< Matej 23 >
1 Tada Isus prozbori mnoštvu i svojim učenicima:
Qassekka Yesusay derezasine bena kalizatas hiz gidees;
2 “Na Mojsijevu stolicu zasjedoše pismoznanci i farizeji.
Musse woga tamarsizaytinne Parsaweti Musse wonbara bolla utida
3 Činite dakle i obdržavajte sve što vam kažu, ali se nemojte ravnati po njihovim djelima jer govore, a ne čine.
Hessa gish isti intess yotizaysa wursi othitene nagite gido attin isti dunan hasa7izaysa mala othon besonta gish inte ista otho kalofite.
4 Vežu i ljudima na pleća tovare teška bremena, a sami ni da bi ih prstom makli.
Hessathokka assi tookanas danda7onta dexo toho qachidi asa hashe bolla wothetes shin bess gidkko biradhe xerankka bochetena.
5 Sva svoja djela čine zato da ih ljudi vide. Doista, proširuju zapise svoje i produljuju rese.
Ista otho wursi assi beyana mala othetes, ba ashenkintabe (maxafa garsappe xafi ekida issi issi xiqisista kitabe sikidi liphe bolla woykko kushen qachizaz) oothetees. Be mayo macara adusetees.
6 Vole pročelja na gozbama, prva sjedala u sinagogama,
Gibizay dizason boncho so mukurabenkka sinthara utana dosetes.
7 pozdrave na trgovima i da ih ljudi zovu 'Rabbi'.
Hesathokka giya gidon saro getistanasine asay issta astamarento gana mala koyetees.
8 Vi pak ne dajte se zvati 'Rabbi', jer jedan je učitelj vaš, a svi ste vi braća.
Inte gidikko astamare geteti xegetoppitte, inte astamarey issa xala gidishin inte wurikka issay issas ishnta.
9 Ni ocem ne zovite nikoga na zemlji jer jedan je Otac vaš - onaj na nebesima.
Salon intess aaaway xala diza gish bitta bolla onakka awa gidi xegoppitte.
10 I ne dajte da vas vođama zovu, jer jedan je vaš vođa - Krist.
Inte astemarey issi kirstosa xala gidida gish inte “astemarento” getopitte.
11 Najveći među vama neka vam bude poslužitelj.
Inte garsan wursoppe adhizadey intess othizade gidana.
12 Tko se god uzvisuje, bit će ponižen, a tko se ponizuje, bit će uzvišen.”
Bena dhoqisizadey kawuyana, bena kawushizadey bonchetana.
13 “Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Zaključavate kraljevstvo nebesko pred ljudima; sami ne ulazite, a ne date ući ni onima koji bi htjeli.”
Inteno qodheppe qomoto Musse woga tamarsizayte, inteno Parsaweto asay Xoossa kawoteth gelonta mala asa bolla inte penge gordiza gish intena aye? Inte intes gelekistane gelanas koyzaytakka gelthekista.
Inteno qodheppe qomoto Musse woga tamarsizayto qassekka Parsaweto intena aye! azinay baynda macashata ketha kalosishe asa ayfe sinthan adusa wossa inte wosiza gish inte iita pirda pirdistana.
15 “Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Obilazite morem i kopnom da pridobijete jednog sljedbenika. A kad ga pridobijete, promećete ga u sina paklenoga dvaput goreg od sebe.” (Geenna )
Inteno qodheppe qomoto (dunan cimzayto) Musse woga tamarsizayto qasseka Parsaweto issi ura ayhude amanon gelthanas abba bollarane bitta bollara yuyi daburdine amanthida asa intefe nam7u kushe athidi ganame na inte kesiza gish intena aye. (Geenna )
16 “Jao vama! Slijepe vođe! Govorite: 'Zakune li se tko Hramom, nije ništa. Ali ako se zakune hramskim zlatom, veže ga zakletva.'
Inteno intees qoqi utidi harata kalethizayto intena aye! Onikka maqidassen caqiko aykoy ba gido attin maqidasse gido diza worqan caqiko caqo gomey gakana gista.
17 Budale i slijepci! Ta što je veće: zlato ili Hram što posvećuje zlato?
Inteno qoqidayto baletidayto worqafene worqa dumathida awaysi adhize?
18 Nadalje: 'Zakune li se tko žrtvenikom, nije ništa. Ali ako se zakune darom što je na njemu, veže ga zakletva.'
Hesathokka onikka yarsho yarshizaso bolla caqiko aykoy ba shin yarshizaso diza yarsho bolla caqikko caqoy gomes gista.
19 Slijepci! Ta što je veće: dar ili žrtvenik što dar posvećuje?
Inteno qoqeto yarshoppene yarsho shishizasoppe awaysse adhizay?
20 Tko se dakle zakune žrtvenikom, kune se njime i svime što je na njemu.
Hessa gish yarsho shishizaso bolla caqizadey yarsho soza bollane yarshizaso bolla diza miish wurson caqess.
