Matej 25
1 “Tada će kraljevstvo nebesko biti kao kad deset djevica uzeše svoje svjetiljke i iziđoše u susret zaručniku.
“E kindeno pinyruodh polo nopim gi nyiri apar manokawo techegi bangʼe owuok odhi romo ne wuon kisera.
2 Pet ih bijaše ludih, a pet mudrih.
Abich kuomgi nofuwo, to abich ne riek.
3 Lude uzeše svjetiljke, ali ne uzeše sa sobom ulja.
Mago mofuwo nokawo techegi to ne ok gitingʼo mafuta kata matin gidhigo.
4 Mudre pak zajedno sa svjetiljkama uzeše u posudama ulja.”
To mago mariek to notingʼo mafuta e kubni kaachiel gi techegi.
5 “Budući da je zaručnik okasnio, sve one zadrijemaše i pozaspaše.
Wuon Kisera nokawo sa mathoth kapok obiro, omiyo wengegi nobedo mapek kargi duto mi nindo noterogi.
6 O ponoći nasta vika: 'Evo zaručnika! Iziđite mu u susret!'
“To e chuny otieno koko moro nogore matek ni, ‘Wuon kisera eri odonjo! Wuoguru oko mondo uromne!’
7 Tada ustadoše sve one djevice i urediše svoje svjetiljke.
“Eka nyiri duto nochiew kendo negiiko techegi.
8 Lude tada rekoše mudrima: 'Dajte nam od svoga ulja, gase nam se svjetiljke!'
Nyiri mofuwo nowachone mago mariek ni, ‘Pognwauru mafuta matin, nikech techewa dwa tho.’
9 Mudre im odgovore: 'Nipošto! Ne bi doteklo nama i vama. Pođite radije k prodavačima i kupite!'”
“To negikwerogi ni, ‘Ooyo, sa moro mafuta ma wan-go ok nyal romowa kaachiel kodu. Gima ber en ni dhiuru ir joma uso mafuta mondo ungʼiew maru kuomgi.’
10 “Dok one odoše kupiti, dođe zaručnik: koje bijahu pripravne, uđoše s njim na svadbu i zatvore se vrata.
“To kane oyudo gin e yo gidhi ngʼiewo mafuta, wuon kisera nochopo. Nyiri mane oikore nodonjo kode e nyasi mar arus; kendo nolor dhoot.
11 Poslije dođu i ostale djevice pa stanu dozivati: 'Gospodine! Gospodine! Otvori nam!'
“Bangʼe achien nyiri mamokoka bende nobiro. Ne gidwongʼo kagiwacho ni, ‘Ruoth, Ruoth, yawnwa dhoot!’
12 A on im odgovori: 'Zaista kažem vam, ne poznam vas!'
“To nodwokogi ni, ‘Awachonu adier ni akiau.’
13 Bdijte dakle jer ne znate dana ni časa!”
“Emomiyo beduru motangʼ, nikech ok ungʼeyo odiechiengʼ kata sa.
14 “Doista, kao kad ono čovjek, polazeći na put, dozva sluge i dade im svoj imetak.
“Loch Polo nobed machal gi ngʼat moro ma kane owuok odhi e wuoth to noluongo jotichne mi oketo mwandune e lwetgi.
15 Jednomu dade pet talenata, drugomu dva, a trećemu jedan - svakomu po njegovoj sposobnosti.
Achiel kuomgi nomiyo pesa moromo talanta abich, to machielo nomiyo talanta ariyo, kendo machielo talanta achiel; komiyo moro ka moro kuomgi pesa maromre gi nyalone. Eka nodhi e wuodhe.
16 I otputova. Onaj koji je primio pet talenata odmah ode, upotrijebi ih i stekne drugih pet.
Ngʼama nomi talanta abich nodhi sano sano moketo pesane e tich, kendo noyudo talanta abich mamoko kaka ohande.
17 Isto tako i onaj sa dva stekne druga dva.
Kamano bende, ngʼat mane omi talanta ariyo noyudo ariyo ewi mane omiye.
