Matej 26
1 I kad Isus završi sve te besjede, reče svojim učenicima:
Iyesus jam daniyo daniy b́k'rtsok'on b́ danifwotssh hank'o bíeti,
2 “Znate da je za dva dana Pasha, i Sin Čovječji predaje se da se razapne.”
«Git aawoniyere okoon fazigi baaliyo b́wotitwok'o danfte, Ash na'onwere jitewosh besheyarr imetwe.»
3 Uto se sabraše glavari svećenički i starješine narodne u dvoru velikoga svećenika imenom Kajfe
Manoor kahni naashwotsnat ashuwotsitse eenashwots kahni naashi naasho K'eyaf múúlotse kakwebowtsi.
4 i zaključiše Isusa na prijevaru uhvatiti i ubiti.
Manoknowere Iyesusi málon deshde boúd'itwok'o mál bok'ri.
5 Jer se govorilo: “Nikako ne o Blagdanu da ne nastane pobuna u narodu.”
Ernmó, «Ashuwots dagotse fayo b́tuurawok'o baaliy aawon wotk'aye» boeti.
6 Kad je Isus bio u Betaniji, u kući Šimuna Gubavca,
Iyesusmó, Bitaniyi datsatse een shodets teshtso Sim'on mootsna b́tesh.
7 pristupi mu neka žena s alabastrenom posudicom skupocjene pomasti i polije ga po glavi, dok je on bio za stolom.
Manoknowere Iyesus mishi maratse b́befere mááts ikú b́k'awntso ayidek' shaaw wotts shitúwo bín s'eents albast'rosiya eteets shútson dozets b́lk'at'iyo dek'at b́ maants bt'iini, shitú manowere b́tokats b kuut'i.
8 Vidjevši to, učenici negodovahu: “Čemu ta rasipnost?
B́danifwots man bek't fayat hank'o boeti, «Shitúwan eegishe hank'o datsmec'ron b́ t'afiri?
9 Moglo se to skupo prodati i dati siromasima.”
Shitúwan ay gizosh kemeyar t'owwotssh imo faleyank'e b́teshi!»
10 Zapazio to Isus pa im reče: “Što dodijavate ženi? Dobro djelo učini prema meni.
Iyesuswere hank'o boetirwok'o dank'rat boosh hank'o bíeti, «Máátsani eegoshe it kic'iri? Biye taash sheeng keewo k'alraniye,
11 Ta siromaha svagda imate uza se, a mene nemate svagda.
T'owwots úni aawo itoke bofa'oni, taamó jam aawo itnton hanoke beeratse.
12 Izlila je tu pomast na moje tijelo - za ukop mi to učini.
Bi shitúwan tiats b kuut'o taan duukeyorish k'aniyoshee.
13 Zaista, kažem vam, gdje se god bude propovijedalo ovo evanđelje, po svem svijetu, navješćivat će se i ovo što ona učini - njoj na spomen.”
Arikon itsh keewirwe dats jamatse doo shishiyan b́keewetsoke bi b k'altson bin gawetwok'o bjango keewetwe.»
14 Tada jedan od dvanaestorice, zvan Juda Iškariotski, pođe glavarima svećeničkim
Manoor tatse gitwotsitse ik wottso Keriyot dats asho Yhud, kahni naashwots maants amt,
15 i reče: “Što ćete mi dati i ja ću vam ga predati.” A oni mu odmjeriše trideset srebrnjaka.
«Iyesusi itsh beshide'er ti imal taash eege it imeti?» bíet. Bowere shaash t'agaro bo imi.
16 Otada je tražio priliku da ga preda.
Manoori sa'aton dek' tuut Iyesusi beshide b́imet sheeng aawa b́ geefoni b́tesh.
17 Prvoga dana Beskvasnih kruhova pristupiše učenici Isusu i upitaše: “Gdje hoćeš da ti pripravimo te blaguješ pashu?”
Tush meyi baaliyots shints aawots b́ danifwots Iyesusok t'int «Fazig ba'aliyi kooc' misho aawoke neesh nok'aniytwok'owe ngeyi?» ett boaati.
18 On reče: “Idite u grad tomu i tomu i recite mu: 'Učitelj veli: Vrijeme je moje blizu, kod tebe slavim pashu sa svojim učenicima.'”
