Matej 27
1 A kad objutri, svi su glavari svećenički i starješine narodne održali vijećanje protiv Isusa da ga pogube.
Buna buisi bukia, bapfumu zioso zi banganga Nzambi ayi bakulutu ba Bayuda bakutakana ayi bawizana mu tomba diluaku di bamvondila Yesu.
2 I svezana ga odveli i predali upravitelju Pilatu.
Bankanga minsinga, bannata ayi banyekula mu mioko mi nyadi Pilatu.
3 Kada Juda, njegov izdajica, vidje da je Isus osuđen, pokaja se i vrati trideset srebrnjaka glavarima svećeničkim i starješinama
Yuda, mutu wuyekula Yesu bu kamona ti bazengila Yesu nkanu wu lufua, wumona phasi mu ntima; diawu wuyenda vutula makumatatu ma zimbongo zi bisengo kuidi bapfumu banganga Nzambi ayi kuidi bakulutu ba Bayuda.
4 govoreći: “Sagriješih predavši krv nedužnu!” Odgovoriše: “Što se to nas tiče? To je tvoja stvar!”
Mbadi wuba kamba: —Mbeni vola masumu bila ndiekudi mutu wukambu vanga kadi kiasa. Bawu bamvutudila: —Momo masi tutala ko! Matedi kuaku!
5 I bacivši srebrnjake u Hram, ode te se objesi.
Buna wusia loza zimbongo beni vana tsi, muna Nzo Nzambi, wubotuka ayi wuyenda kidengidika.
6 Glavari svećenički uzeše srebrnjake i rekoše:
Bapfumu banganga Nzambi zitota zimbongo beni ayi zituba ti: —Tuisi ko minsua mu tula zimbongo ziphila yayi mu kesi yi makaba ma Nzo Nzambi bila ziawu zidi zimbongo zi menga.
7 “Nije dopušteno staviti ih u hramsku riznicu jer su krvarina.” Posavjetuju se i kupe za njih lončarovu njivu za ukop stranaca.
Buna bamana wizana, basumba tsola mu zimbongo beni muingi bazikilanga banzenza. Tsola beni yiba yi mutu wumosi wuba bumbanga zinzungu zituma.
8 Stoga se ona njiva zove “Krvava njiva” sve do danas.
Diawu nate buabu tsola beni yintedolongo: “Tsola yi menga”.
9 Tada se ispuni što je rečeno po proroku Jeremiji: Uzeše trideset srebrnjaka - cijenu Neprocjenjivoga kojega procijeniše sinovi Izraelovi -
Buawu bobo budedikinina mambu mabikula mbikudi Yelemi ti: Babonga makumatatu ma zimbongo zi bisengo, yawu thalu yizenga bana ba Iseli mu diambu diandi
10 i dadoše ih za njivu lončarovu kako mi naredi Gospodin.
Ayi ziawu basumbila tsola yi mutu wumbumbanga zinzungu zituma banga bobo Pfumu kathumina.
11 Dovedoše dakle Isusa pred upravitelja. Upita ga upravitelj: “Ti li si kralj židovski?” On odgovori: “Ti kažeš.”
Buna Yesu wutelama va ntuala nyadi, ayi niandi wunyuvula: —Ngeyo widi ntinu Bayuda e? Yesu wumvutudila: —Nyinga! Yidi banga bu tubidi.
12 I dok su ga glavari svećenički i starješine narodne optuživale, ništa nije odgovarao.
Vayi thangu bapfumu banganga Nzambi ayi bakulutu ba Bayuda bu bayiza kumfunda, niandi kasia vutula kadi diambu ko.
13 Tada mu reče Pilat: “Ne čuješ li što sve protiv tebe svjedoče?”
Pilatu wunyuvula: —Wulembo wi kuaku mambu momo balembo kufundila e?
14 I ne odgovori mu ni na jednu riječ te se upravitelj silno čudio.
Vayi Yesu kadi diambu dimosi kasia vutula ko. Diawu nyadi kasiminina buwombo.
15 A o Blagdanu upravitelj je običavao svjetini pustiti jednoga uznika, koga bi već htjeli.
Kifu kiba yawu, mu thangu nyengo, nyadi, wuba totulanga mutu wumosi wunloko, wowo wuba nlombongo kuidi batu.
16 Tada upravo bijaše u njih poznati uznik zvani Baraba.
Vayi mu thangu yina, mutu wumosi wuyenda tsangu, wuba mu nloko dizina diandi Balabasi.