21 I tko se zakune Hramom, kune se njime i Onim koji u njemu prebiva.
Hessathokka maqidasseza bolla caqiday maqidasanine iza gidon aqizaysan
22 I tko se zakune nebom, kune se prijestoljem Božjim i Onim koji na njemu sjedi.”
Salon caqizadeykka Xoossa alganine algga bolla utidaysan caqees.
23 “Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Namirujete desetinu od metvice i kopra i kima, a propuštate najvažnije u Zakonu: pravednost, milosrđe, vjernost. Ovo je trebalo činiti, a ono ne propuštati.
Inteno qodheppe qomoto Musse woga tamarsizayto Parsaweto intena aye! Assotappene anugappe katkal7appe tamappe issino immista shin wogatappe wanatizayta heytikka tuma firda, marotethine ammaneteth gidikko kadhidista. Heyta agonta dishe haytanta inte othanas intes besess shin agidista.
24 Slijepe vođe! Cijedite komarca, a gutate devu!”
Inteno qoqe kalethoto u7e gaccidi uyista shin gamela mume mitista.
25 “Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Čistite čašu i zdjelu izvana, a iznutra su pune grabeža i pohlepe.
Inteno qodheppe qomon hanizayto Musse woga tamarsizaytone Parsaweto intena aye! Xu7asine keres bolla baga qucista shin iza gidon dizaysa inte bonqanine uzetethan shisidista.
26 Farizeju slijepi! Očisti najprije nutrinu čaše da joj i vanjština bude čista.”
Neno qoqe Parsawezo koyrotada xu7asine keres garsa baga gesha, hessappe guye kare bagay kesh gidana.
27 Jao vama pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Nalik ste na obijeljene grobove. Izvana izgledaju lijepi, a iznutra su puni mrtvačkih kostiju i svakojake nečistoće.
Inteno qodheppe qomoto Musse woga tamarsizayto qasse Parsaweto bolla baga norara meshetidi lo7izayti gidoy gidikko hayqidayta meqethine daro tunanetethan kumida dufota milatiza gish intena aye!
28 Tako i vi izvana ljudima izgledate pravedni, a iznutra ste puni licemjerja i bezakonja.”
Intekka bolla bagara asaas xilo asata milatista, inte gidoy gidikko dumma cimonine itatethan kumidess.
29 “Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Gradite grobnice prorocima i kitite spomenike pravednicima
Inteno dunan cimizayto Musse woga astemareto qsekka Parsaweto inetena aye! Nabista dufo lo7othizayto xillo asata dufo hawultera gigisizato,
30 te govorite: 'Da smo mi živjeli u dane otaca svojih, ne bismo bili njihovi sudionici u prolijevanju krvi proročke.'
Nu awati nagista wodhiza wode nu dizakko istara zuppetokoko shin,
31 Tako sami protiv sebe svjedočite da ste sinovi ubojica proroka.
Inte nabeta wodhida asata nayta gididaysa inte dunara interka inte inte bolla markatista.
32 Dopunite samo mjeru otaca svojih!”
Histikko othetishe poletonta ogge bolla diza inte aawata otho politte,
33 “Zmije! Leglo gujinje! Kako ćete uteći osudi paklenoj? (Geenna )
Inteno dukiza ita shosha nayto ganame tamma pirdappe inte wani atane? (Geenna )
34 Zato evo ja šaljem vama proroke i mudrace i pismoznance. Jedne ćete od njih ubiti i raspeti, druge bičevati po svojim sinagogama i progoniti od grada do grada
Hessa gish nabetane eranchata astamaristakka ta intess yedana, inte ista garsappe issi issi asata wodhana, bagayta inte kaqana, bagyta inte mukuraben garafanane ha katamappe hara inte godana.
35 da tako na vas dođe sva pravedna krv, prolivena na zemlji od krvi Abela pravednoga pa do krvi Zaharije, sina Barahijina, kojega ubiste između Hrama i žrtvenika.
Hessa gish xillo Abele suthafe ha simin maqidasenine yarsho so gidon inte wodhida Barakiyo na Zakarasa sutha gakanas bitta bolla gukida xillota sutha wursos inte oychistana.
36 Zaista, kažem vam, sve će to doći na ovaj naraštaj!”
Ta intess tumu gays kasse adhida yo wursos haysi ha yeletay oychistana.
37 “Jeruzaleme, Jeruzaleme, koji ubijaš proroke i kamenuješ one što su tebi poslani! Koliko li puta htjedoh okupiti djecu tvoju kao što kvočka okuplja piliće pod krila, i ne htjedoste.
Hane Yursalame nabeta wodhizare neekko kitetidayta shuchara cadizare cadizare hanne Yurusalemekuto aya ba ciyista ba qefe gido shishiza mala ta ne nayta shishanas apun wode koyadina shin inte gidikko koybeykista.
38 Evo, napuštena vam kuća.
Hekko inte kethi kays gidi atana.
39 Doista, kažem vam, odsada me nećete vidjeti dok ne reknete: Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje!”
Ta intess tumu gays inte Goda sunthan yizadey anjetidade gana wodey gakanas nmm7antho tana beyekista.