Bíwere «Kitots itkindor it daatsit asho galok amr ‹Danifo tiaawo b́t'intsotse t danifwotsnton fazigi kooc'misho t meet nmootsnee etfe› erere» bíet.
19 I učine učenici kako im naredi Isus i priprave pashu.
B́ danifwots Iyesus boosh bí ettsok'o bok'ali, fazigi kooc' misho bo k'aniyi.
20 Uvečer bijaše Isus za stolom s dvanaestoricom.
Datso b́iltsok'on Iyesus tatse git woshetswotsnton kooc' mishi marats beeb́dek'i.
21 I dok su blagovali, reče: “Zaista, kažem vam, jedan će me od vas izdati.”
Bomafero Iyesus, «Arikoniye itsh t keewiri, ititsi ikoniye taan beshide imetwe» bí eti.
22 Silno ožalošćeni, stanu mu jedan za drugim govoriti: “Da nisam ja, Gospodine?”
B́ danifwots b́ keewts manatse tuutson aydek't shiyanat ik ikon, doonzono, «Taa wotifta?» ett aato dek' botuwi.
23 On odgovori: “Onaj koji umoči sa mnom ruku u zdjelu, taj će me izdati.
Ieyesuswere hank'o ett boosh bíaani, «Taan beshide imetwoniye taanton tohaat b́kishon sahaniyotse ito itdek'irwoniye.
24 Sin Čovječji, istina, odlazi kako je o njemu pisano, ali jao čovjeku onomu koji predaje Sina Čovječjega. Tomu bi čovjeku bolje bilo da se ni rodio nije.”
Ash na'o b́ jangosh guut'etsok'on k'iritwe, ernmó Ash na'o beshide imet ashmansh indowe bína! ash man shuweraniye b́oorink'ee bísh k'anefe b́ teshi.»
25 A Juda, izdajnik, prihvati i reče: “Da nisam ja, učitelju?” Reče mu: “Ti kaza.”
Bín beshide imetwo Yhudwere, «Danifono! taane k'uwa b́ wotiti?» bí eti. Iyesuswere, «Nee nittsok'oyiye» bíet.
26 I dok su blagovali, uze Isus kruh, izreče blagoslov pa razlomi, dade svojim učenicima i reče: “Uzmite i jedite! Ovo je tijelo moje!”
Bo mafere Iyesus tushman k'a'údek't b́deeri, tiitsdek't b́ danifwotssh, «Nahere mooree han tmetsoniye» ett boosh bí'imi.
27 I uze čašu, zahvali i dade im govoreći: “Pijte iz nje svi!
Wanc'mano k'aúdek'́t Ik'o údon b́ k'oniyakon hank'o ett boosh bí'imi, «It únets wanc'anitse úyeree,
28 Ovo je krv moja, krv Saveza koja se za mnoge prolijeva na otpuštenje grijeha.
Han ay ash morro oorowe eti jangon taarewosh kuud'it t s'atsoniye.
29 A kažem vam: ne, neću od sada piti od ovog roda trsova do onoga dana kad ću ga - novoga - s vama piti u kraljevstvu Oca svojega.”
Tnihi mengstotse weyni shwi fíís' hanedro itnton túshet aawo b́ borfetsosh haniye okoon woyni shuwanatse fíís'otse gitlo úyatse etirwe, »
30 Otpjevavši hvalospjeve, zaputiše se prema Maslinskoj gori.
Maniye il udi duubo duubt Debre zeyit guri abaats k'az bokeshi.
31 Tada im reče Isus: “Svi ćete se vi još ove noći sablazniti o mene. Ta pisano je: Udarit će pastira i stado će se razbjeći.
Manoor Iyesus, b́ danifwotssh hanek'o bíeti, « ‹Jintso jot'etwee, mereer s'enwotsu bad'ni bowtsiti› ett guut'etsok'on t'uwanitse, it jametsanots taan k'ak'rar tiatse wos'etute.
32 Ali kad uskrsnem, ići ću pred vama u Galileju.'
Ernmó k'ironiye t tuwiyako itiyere shino Galil datso maants ametuwe.»
33 Nato će mu Petar: “Ako se i svi sablazne o tebe, ja se nikada neću!”
Manoor P'et'ros, «K'osh jametswots dab neen k'ay boamal taa b́ jamon neen k'ayk'rar woc'atse!» ett b́ keewi.