18 Onaj naprotiv koji je primio jedan ode, otkopa zemlju i sakri novac gospodarov.”
To ngʼat mane oyudo talanta achiel nowuok odhi mokunyo bur ei lowo, kendo oyiko pesa ruodhe kanyo.
19 “Nakon dugo vremena dođe gospodar tih slugu i zatraži od njih račun.
“Bangʼ kinde marabora ruodh jotijgo noduogo kendo nogoyo kodgi kwano.
20 Pristupi mu onaj što je primio pet talenata i donese drugih pet govoreći: 'Gospodaru! Pet si mi talenata predao. Evo, drugih sam pet talenata stekao!'
Ngʼat mane nigi talanta abich nokelo talanta abich mamoko ewi mane omiye, kendo nowachone ruodhe ni, ‘Ruoth, ne imiya talanta abich, to neye, aseloso abich mamoko e wiye.’
21 Reče mu gospodar: 'Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga!'”
“Ruodhe nodwoke ni, ‘Isetimo maber ahinya. In jatich maber kendo ma ja-adiera! Isebedo ja-adiera gi gik matin nono omiyo koro abiro keti jarit gik mangʼeny. Bi idonji e mor mar ruodhi!’
22 “Pristupi i onaj sa dva talenta te reče: 'Gospodaru! Dva si mi talenta predao. Evo, druga sam dva talenta stekao!'
“Ngʼat mane nigi talanta ariyo bende nobiro, mowacho ni, ‘Ruodh, ne imiya talanta ariyo, to neye, aseloso ariyo mamoko.’
23 Reče mu gospodar: 'Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost gospodara svoga.'”
“Ruodhe nodwoke ni, ‘Isetimo maber ahinya. In jatich maber kendo ma ja-adiera! Isebedo ja-adiera gi gik matin nono, omiyo koro abiro keti jarit gik mangʼeny. Bi idonji e mor mar ruodhi!’
24 “A pristupi i onaj koji je primio jedan talenat te reče: 'Gospodaru! Znadoh te: čovjek si strog, žanješ gdje nisi sijao i kupiš gdje nisi vijao.
“Eka ngʼat mane nigi talanta achiel nobiro, mowacho ni, ‘Ruoth, ne angʼeyo ni in ngʼat makoch, ma keyo kama ne ok ichwoye, kendo ma choko kama ne ok aludoe kodhi.
25 Pobojah se stoga, odoh i sakrih talenat tvoj u zemlju. Evo ti tvoje!'
Omiyo ne aluor mine adhi kendo ne apando talanta-ni ei lowo. Girino eri kawe.’
26 A gospodar mu reče: 'Slugo zli i lijeni! Znao si da žanjem gdje nisam sijao i kupim gdje nisam vijao!
“To ruodhe nodwoke ni, ‘In jatich ma kite rach kendo ma jasamuoyoni. Kare ne ingʼeyo ni akeyo kama ne ok akome kendo ni achoko kama ne ok aludoe kodhi?
27 Trebalo je dakle da uložiš moj novac kod novčara i ja bih po povratku izvadio svoje s dobitkom.'”
Ka kamano to mad ne iket pesana e od keno kama nonyalo medoree kende, mondo kane aduogo to ayude gi ohande.
28 “'Uzmite stoga od njega talenat i podajte onomu koji ih ima deset.
“‘Omiyo mayeuru talanta-no mondo umi jalno man-gi talanta apar.
29 Doista, onomu koji ima još će se dati, neka ima u izobilju, a od onoga koji nema oduzet će se i ono što ima.
Nimar ngʼat man-go nomedne mi nobed gi gik mogundho; to ngʼat ma ongego kata mano ma en-go nomaye.
30 A beskorisnoga slugu izbacite van u tamu. Ondje će biti plač i škrgut zubi.'”
Koro kawuru jatich manonono udhir oko e mudho, kama ywagruok gi mwodo lak nobedie.’
31 “Kad Sin Čovječji dođe u slavi i svi anđeli njegovi s njime, sjest će na prijestolje slave svoje.
