hu'nazanki'za Jaseli mopane Giriati mopane ke'nazana zagagafama kegava hu' mopa knare mopa me'nege'za ke'naze.

2 Zato Gadovci i Rubenovci dođu k Mojsiju, svećeniku Eleazaru i glavarima zajednice pa reknu:

Hagi Gati naga'ene Rubeni naga'mo'za Mosesema pristi ne' Elieasama, Israeli ranra vahe'enena amanage hu'za eme zamasami'naze,

3 “Atarot, Dibon, Jazer, Nimra, Hešbon, Eleale, Sebam, Nebo i Beon -

Atarotigi, Dibonigi, Jazerigi, Nimragi, Hesbonigi, Elealagi, Sibamugi, Nebogi, Beoni kumatamimofo tava'ontema me'nea moparamina,

4 kraj što ga Jahve osvoji pred izraelskom zajednicom - kraj je pogodan za stočarstvo; a sluge tvoje bave se stočarstvom.

Ra Anumzamo'ma ha'ma huno Israeli vahe'motama eritami'nea mopamo'a zagagafama kegavama hanunana knare hu'ne. E'ina hu'negu tagra tamagri eri'za vahekamota rama'a zagagafa ante'none.

5 Ako smo stekli blagonaklonost u tvojim očima”, nastave, “neka se ovaj kraj dade u posjed tvojim slugama. Ne šalji nas preko Jordana!”

Ana hu'negu musema hunerantesunka ama ana mopa atregeta kagri eri'za vahe'mota erisantiharamneno. Hagi tataregeta Jodani timofo kantu kaziga takaheta ovugahune.

6 Mojsije odgovori Gadovcima i Rubenovcima: “Zar da vaša braća idu u rat, a vi da ostanete ovdje?

Hagi Mosese'a Rubeni naga'ene Gati nagara zamasamino, tamagra kama kaziga mani'nenage'za mago'a tamafuhe'za kantu kaziga hara ome hanazegu nehazo?

7 Zašto odvraćate srca Izraelaca da ne prijeđu u zemlju koju im je Jahve predao?

Hagi Ra Anumzamo'ma kantu kazigama tami'nea mopafina Israeli vahe'ma tima takahe'za vu'zama nehazageta, tamagra na'a agafare kama kaziga manita zamarimpa kna eri'zaminakura nehaze?

8 Tako su učinili i vaši očevi kad sam ih poslao iz Kadeš Barnee da izvide zemlju.

Hagi Kades-Baneati'ma tamafahe'ima huzamantoge'za ama ana mopama nege'za hu'nazankna huta tamagra ana nehaze.

9 Popeli su se do Eškola i razgledali zemlju, ali su onda ubili srčanost u Izraelcima da ne odu u zemlju koju im je Jahve dao.

Hagi zamagra mareriza Eskoli agupo mopama ome kete'za, e'za Israeli vahe'mofo antahintahi eme zamazeri savri hazage'za amuhazazmia omnege'za Ra Anumzamo'ma zami'nea mopafina uofre'naze.

10 Onog dana Jahve planu gnjevom. Zakle se i reče:

Ana knazupage Ra Anumzamofona tusi arimpa ahegeno, amanage huno huvempa kea hu'ne,

11 'Ljudi što su izišli iz Egipta, kojima je dvadeset ili više godina, jer me nisu vjerno slijedili, nikad neće vidjeti zemlju što sam je pod zakletvom obećao Abrahamu, Izaku i Jakovu!'

na'ankure Nagrira zamagu'areti hu'za namagera onte'nazagu, Isipiti'ma e'naza vahepintira kafuzamimo'ma 20'a kafuma agatere'nesia vahe'mo'za Abrahamuma, Jekopuma, Aisakima huvempama huzmante'noa mopa ome onkegosaze huno hu'ne.

12 Jahvu su jedino vjerno slijedili Kenižanin Kaleb, sin Jefuneov, i sin Nunov Jošua.

Hagi mago'mo'e huno agu'aretira namagera onte'neanki, Jefune nemofo Kalepiki, Nuni nemofo Josuakea zanagrake zanagu'aretira navesi nenanteke namagera ante'na'e.

13 Jahve je gnjevom planuo na Izraelce pa ih je pustinjom povlačio četrdeset godina, sve dok ne pomrije sav naraštaj što je u očima Jahvinim zlo postupio.

Ana hu'negu Ra Anumzamo'a Israeli vahera arimpa ahezamantege'za 40'a zagegafufina ka'ma kopina vanovano nehazageno, Ra Anumzamofonte'ma kumima hu'naza vahe'mo'za fri 'naze.

