Brojevi 21
1 Kralj Arada, Kanaanac koji je živio u Negebu, ču da Izrael dolazi Atarimskim putem, pa navali na Izraela i neke njegove zarobi.
Kane ruodh Arad ma ja-Kanaan, mane odak Negev, nowinjo ni Israel ne wuotho e yo kochiko Atharim, nomonjo jo-Israel mi omako moko.
2 Tada se Izrael ovako zavjetova Jahvi: “Ako u moje ruke izručiš ovaj narod, potpuno ću uništiti njegove gradove.”
Eka Israel nosingore ne Jehova Nyasaye kama: “Ka ichiwonwa jogi e lwetwa, to wabiro tieko miechgi madongo duto.”
3 Jahve usliša glas Izraela i predade mu Kanaance. A Izrael njih i njihove gradove 'heremom' uništi. Stoga se ono mjesto prozva Horma.
Jehova Nyasaye nochiko ite ne kwayo Israel kendo nochiwo jo-Kanaan ne gin. Negitiekogi duto kod miechgi; omiyo kanyo negichako ni Horma.
4 Od brda Hora zapute se prema Crvenom moru da zaobiđu zemlju edomsku. Narod putem postane nestrpljiv.
Negiwuotho ka gia Got Hor ka giluwo yo mochiko Nam Makwar, mondo giluor Edom. To ji chunygi nojok ka gin e yo;
5 I počne govoriti i protiv Boga i protiv Mojsija: “Zašto nas izvedoste iz Egipta da pomremo u ovoj pustinji? Nema kruha, nema vode, a to bijedno jelo već se ogadilo dušama našim.”
omiyo negikwedo Nyasaye kod Musa, mi giwacho niya, “En angʼo momiyo ne igolowa Misri mondo watho e thimni? Waonge chiemo, waonge pi! Ok wadwar chiemo marachni!”
6 Onda Jahve pošalje na narod ljute zmije; ujedale ih one, tako te pomrije mnogo naroda u Izraelu.
Eka Jehova Nyasaye noolo thuonde man-gi kwiri mager kuomgi; negikayo ji kendo jo-Israel mathoth notho.
7 Dođe narod k Mojsiju pa reče: “Sagriješili samo kad smo govorili protiv Jahve i protiv tebe. Pomoli se Jahvi da ukloni zmije od nas!” Mojsije se pomoli za narod,
Ji nobiro ir Musa mi giwachone niya, “Ne watimo richo e kinde mane wakwedo Jehova Nyasaye kod in. Lamnwa mondo Jehova Nyasaye ogol thuondegi oa kuomwa.” Omiyo Musa nolamone jogo.
8 i Jahve reče Mojsiju: “Napravi otrovnicu i stavi je na stup: tko god bude ujeden, ostat će na životu ako je pogleda.”
Jehova Nyasaye nowacho ne Musa niya, “Los thuond mula kendo ikete ewi luth; ma ngʼato angʼata ma thuol okayo kongʼiye to chango.”
9 Mojsije napravi zmiju od mjedi i postavi je na stup. Kad bi koga ujela ljutica, pogledao bi u mjedenu zmiju i ozdravio.
Omiyo Musa noloso thuol mar mula mi okete ewi luth. Kane ngʼato thuol okayo mi bangʼe ongʼiyo thuond mulano to nochango.
10 Pođu Izraelci i utabore se u Obotu.
Jo-Israel nodhi nyime giwuoth mi gigo kambi kama iluongo ni Oboth.
11 Potom se zapute iz Obota i utabore se kraj Ije-Abarima, u pustinji što je nasuprot Moabu, sa strane sunčeva izlaska.
Eka ne giwuok Oboth mi gigo kambi kama iluongo ni Iye Abarim, mantiere e thim mochomo piny Moab kochiko yo wuok chiengʼ.
12 Odande otputuju te se utabore u dolini Zaredu.
Kane giwuok kanyo negidhi nyime gi wuoth mi gigo kambi Holo mar Zered.
13 Odande krenu i utabore se s onu stranu Arnona, koji je u pustinji a izvire u području Amorejaca. Jer je Arnon granica moapska između Moabaca i Amorejaca.
Negiwuok kanyo mi gigo kambi e bath aora Arnon, ma en thim molawore nyaka e piny jo-Amor. Arnon en kiewo mar Moab, mantiere e kind Moab kod jo-Amor.
14 Zato se veli u “Knjizi Jahvinih vojni”: “Vaheb kod Sufe i doline arnonske
Mano emomiyo Kitabu mar Lweny mar Jehova Nyasaye wacho niya, “Waheb mantiere Sufa kod holo mar aora Arnon,
15 i padine doline što se naginje prema mjestu Aru i naslanja se na granicu moapsku ...”
kod kuonde mopie mag holo matut, kendo diny mochiko kar tich mar Ar kendo manie e kiewo mar Moab.”
16 Odande odoše u Beer. To je bunar o kojem je Jahve rekao Mojsiju: “Skupi narod da im dam vode!”
Koa kanyo negidhi nyime nyaka Beer, ma en soko kama Jehova Nyasaye nonyisoe Musa niya, “Chok ji obed kanyakla kendo abiro miyogi pi.”