34 Reče mu Isus: “Zaista, kažem ti, još ove noći, prije negoli se pijetao oglasi, triput ćeš me zatajiti!”
Iyesuswere «Arikone neesh tietiri, hambets t'úwaanitse baako b́ k'adfetsosh keezoto taan haalitune» bíet.
35 Kaže mu Petar: “Bude li trebalo i umrijeti s tobom, ne, neću te zatajiti.” Tako rekoše i svi učenici.
P'et'rosmó, «K'ira wotiyalor nenetoni t k'iriti bako b́ jamon neen haaleratse!» bíet. Oorts b́danifwotswere mank'o boet.
36 Tada dođe Isus s njima u predio zvan Getsemani i kaže učenicima: “Sjednite ovdje dok ja odem onamo pomoliti se.”
Maniyere il Iyesus b́danifwotsnton Getesemaniy eteef beyokok bí ami, manok bobodtsok'on Iyesus b́ danifwotssh «Taa ekewok amr Ik'o t k'onfetsosh it hanoke betere» bíet.
37 I povede sa sobom Petra i oba sina Zebedejeva. Spopade ga žalost i tjeskoba.
Bínton P'et'rosnat Zebdiwos nana'a gitetswots b́ shutsatse dek't bíami, shiyanefetst kic'o dek't b́tuwi.
38 Tada im reče: “Duša mi je nasmrt žalosna. Ostanite ovdje i bdijte sa mnom!”
Hank'owere boosh bíeti «K'iro tborfetsosh shiyanwtsere, it hanoke betere, tantonwere kup'ore.»
39 I ode malo dalje, pade ničice moleći: “Oče moj! Ako je moguće, neka me mimoiđe ova čaša. Ali ne kako ja hoću, nego kako hoćeš ti.”
Boyere muk'i okaan wokat amt́, datsats b́baron gup' gup'dek't, hank'o ett Ik'o b́ k'oni, «Nihono! faleetkawotiyal gondbek'i wanc'an tiyatsere ok beshowe! ernmó nee nshuntsok'owa bako taa t shuntsok'o wotk'aye.»
40 I dođe učenicima i nađe ih pozaspale pa reče Petru: “Tako, zar niste mogli jedan sat probdjeti sa mnom?
Maniyere il b́danif keezwotsok aanat b́ waatsok'on bok'eefere boon b́daatsi, mansh P'et'rossh hank'o bíeti, «Taanton dab ik sa'atush kup'at it tokrerawon beyo falratsteya?
41 Bdijte i molite da ne padnete u napast! Duh je, istina, voljan, no tijelo je slabo.”
Fadewots it kindrawok'o kup'de'er Ik'o k'onwere, shayiro arikon k'andek'kee, meetsonmó maawke.»
42 Opet, po drugi put, ode i pomoli se: “Oče moj! Ako nije moguće da me čaša mine da je ne pijem, budi volja tvoja!”
Ando aani gitlo Iyesus wokdek't amt «T nihono! gondbek'i úshi wanc'an t úyawon b́ besho faleratse wotiyal nee ni ettsok'o wotowe» ett b́ k'oni.
43 I ponovno dođe i nađe ih pozaspale, oči im se sklapale.
Ando aaniyi b́ danifwotsok aani b́ woor bo ááwo tokron maawt b́teshtsotse botookrefere boon b́ daatsi.
44 Opet ih ostavi, pođe i pomoli se po treći put ponavljajući iste riječi.
Ando aani boon k'azkraat amt shintsman aaniyi keewon keezlo Ik'o b́ k'oni.
45 Tada dođe učenicima i reče im: “Samo spavajte i počivajte! Evo, približio se čas! Sin Čovječji predaje se u ruke grešničke!
Maniyere il b́ danifwotsok waat boosh hank'o bíeti, «Anodoor k'ewoke itfa'oni? kashdek'oke itfa'oni? Hamb ash na'o morretswots kishots beshide'e imet sa'ato bodre,
46 Ustanite, hajdemo! Evo, približio se moj izdajica.”
Tuuwere amone! hamb taan beshide imetwo t'inree!»
47 Dok je on još govorio, gle, dođe Juda, jedan od dvanaestorice, i s njime silna svjetina s mačevima i toljagama poslana od glavara svećeničkih i starješina narodnih.
Iyesus man keewoke b́befere, tatse git b́ danifwotsitse wottso iko Yhud b́weyi, bíntonwere shiki goradonat gumbo kurdek'ts ay ashuwots boweyi, boowere kahniy naashwotsnat eenashwotsoke woshekno botesh.