14 A sad vi - grešni naraštaj - ustajete namjesto svojih očeva da još povećate srdžbu Jahvinu na Izraela.

Hianagi menina keho, kumike vahe'mokizmi mofavre'ramina, tamagra neramafazama hu'nazaza huta kumira nehuta, mago'ane Ra Anumzamofona azeri arimpahazageno Israeli vahe'motagura rimpa aheneramante.

15 Ako se od njega odvratite, on će još produžiti vaš boravak u pustinji; tako ćete upropastiti sav taj narod.”

Hagi tamagra mago'anema Ra Anumzamofoma tamage'nama humisaza zamo hanigeno, Ra Anumzamo'a ka'ma kopina mago'ane tamatresigeta havizana hugahaze.

16 Onda se oni primaknu k njemu i reknu: “Mi bismo ovdje podigli torove za svoje blago i gradove za svoju nejačad,

Hianagi Mosesente e'za anage hu'naze, Tagra amafi afu kevutima antesuna kumara negita, a'netine ne'one mofavretinema mani'nuna kumara kigahune.

17 a sami ćemo pograbiti oružje i poći na čelu Izraelaca dok ih ne dovedemo na njihovo mjesto. Naša nejačad neka ostane - zbog stanovništva ove zemlje - u utvrđenim gradovima.

Hianagi a'mofavretia hanave vihufi mani'nenageta tagra ha'pina ugoteta Israeli nagatia zamavareta nevamanena, erisanti haregahaze'ma hu'nea mopa ome erigahaze.

18 Mi se svojim kućama nećemo vraćati sve dok svaki Izraelac ne zaposjedne svoju baštinu.

Hagi tagra kumatirega ometa mani'nesunke'za, mika Israeli naga'mo'za erisantima haregahazema hu'nea mopa erivaretesageta kumatirega vugahune.

19 S njima nećemo dijeliti svoje posjede s onu stranu Jordana niti dalje, jer će nas zapasti naša baština s ovu stranu, na istok od Jordana.”

Hagi Jodani timofo kantu kazigama me'nea mopafintira mago mope huta erisanti oharegahune. Na'ankure kama zage hanati kazigama me'nea mopa ko erisantihare'none.

20 Mojsije im reče: “Ako tako uradite, ako pođete pred Jahvom u boj;

Anante Mosese'a zamasamino, Tamagrama kema hazaza huta, ha'ma hunaku'ma Ra Anumzamofo avugama retro'ma hanuta,

21 ako vi svi naoružani prijeđete Jordan pred Jahvom dok on ne rastjera ispred sebe svoje neprijatelje:

tamagra Ra Anumzamofo avuga Jodani tina takaheta nevanageno, Ra Anumzamo agra'a hara huno ha' vahe'a zamazeri agateregahie.

22 tada, kad zemlja bude pokorena Jahvi, vi ćete se moći vratiti. Tako ćete biti oslobođeni odgovornosti prema Jahvi i prema Izraelu, a ova će zemlja postati pred Jahvom vaše vlasništvo.

Hagi Israeli vahe'mo'zama ana mopama erivagaretesageta eteta kuma tamirega e'nageno, kema anaki'naza kemo'a vagaregahie. Hagi Jodani timofo zage hanati kaziga mopa Ra Anumzamo taminigeta erisantihareta tamagra kegava hugahaze.

23 Ali ako tako ne uradite, sagriješit ćete protiv Jahve i znajte da će vas stići kazna za vaš grijeh.

Hianagi anazama osanazana tamagra Ra Anumzamofontera kumi hugahazankino ana kumi'mofo nona'a, tamagra knazama'a erigahaze.

24 Sazidajte, dakle, gradove za svoju nejačad i torove za svoju stoku, ali izvršite što ste obećali.”

Hu'negu a'netamine mofavre'tamimo'za mani'naza ranra kumara kinezamanteta afutamima antesaza kumara retro hiho. Hianagi huvempa hu'naza zana huvareho.

25 Gadovci i Rubenovci odgovore Mojsiju: “Tvoje će sluge učiniti kako gospodar naš nalaže.

Hige'za Gati naga'ene Rubeni naga'mo'za Mosesena kenona hunte'za, Kagri eri'za vahe'mota ramokama hanazana hugahune.

26 Naša nejačad, naše žene, naša stoka i sve naše blago neka ostanu ondje u gileadskim gradovima,

Hagi neone mofavretine a'netine afu kevutia kama rankumapi Gileati manigahaze.

27 a tvoje sluge, svi koji su za boj sposobni, poći će pred Jahvom u boj, kako naš gospodar nalaže.”

Hianagi kagri eri'za vahetamimo'za Jodani timofo kantu kaziga ha'zazmi eri'ne'za takahe'za vu'za Ra Anumzamofo avuga ramokama hanana kante ante'za hara ome hugahaze.