17 Tada Izrael zapjeva ovu pjesmu: “Proključaj, studenče! A vi ga uznosite:
Eka Israel nower wendni: “Yaye soko, bubni oko! Werne soko,
18 knezovi ga iskopali, prvaci narodni izdubli žezlom, štapom svojim.” Iz pustinje odu u Matanu,
wer kuom soko mane rawera matin okunyo, mano mane joka ruoth okunyo; joka ruoth molony e chike kendo man-gi odunga.” Eka negiwuok e thimno ka gidhi Matana,
19 iz Matane u Nahaliel, a iz Nahaliela u Bamot;
ka gia Matana negidhi Nahaliel, ka gia Nahaliel negidhi Bamoth,
20 iz Bamota u dolinu što se stere u moapskom polju, prema vrhuncu Pisge, s koje se pruža vidik na pustaru.
kendo kane gia Bamoth negidhi e holo mar Moab kama omanyore gi wi got Pisga minyalo nenogo kama otwo.
21 Sad Izrael posla glasnike Sihonu, amorejskome kralju, s porukom:
Israel nooro joote mondo owach ne Sihon ma ruodh jo-Amor kama:
22 “Pusti da prođem preko tvoje zemlje. Nećemo zalaziti u polja i u vinograde, niti ćemo piti vode iz bunara. Ići ćemo Kraljevskim putem dok ne prođemo tvoje područje.”
“Yienwauru wakal e pinyu. Ok wanabar tenge e puothu moro amora kata e mago mag mzabibu, kata modho pi moa e soko moro amora. Wabiro wuotho e yor ruoth moriere tir nyaka wakal pinyruodhi.”
23 Ali Sihon ne dopusti Izraelu da prođe njegovim područjem, nego skupi sav svoj narod te izađe u pustinju da presretne Izraelce. Stigavši do Jahze, zavojuje na Izraela.
To Sihon notamo jo-Israel kalo e pinye. Nochoko ogandane mar lweny duto kendo negidhi e thim mondo giked gi Israel. Kane ochopo Jahaz, nokedo gi Israel.
24 Ali ga Izrael potuče oštrim mačem i osvoji njegovu zemlju od Arnona do Jaboka, do Amonaca, jer je Az ležao na granici Amonaca.
Kata kamano jo-Israel nonege gi ligangla kendo gikawo puothe koa aora Arnon nyaka Jabok, ma en tongʼ mar jo-Amon kendo ne giyudo e pinyno ka jogo roteke.
25 Izrael zauzme sve one gradove i Izrael se nastani u svim onim gradovima Amorejaca; u Hešbonu i svim njegovim naseljima.
Israel nomako mier madongo duto mag jo-Amor kendo negidak kuondego, kaachiel gi Heshbon kod kuonde dak duto molwore.
26 Kako je Hešbon bio glavni grad Sihona, amorejskog kralja, koji je ratovao protiv prijašnjega moapskoga kralja te osvojio svu njegovu zemlju do Arnona,
Heshbon ne en dala maduongʼ mar Sihon ruodh jo-Amor mane osekedo gi ruoth machon mar Moab kendo nosemayo lopene duto mochopo nyaka aora Arnon.
27 kažu zato pjesnici: “Hrabro, o Hešbone, dobro sazdani, čvrsto posađeni grade Sihonov!
Mano emomiyo jochuog wer nowero niya, “Bi Heshbon mondo mi ogere kendo; mad dala maduongʼ mar Sihon ochal kaka chon.
28 Iz Hešbona oganj suknu, plamen iz grada Sihonova, sažga Ar moapski, proždrije visove arnonske.
“Mach nowuok Heshbon, en mach makakni moa e dala maduongʼ mar Sihon. Nowangʼo Ar man Moab, ma gin jokanyo mag kuonde motingʼore malo mag Arnon.
29 Teško tebi, Moabe! Propao si, narode Kemošev! Od sinova bjegunce učini, a od kćeri svojih ropkinje Sihonu, kralju amorejskom.
Okwongʼi, yaye Moab, otieku duto, yaye jo-Kemosh! Oseweyo yawuote e lwet nono mobedo jonjore kendo nyige obedo joma oter e twech, ir Sihon ruodh jo-Amor.
30 Pobili smo ih; propao je Hešbon do Dibona: sve smo razorili do Nofaha, što je blizu Medebe ...”
“To waseloko loch margi; Heshbon osetieki duto nyaka ochopo Dibon. Wasemukogi nyaka chopi Nofa, modhi nyaka Medeba.”
31 Tako se Izrael nastani u zemlji Amorejaca.
Omiyo Israel nodak e piny jo-Amor.
32 Mojsije se uputi da izvidi Jazer. Potom zauzmu njegova naselja a rastjeraju Amorejce koji bijahu ondje.
Bangʼ ka Musa noseoro jonon piny Jazer, jo-Israel nokawo kuonde dak molwore kendo ne giriembo jo-Amor mane ni kanyo.
33 Okrenu se onda i pođu prema Bašanu. A bašanski kralj Og presrete ih sa svim svojim narodom da zapodjene boj kod Edreja.
Eka negigomo ma giluwo yo madhi Bashan, kendo Og ruodh Bashan gi jolweny mage duto nowuok riat mokedo kodgi e lweny Edrei.
34 Ali Jahve reče Mojsiju: “Ne boj ga se! Predao sam u tvoje ruke njega, sav njegov narod i njegovu zemlju. Postupi s njim kako si postupio s amorejskim kraljem Sihonom koji je boravio u Hešbonu.”
Jehova Nyasaye nowacho ne Musa niya, “Kik iluore, nimar asechiwe e lweti, en kaachiel gi jolweny mage duto kod pinye. Timne kaka ne itimone Sihon ruodh jo-Amor, mane obedo gi loch e piny Heshbon.”
35 I potukoše ga, i sinove njegove, i sav njegov narod, tako da nitko ne uteče. Potom zaposjedoše njegovu zemlju.
Omiyo neginege, en kaachiel gi yawuote kod jolweny mage duto, maonge ngʼama otony mane odongʼ. Kendo negikawo pinye.