48 A izdajica im dao znak: “Koga poljubim, taj je, njega uhvatite!”
Iyesusi beshide imetwo Yhud́ ash ashuwotssh «It geyirwoniye taa t joobitwoniye bín deshde'ere» eton milikito imtni b́tesh.
49 I odmah pristupi Isusu i reče: “Zdravo, Učitelju!” I poljubi ga.
Yhud manoor waat Iyesusok t'ínt «Danifono! jeeno neesh wotowe!» ett b́ joobi.
50 A Isus mu reče: “Prijatelju, zašto ti ovdje!” Tada pristupe, podignu ruke na Isusa i uhvate ga.
Iyesuswere, «T mashono! eshe nwaats kis'o s'eentswe» bíet. Maniyere il ashuwots Iyesusok t'int detsbodek'i.
51 I gle, jedan od onih koji bijahu s Isusom maši se rukom, trgnu mač, udari slugu velikoga svećenika i odsiječe mu uho.
Manoor Iyesusnton teshtswotsitse iko b́ kisho jargt b́ shiki gorado kaas'dek't́ kahani naasho guutso togt b́ waazo b́k'ut'i.
52 Kaže mu tada Isus: “Vrati mač na njegovo mjesto jer svi koji se mača laćaju od mača i ginu.
Iyesusmó hanek'owa bíet, «Shik k'aa'utswots shikon bot'afitwotsee nshiko b́batots aani de'er gerk'rowee.
53 Ili zar misliš da ja ne mogu zamoliti Oca svojega i eto umah uza me više od dvanaest legija anđela?
Taa t nihi t k'oniyal bí ay kum kees'et melakiwotsi wosho b́ maawitk'o arefáá itsha?
54 No kako bi se onda ispunila Pisma da tako mora biti?”
Mank'oyi wotink'e ‹Gond bek'o bín geyife› etirwo S'ayn mas'afotstsi aap'o aawk'o k'alrniya b́ s'eeneti?»
55 U taj čas reče Isus svjetini: “Kao na razbojnika iziđoste s mačevima i toljagama da me uhvatite? Danomice sjeđah u Hramu naučavajući i ne uhvatiste me.”
Manoori sa'ator, manoke ko'ets ash ashosh Iyesus hank'owa bíet, «Wonbedewo detsfwotskok'oye taan detsosh shikonat gumbon detsdekat it weyi? Aaw aawon Ik' mootse itn danifetsat itnton tbeyor taan deshatste b́teshi.
56 A sve se to dogodilo da se ispune Pisma proročka. Tada ga svi učenici ostave i pobjegnu.
Ernmó jaman b́wotir nebiywotsn guut'etso b́s'eenetwok'owe.» Manoor b́ danif jametswots bín k'azk'rat bowos'i.
57 Nato uhvatiše Isusa i odvedoše ga velikomu svećeniku Kajfi, kod kojega se sabraše pismoznanci i starješine.
Maniyakon Iyesusi detsdek'ts ashuwots kahni naasho K'eyaafok dek't boami, manoknowere nem danifwotsnat eenash eenashwots kakuweyatni botesh.
58 A Petar je išao za njim izdaleka do dvora velikog svećenika; i ušavši unutra, sjedne sa stražarima da vidi svršetak.
P'et'rosmóó kaahniywots naasho múúlok b́borfetso Iyesus jafrats wokoon sha'o b́ tuwi, biitsowere kinddek't keewman b́s'uufetso bek'osh múúl kotirwotsntoon be b́dek'i.
59 A glavari svećenički i cijelo Vijeće tražili su kakvo lažno svjedočanstvo protiv Isusa da bi ga mogli pogubiti.
Kahini naashwotsnat ayhudiwots moosh mooshif jametswots Iyesus ats k'iro angshosh kooti gawo bogeyiri.
60 Ali ne nađoše premda pristupiše mnogi lažni svjedoci. Napokon pristupe dvojica
Kooti gaw gawiru aywots bí ats bot'iinalor, k'iro bí ats angshit gawo daatsratsno, il gaw gitetswots t'int,
61 i reknu: “Ovaj reče: 'Mogu razvaliti Hram Božji i za tri ga dana sagraditi.'”