28 Tada za njih Mojsije izda nalog svećeniku Eleazaru, Nunovu sinu Jošui i glavarima obitelji izraelskih plemena.

Hazageno Mosese'a Elieasane Josuane mago'a Israeli naga nofite'ma vugota huterema hu'naza vahera zamasmino,

29 I reče im Mojsije: “Ako Gadovci i Rubenovci, svi oni koji nose oružje, s vama prijeđu Jordan da se bore pred Jahvom i zemlja bude pokorena vama, onda im dajte gileadsku zemlju u vlasništvo.

Rubeni naga'ene Gati naga'mo'zama ha'zama retro hu'za Jodani tima takahe'zama Ra Anumzamofo hatema tamagranema vu'za ha'ma ome hu'za mopama omeritamisageta erisuta, Giliati mopa zamigahaze.

30 Ali ako ne prijeđu naoružani s vama, neka dobiju baštinu među vama u zemlji kanaanskoj.”

Hu'neanagi ana naga'mo'zama ha'zazmima eri'ne'za tamagranema Jodani tima takahe'za ha'ma ome osanazana, tamagra Giliati mopa ozamita, Kenenima manisafi mopa zaminke'za maniho.

31 Nato odgovore Gadovci i Rubenovci: “Što je god Jahve rekao tvojim slugama, to ćemo učiniti.

Anante Gati naga'ene Rubeni naga'mo'za kenona hu'za, kagri eri'za vahe'mota Ra Anumzamo'ma hu'neankea eri'zafa huta amage antegahune.

32 Mi ćemo naoružani prijeći pred Jahvom u zemlju kanaansku, ali neka nam bude posjed naše baštine s ove strane Jordana.”

Hagi tagra Ra Anumzamofo ha'ma hanuna zantia erineta, Jodani tina rakaheta Ra Anumzamofo avuga Kenani mopafi vanunkeno, erisantiharesu'na mopa Jodani timofo kama kaziga manegahie.

33 I tako njima - Gadovcima, Rubenovcima i polovici plemena Manašea, sina Josipova - dadne kraljevstvo amorejskoga kralja Sihona i kraljevstvo bašanskoga kralja Oga, zemlju s gradovima u njihovim granicama, gradove okolne zemlje.

Higeno Mosese'a Gati nagaki, Rubeni nagaki, Josefe nemofo amu'nompinti'ma refko hu'naza Manase nagara Amori kini ne' Sihoni ranku'ma'ene Basani kini ne' Ogi rankuma'ene, mopane megagi'nea kuma'enena zami'ne.

34 Gadovci sagrade: Dibon, Atarot i Aroer,

Hagi Gati naga'mo'zama ki'naza kumatamina, Dibonima Atarotima, Aroelima,

35 Atrot Šofan, Jazer, Jogbohu,

Atrot-Sofani kuma'ma, Jaseli kuma'ene, Jogobehati kuma'ene,

36 Bet Nimru i Bet Haran, utvrđene gradove i torove za stada.

Bet-Nimra kuma'ma Bet-Hara kuma'enena hanave ku'ma negi'za sipisipi afu'ma kegava hanaza kegina hu'naze.

37 Rubenovci sagrade: Hešbon, Eleale, Kirjatajim,

Hagi Rubeni naga'mo'zama ki'naza kumatamina Hesbonima, Elealema, Kiriataimima,

38 Nebo, Baal Meon - nazivi su izmijenjeni - i Šibmu. Oni prozovu svojim imenima gradove koje su oni podigli.

Neboma Bal-Meonima Sibma kuma'ene negi'za ana kumatamimofo zamagia, ru zamagi antemi'naze.

39 Sinovi Makira, sina Manašeova, odu u Gilead, osvoje ga i protjeraju Amorejce koji bijahu ondje.

Hagi Manase nemofo Makirimpintima fore'ma hu'naza naga'mo'za Giliati vu'za, ana kumapima nemaniza vahera ha' ome huzmante'za e'neriza, anampima nemaniza Amori vahera zamahenatitre'naze.

40 Mojsije preda Gilead Manašeovu sinu Makiru, i on se u njemu nastani.

Ana hazageno Mosese'a Giliati rankumara Manase nemofo Makiri naga zamige'za ana kumapina mani'naze.

41 A Manašeov sin Jair ode te zauzme njihova sela pa ih prozva “Jairova sela”.

Hagi Manase nemofo Jairi'a osi kumatamima Giliatima megagi'neana ha' huno ome'nerino, Havot Jaire huno agi'a antemi'ne.

42 Potom ode Nobah i zauzme Kenat i njegova područja te ga nazove svojim imenom “Nobah”.

Hagi Noba'a Kenati rankuma'ene neone kumatamima megagi'nea kumatamina erino ana kumataminkura Nobae huno agra'a agire asamare'ne.