17 Kad se dakle sabraše, reče im Pilat: “Koga hoćete da vam pustim: Barabu ili Isusa koji se zove Krist?”
Nkangu bu wukutakana, Pilatu wuba yuvula: —A nani lutidi ndiluyekudila, Balabasi voti Yesu wuba ntedilanga Klisto e?
18 Znao je doista da ga predadoše iz zavisti.
Bila wuzaba kuandi ti mu diambu di kikhenene banyekudila Yesu.
19 Dok je sjedio na sudačkoj stolici, poruči nu njegova žena: “Mani se ti onoga pravednika jer sam danas u snu mnogo pretrpjela zbog njega.”
Mu thangu Pilatu kavuanda va kundu ki kizuzi ku tilibinadu, nketoꞌandi wumfidisila thumu yayi: —Kadi kota mambu ma mutu wowo wu busonga bila mu builu buabu phasi mbueni, mu ndozi, mu diambu diandi!
20 Međutim, glavari svećenički i starješine nagovore svjetinu da zaište Barabu, a Isus da se pogubi.
Vayi bapfumu banganga Nzambi ayi bakulutu ba Bayuda beka sindisila nkangu wu batu muingi batuba ti bayekula Balabasi vayi bavonda Yesu.
21 Upita ih dakle upravitelj: “Kojega od ove dvojice hoćete da vam pustim?” A oni rekoše: “Barabu!”
Buna nyadi wuba yuvula diaka: —A nani lutidi ndiluyekudila muna badi bawu buadi e? Batuba: —Balabasi!
22 Kaže im Pilat: “Što dakle da učinim s Isusom koji se zove Krist?” Oni će: “Neka se razapne.”
Pilatu wuba yuvula: —A vayi mbi phangila Yesu, wubeti tedilanga Klisto e? Bawu boso bavutula: —Wumbanda va dikulusi!
23 A on upita: “A što je zla učinio?” Vikahu još jače: “Neka se razapne!”
Pilatu wuyuvula: —Diambu mbi dimbimbi kavengi e? Vayi baluta yamikina ngolu: —Wumbanda va dikulusi!
24 Kad Pilat vidje da ništa ne koristi, nego da biva sve veći metež, uzme vodu i opere ruke pred svjetinom govoreći: “Nevin sam od krvi ove! Vi se pazite!”
Pilatu bu kamona ti kalendi buela vanga kadi diambu dimosi ko ayi divunzi ditona, wubonga nlangu; wusukula mioko va ntuala batu boso ayi wukamba: —Ndisi ko bila mu menga ma mutu wawu. Vayi beno veka matedi!
25 Sav narod nato odvrati: “Krv njegova na nas i na djecu našu!”
Batu boso bavutula: —Bika menga mandi mabua va beto ayi va bana beto!
26 Tada im pusti Barabu, a Isusa, izbičevana, preda da se razapne.
Pilatu wubayekudila Balabasi. Bu kamana betisa Yesu bikoti, wunyekula mu mioko miawu muingi bambanda va dikulusi.
27 Onda vojnici upraviteljevi uvedoše Isusa u dvor upraviteljev i skupiše oko njega cijelu četu.
Masodi ma nyadi makotisa Yesu ku khati nzo ayi makutikisa dikabu di masodi mu kunzungidila.
28 Svukoše ga pa zaogrnuše skrletnim plaštem.
Bamvula minledi miandi ayi bamvuika yunga ki mbuaki.
29 Spletoše zatim vijenac od trnja i staviše mu na glavu, a tako i trsku u desnicu. Prigibajući pred njim koljena, izrugivahu ga: “Zdravo, kralju židovski!”
Bavanga budu ki kipfumu ki zitsendi, bamvuika kiawu ku ntu; bansimbisa nti va koko kuandi ku lubakala, bamfukimina, bansekinina ayi batuba: —Mboti e, Ntinu wu Bayuda!
30 Onda pljujući po njemu, uzimahu trsku i udarahu ga njome po glavi.
Banlobudila madita bosi babonga nti, wawu baba kunzubanga ku ntu.
31 Pošto ga izrugaše, svukoše mu plašt, obukoše mu njegove haljine pa ga odvedoše da ga razapnu.
Buna bamanisa kunsekinina, bamvula yunga beni; bamvuika minledi miandi bosi bannata muingi bambanda va dikulusi.
32 Izlazeći nađu nekoga čovjeka Cirenca, imenom Šimuna, i prisile ga da mu ponese križ.
Bu baba totuka, badengana mutu wumosi mu nzila, dizina diandi Simoni wuba muisi Silene, bankuika kanata dikulusi.