«Ashaan ‹Ik'iko Ik' moo gaahde keez aawotse agosh falitwe› etre» ett bokeewi.
62 Usta nato veliki svećenik i reče mu: “Zar ništa ne odgovaraš? Što to ovi protiv tebe svjedoče?”
Kahniwots naashonwere tuut «Ashaanots ni aats bo gawiru jamansh eegor boosh aaniyalkneneya?» ett bíaat.
63 Isus je šutio. Reče mu veliki svećenik: “Zaklinjem te Bogom živim: Kaži nam jesi li ti Krist, Sin Božji?”
Iyesusmo s'ik et b́wtsi. Kahniwotsatsi naashonwere aaniy Iyesussh «Beyat beyiru Ik'o shúútson neen taarirwe! nee Ik'o naay Krstosi nwoto noosh keewwe!» bíet.
64 Reče mu Isus: “Ti kaza! Štoviše, kažem vam: Odsada ćete gledati Sina Čovječjega gdje sjedi zdesna Sile i dolazi na oblacima nebeskim.”
Iyesuswere bísh hank'o bíet, «Nee níettsok'oyiye, ernmó haniyak ash na'o bí jam falts Ik'o k'ani aaromantse b́befere bek'etute, aaninwere mank'o darotse daawnatse wotde b́woor bek'etute etirwe.»
65 Nato veliki svećenik razdrije haljine govoreći: “Pohulio je! Što nam još trebaju svjedoci! Evo, sada ste čuli hulu!
Manoor kahniwotsatsi naasho nib k'úúnon b́ taho gaat't hank'o bíet, «Hamb Ik'e b́ c'ashiriye! b́ c'ashirwonowere it shishrte! haniyere bogo eeg gawe b́geyiti!
66 Što vam se čini?” Oni odgovoriše: “Smrt zaslužuje!”
Eshe, itsh eeg arefa?» boowere «K'ire bísh wotitiye!» ett boaaniyi.
67 Tada su mu pljuvali u lice i udarali ga, a drugi ga pljuskali
Manoor bo s'udo bíats bos'udi, bín bok'is'i, b́ k'eelatsowere jabefetst.
68 govoreći: “Proreci nam, Kriste, tko te udario?”
«Krstoso! kone neen jot'tsoní? aab bek'on keewwe» boetiri botesh.
69 A Petar je sjedio vani u dvorištu. I pristupi mu jedna sluškinja govoreći: “I ti bijaše s Isusom Galilejcem.”
P'et'ros mooniyere úratse kahni naashwots k'aab naasho múúlotsna b́beyiri b́tesh, manoor gon iku b́ maants t'iinat «Nee weree Gelil datstso Iyesusntoniye n teshiye!» bí et.
70 On pred svima zanijeka: “Ne znam što govoriš.”
Bímó, «Nietirwo danatse!» eton jami shinatse jamere bíet.
71 Kad iziđe u predvorje, spazi ga druga i kaže nazočnima: “Ovaj bijaše s Isusom Nazarećaninom.”
Keshosh fengeshomaand bí amfere gon k'oshu bek'k'rat manoke teshts ashuwotssh, «Ashaan Nazrettso Iyesusntoniye b́ teshi!» biet.
72 On opet zanijeka sa zakletvom: “Ne znam toga čovjeka.”
P'et'roswere «Ni etiru ashman danatse!» ett taaron aani b́ jamere bíet.
73 Malo zatim nazočni pristupiše Petru i rekoše: “Doista, i ti si od njih! Ta govor te tvoj izdaje!”
Muk'i boteshihakon manoke need'dek't teshts ashuwots P'et'rosok t'iindek't «N noon keew keewo danifee, arikon neewor boyitse iko neene» boeti.
74 On se tada stane zaklinjati i preklinjati: “Ne znam toga čovjeka.” I odmah se oglasi pijetao.
Manoor P'et'ros, «Taa han danatse!» et fetst b́tooko c'ashfetst taaro dek't b́tuwi. Manoor baako b́ k'adi.
75 I spomenu se Petar riječi koju mu Isus reče: “Prije nego se pijetao oglasi, triput ćeš me zatajiti.” I iziđe te gorko zaplaka.
P'et'roswere, «Baako b́ k'adfetso keezoto taash bín danatse jamere etetune» ett Iyesus b́ keewts aap'o gaw b́dek'i. Úrats kesht s'aamts eepo bí eepi.