“Ka Wuod Dhano nobi e duongʼne, kaachiel gi malaike duto, enobed e kom lochne, man-gi duongʼ mar polo.
32 I sabrat će se pred njim svi narodi, a on će ih jedne od drugih razlučiti kao što pastir razlučuje ovce od jaraca.
Joma ok jo-Yahudi duto nochokre e nyime, kendo enopog ji, kopogo ngʼato ka ngʼato gi wadgi, mana kaka jakwath pogo rombe kogolo e dier diek.
33 Postavit će ovce sebi zdesna, a jarce slijeva.”
Enoket rombe e bade korachwich, to diek e bade koracham.
34 “Tada će kralj reći onima sebi zdesna: 'Dođite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u baštinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta!
“Eka Ruoth nowach ne joma ni e bade korachwich ni, ‘Biuru, un joma ogwedhi mag Wuora; kawuru girkeni maru, pinyruoth mane oiknu nyaka aa chwech piny.
35 Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me;
Nimar ne adenyo to ne umiya gimoro achamo; riyo noloya, to ne umiya gimoro amodho; ne an wendo; kendo nurwaka ei ot;
36 gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni.'”
ne achando lewni, kendo ne urwaka; ne atuo kendo ne urita; ne an e od twech, kendo ne ubiro lima.’
37 “Tada će mu pravednici odgovoriti: 'Gospodine, kada te to vidjesmo gladna i nahranismo te; ili žedna i napojismo te?
“Eka joma karego nodwoke ni, ‘Ruoth, karangʼo mane wanenie kidenyo mi wamiyi chiemo, kata ka riyo oloyi, mi wamiyi gimoro imodho?
38 Kada te vidjesmo kao stranca i primismo; ili gola i zaogrnusmo te?
Karangʼo mane wanenie ka in wendo mi warwaki ei ot, kata kichando lewni mi warwaki?
39 Kada te vidjesmo bolesna ili u tamnici i dođosmo k tebi?'
Karangʼo mane waneni ka ituo kata ka in e od twech mi walimi?’
40 A kralj će im odgovoriti: 'Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!'”
“To Ruoth nodwokgi ni, ‘Awachonu adier ni, gimoro amora mane utimo ne achiel kuom owetenagi matinie mogik, ne utimona.’
41 “Zatim će reći i onima slijeva: 'Odlazite od mene, prokleti, u oganj vječni, pripravljen đavlu i anđelima njegovim! (aiōnios g166)
“Eka enowachne joma ni e bade koracham ni, ‘Auru buta, un joma okwongʼ-gi, mondo udonji ei mach manyaka chiengʼ mane olosi ne Jachien gi malaikege. (aiōnios g166)
42 Jer ogladnjeh i ne dadoste mi jesti; ožednjeh i ne dadoste mi piti;
Nimar ne adenyo, to onge gima numiya mondo acham; riyo noloya, to onge gima numiya mondo amodhi;
43 stranac bijah i ne primiste me; gol i ne zaogrnuste me; bolestan i u tamnici i ne pohodiste me!'”
ne an wendo, to ne ok urwaka ei ot; ne achando lewni, to ne ok urwaka; ne atuo kendo ne an e od twech, to ne ok ulima?’
44 “Tada će mu i oni odgovoriti: 'Gospodine, a kada te to vidjesmo gladna, ili žedna, ili stranca, ili gola, ili bolesna, ili u tamnici, i ne poslužismo te?'
“To gin bende ginidwok ni, ‘Ruoth, ne waneni karangʼo kidenyo, kata ka riyo oloyi, kata ka in wendo, kata kichando lewni, kata kituo, kata ka in e od twech, to ne ok wakonyi?’
45 Tada će im on odgovoriti: 'Zaista, kažem vam, što god ne učiniste jednomu od ovih najmanjih, ni meni ne učiniste.'”
“To enodwokgi ni, ‘Awachonu adier ni, gimoro amora mane ok utimo ne achiel kuom jomatindogi, ne ok utimo ne an.’