33 I dođoše na mjesto zvano Golgota, to jest Lubanjsko mjesto,
Batula ku buangu kimosi baba ntedilanga ngolongota. Tsundu Ngolongota: “Buangu ki mvesi wu ntu”,
34 dadoše mu piti vino sa žuči pomiješano. I kad okusi, ne htjede piti.
kuna bamvanina vinu kisobakana ayi kiti ki ndudi muingi kanua. Buna kabimba, wumanga ku kinua.
35 A pošto ga razapeše, razdijeliše među se haljine njegove bacivši kocku.
Buna bamana ku mbanda va dikulusi, babula tsombo mu diambu di kabana minledi miandi.
36 I sjedeći ondje, čuvahu ga.
Mbadi bavuanda kuna mu kunsunga.
37 I staviše mu ponad glave krivicu napisanu: “Ovo je Isus, kralj židovski.”
Batula muna dikulusi tini ki dibaya vana mbata ntuꞌandi, musonama bila kioki banzengila nkanu: “Niandi niawu Yesu, ntinu wu Bayuda”.
38 Tada razapeše s njime dva razbojnika, jednoga zdesna, drugoga slijeva.
Bidovula biodi bibandu va dikulusi va kimosi ayi Yesu, wumosi ku koko ku lubakala, wunkaka ku koko ku lumoso.
39 A prolaznici su ga pogrđivali mašući glavama:
Batu bobo baba mviokila vana, baba kumfinga, baba nikunanga mintu
40 “Ti koji razvaljuješ Hram i za tri ga dana sagradiš, spasi sam sebe! Ako si Sin Božji, siđi s križa!”
ayi baba nyoluka: —E! Ngeyo mutu wuntiolumunanga Nzo Nzambi ayi kuyitungila diaka mu bilumbu bitatu; wukivukisa ngeyo veka. Enati widi Muana Nzambi, kuluka va Dikulusi!
41 Slično i glavari svećenički s pismoznancima i starješinama, rugajući se, govorahu:
Bapfumu banganga Nzambi, minlongi mi Mina ayi bakulutu ba Bayuda mamvawu bansekinina ayi bakamba:
42 “Druge je spasio, sebe ne može spasiti! Kralj je Izraelov! Neka sada siđe s križa pa ćemo povjerovati u nj!
—A! Niandi wuvukisidi batu bankaka vayi niandi veka kalendi kukivukisa ko e! Enati niandi widi ntinu Iseli, kakulumuka va dikulusi muingi tunkikinina.
43 Uzdao se u Boga! Neka ga sad izbavi ako mu omilje! Ta govorio je: 'Sin sam Božji!'”
Niandi diana diandi didi mu Nzambi, bika kamvukisa buabu enati weta kunzola; bila niandi wuba ntubanga: “Ndidi Muana Nzambi.”
44 Tako ga vrijeđahu i s njim raspeti razbojnici.
Bidovula biobi bibandu yandi va kimosi va dikulusi mamvawu bobo baba kumfingila.
45 Od šeste ure nasta tama po svoj zemlji - do ure devete.
Tona thangu midi nate thangu yintatu mu masika, ntoto wumvimba wuba mu tombi kinkobo.
46 O devetoj uri povika Isus iza glasa: “Eli, Eli, lema sabahtani?” To će reći: “Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?”
Nduka-nduka mu thangu yintatu Yesu wuyamikina mu ndinga yingolo: —Eli, Eli, Lama sabakatani e? Bu dinsundula: Nzambi ama! Nzambi ama! Bila mbi wundiekudidi e?
47 A neki od nazočnih, čuvši to, govorahu: “Ovaj zove Iliju.”
Batu bankaka, bobo batelama vana bu bawa bobo, batuba: —Eli kantela.
48 I odmah pritrča jedan od njih, uze spužvu, natopi je octom, natakne je na trsku i pruži mu piti.
Wumosi mu bawu, wuzawula, wuyenda bonga eponzi, wukifulusa mu vnu kidi ngami; wukisomika va tsongi nti bosi wumvana muingi kanua.
49 A ostali rekoše: “Pusti da vidimo hoće li doći Ilija da ga spasi.”
Vayi bankaka bakamba: —Bika tutala kani Eli weka kuiza mvukisa.
50 A Isus opet povika iz glasa i ispusti duh.
Yesu wubuela yamikina diaka mu ndinga yingolo; buna wuzenga vumunu.
51 I gle, zavjesa se hramska razdrije odozgor dodolje, nadvoje; zemlja se potrese, pećine se raspukoše,
Muna thangu beni kaka lido yi Nzo Nzambi yikanzuka mu ndambu zizole tona kuna yilu nate ku tsi. Ntoto wunikuka, matadi mabasuka,
52 grobovi otvoriše i tjelesa mnogih svetih preminulih uskrsnuše
biziami bizibuka, batu banlongo bawombo bafua bafuluka.
53 te iziđoše iz grobova nakon njegova uskrsnuća, uđoše u sveti grad i pokazaše se mnogima.
Batotuka mu biziami. Yesu bu kafuluka buna bakota mu divula dinlongo. Batu bawombo baba mona kuna.
54 A satnik i oni koji su s njime čuvali Isusa vidješe potres i što se zbiva, silno se prestrašiše i rekoše: “Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj.”
Pfumu yi masodi ma Loma ayi momo maba yandi mu sunga Yesu bu bamona phila ntoto wunikukina ayi mambu moso momo phila mavangimina, bamona boma yiwombo ayi batuba: —Bukiedika kuandi ti mutu wowo bedi Muana Nzambi!
55 A bijahu ondje i izdaleka promatrahu mnoge žene što su iz Galileje išle za Isusom poslužujući mu;
Baketo bawombo baba vana, thama baba ntadila. Bawu baba nlandakananga Yesu tona ku Ngalili mu diambu bansadila.
56 među njima Marija Magdalena i Marija, Jakovljeva i Josipova majka, i majka sinova Zebedejevih.
Mu bawu muba: Maliya muisi Mangadala, Maliya ngudi yi Zaki ayi Zozefi ayi ngudi yi bana ba Zebede.
57 Uvečer dođe neki bogat čovjek iz Arimateje, imenom Josip, koji i sam bijaše učenik Isusov.
Va thangu masika, mutu wumosi wu kimvuama, muisi Alimate, dizina diandi Zozefi, wuba nlonguki wu Yesu,
58 On pristupi Pilatu i zaiska tijelo Isusovo. Tada Pilat zapovjedi da mu se dadne.
wuyenda lomba nitu yi Yesu kuidi Pilatu. Buna Pilatu wuvana minsua muingi bamvana yawu.
59 Josip uze tijelo, povi ga u čisto platno
Zozefi wubonga nitu, wuyizinga mu dilasola di lino yi vedila.
60 i položi u svoj novi grob koji bijaše isklesao u stijeni. Dokotrlja velik kamen na grobna vrata i otiđe.
Wuyitula mu dibumbi diandi dimona, disokolo mu ditadi. Wunengumuna ditadi dimosi dinneni va muelo wu dibumbi. Bosi wuyenda kuandi.
61 A bijahu ondje Marija Magdalena i druga Marija: sjedile su nasuprot grobu.
Maliya muisi Mangadala ayi Maliya mankaka baba bavuanda ku ndambu yinkaka yitalini ayi dibumbi.
62 Sutradan, to jest dan nakon Priprave, sabraše se glavari svećenički i farizeji kod Pilata
Lumbu ki khubumunu bu kivioka, mu lumbu kilanda, bapfumu banganga Nzambi ayi Bafalisi bayenda kuidi Pilatu.
63 te mu rekoše: “Gospodaru, sjetismo se da onaj varalica još za života kaza: 'Nakon tri dana uskrsnut ću.'
Bankamba: —A pfumu! Tulembo tebuka moyo ti mutu wowo wu luvunu bu kabedi moyo wubedi tubanga ti: “Ndiela fuluka bilumbu bitatu bu biela vioka:”
64 Zapovjedi dakle da se grob osigura sve do trećega dana da ne bi možda došli njegovi učenici, ukrali ga pa rekli narodu: 'Uskrsnuo je od mrtvih!' I bit će posljednja prijevara gora od prve.”
Diawu bulutidi mboti wuvana minsua basunga dibumbi nate bilumbu bitatu bivioka muingi minlonguki miandi mibika kuenda yibi nitu andi bila nganu miela kamba batu ti wufulukidi mu bafua. Buna luvunu beni luela viatuka tezo ayi viokila lolo lutheti mu mbimbi.
65 Reče im Pilat: “Imate stražu! Idite i osigurajte kako znate!”
Pilatu wuba vutudila: —Bonganu masodi, yendanu, lusunga ziami boso bu luzodidi.
66 Nato oni odu i osiguraju grob: zapečate kamen i postave stražu.
Bayenda, bazibika bumboti dibumbi mu tula dimbu mu ditadi, ayi babika masodi.
