Marko 10
1 Krenuvši odande, dođe u judejski kraj i na onu stranu Jordana. I opet mnoštvo nagrnu k njemu, a on ih po svojem običaju ponovno poučavaše.
Pimmanaw ni Jesus iti dayta a lugar ket napan iti rehion ti Judea ken iti disso nga adda iti ballasiw ti Karayan Jordan, ket immay manen kenkuana ti adu a tattao. Sinuroanna manen ida, kas iti kadawyan nga ar-aramidenna.
2 A pristupe farizeji pa, da ga iskušaju, upitaše: “Je li mužu dopušteno otpustiti ženu?”
Ket immay dagiti Pariseo kenkuana a mangsuot kenkuana, ket sinaludsodda, “Nainkalintegan kadi para iti asawa a lalaki a mangisina iti asawana a babai?”
3 On im odgovori: “Što vam zapovjedi Mojsije?”
Insungbatna, “Ania ti imbilin ni Moises kadakayo?”
4 Oni rekoše: “Mojsije je dopustio napisati otpusno pismo i - otpustiti.”
Kinunada, “Pinalubosan ni Moises ti lalaki a mangaramid iti kasuratan maipapan iti panagsina ket kalpasanna, papanawenna ti babai.”
5 A Isus će im: “Zbog okorjelosti srca vašega napisa vam on tu zapovijed.
Kinuna ni Jesus kadakuada, “Gapu iti kinatangken dagiti pusoyo nga insuratna para kadakayo daytoy a linteg.”
6 Od početka stvorenja muško i žensko stvori ih.
“Ngem sipud pay idi naparsua ti lubong, ‘Inaramid ida ti Dios a lalaki ken babai.’
7 Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju ženu;
’Gapu iti daytoy, masapul a panawannanto ti lalaki ti ama ken inana ket makidenna iti asawana a babai,
8 i dvoje njih bit će jedno tijelo. Tako više nisu dvoje, nego jedno tijelo.
ket agbalinto dagiti dua a maymaysa a lasag.’ Isu a saandan a dua, ngem maysa a lasag.'
9 Što dakle Bog združi, čovjek neka ne rastavlja!”
Ngarud, no ania ti pinagtipon ti Dios, saan koma a pagsinaen ti tao.”
10 U kući su ga učenici ponovno o tome ispitivali.
Idi addada iti balay, nagsaludsod manen kenkuana dagiti adalan iti maipanggep iti daytoy.
11 I reče im: “Tko otpusti svoju ženu pa se oženi drugom, čini prema prvoj preljub.
Kinunana kadakuada, “Siasinoman a mangisina iti asawana a babai ken mangasawa iti sabali a babai ket agar-aramid ti pannakikamalala a maibusor iti asawana a babai.
12 I ako žena napusti svoga muža pa se uda za drugoga, čini preljub.”
Ket no isina ti babai ti asawana a lalaki ken mangasawa iti sabali a lalaki, makikamkamalala isuna.”
13 Donosili mu dječicu da ih se dotakne, a učenici im branili.
Ket inyeg kenkuana dagiti tattao dagiti ubbing nga annakda tapno masagidna dagitoy, ngem pinaritan ida dagiti adalan.
14 Opazivši to, Isus se ozlovolji i reče im: “Pustite dječicu neka dolaze k meni; ne priječite im jer takvih je kraljevstvo Božje!
Ngem idi nakita ni Jesus dayta, saanna a nagustoan ket kinunana kadakuada, “Palubosanyo nga umay kaniak dagiti ubbing, ken saanyo ida a paritan, ta kas kadakuada ti maikari iti pagarian ti Dios.
15 Zaista, kažem vam, tko ne primi kraljevstva Božjega kao dijete, ne, u nj neće ući.”
Pudno daytoy ibagak kadakayo, saanto a makastrek iti pagarian ti Dios ti siasinoman a saan nga mangawat iti pagarian ti Dios a kas iti panangawat iti ubing.”
16 Nato ih zagrli pa ih blagoslivljaše polažući na njih ruke.
Ket binagkatna dagiti ubbing ket binendisionanna ida bayat iti panangipatayna kadagiti imana kadakuada.
17 I dok je izlazio na put, dotrči netko, klekne preda nj pa ga upita: “Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni?” (aiōnios g166)
Ket idi inrugina ti panagdaliasatna, maysa a lalaki ti nagtaray a napan kenkuana ket nagparintumeng iti sangoananna, ken nagsaludsod, “Naimbag a Mannursuro, ania ti masapul nga aramidek tapno tawidek ti agnanayon a biag?” (aiōnios g166)
18 Isus mu reče: “Što me zoveš dobrim? Nitko nije dobar doli Bog jedini!
Ket kinuna ni Jesus, “Apay nga awagannak iti naimbag? Awan ti naimbag, no di ket ti Dios laeng.
19 Zapovijedi znadeš: Ne ubij! Ne čini preljuba! Ne ukradi! Ne svjedoči lažno! Ne otmi! Poštuj oca svoga i majku!”
Ammom dagiti bilin: Dika pumatay, dika makikamalala, dika agtakaw, dika agsaksi iti inuulbod, dika mangsaur, raemem ti ama ken inam’.”
20 On mu odgovori: “Učitelju, sve sam to čuvao od svoje mladosti.”
Kinuna ti lalaki, “Mannursuro, amin dagitoy a banbanag ket tinungtungpalko sipud iti kinaagtutubok.”
21 Isus ga nato pogleda, zavoli ga i rekne mu: “Jedno ti nedostaje! Idi i što imaš, prodaj i podaj siromasima pa ćeš imati blago na nebu. A onda dođi i idi za mnom.”
Iti panangmatmat ni Jesus kenkuana, naayatan kenkuana. Kinunana kenkuana, “Maysa a banag ti kurang kenka. Masapul nga ilakum amin nga adda kenka ken itedmo kadagiti nakurapay, ket maaddaankanto iti kinabaknang idiay langit. Kalpasanna, umayka ket surotennak.”
22 On se na tu riječ smrkne i ode žalostan jer imaše velik imetak.
Ngem naupay isuna gapu iti daytoy a sarita, pimmanaw isuna a malmalday unay, ta addaan isuna iti adu a sanikua.
23 Isus zaokruži pogledom pa će svojim učenicima: “Kako li će teško imućnici u kraljevstvo Božje!”
Kimmita ni Jesus iti aglawlaw ket kinunana kadagiti adalanna, “Anian a nagrigat para kadagiti nababaknang a sumrek iti pagarian ti Dios!”
24 Učenici ostadoše zapanjeni tim njegovim riječima. Zato im Isus ponovi: “Djeco, kako je teško u kraljevstvo Božje!
Nasdaaw dagiti adalan iti saona. Ngem kinuna manen ni Jesus kadakuada, “Ubbing, anian a nagrigat ti sumrek iti pagarian ti Dios!
25 Lakše je devi kroz ušice iglene nego bogatašu u kraljevstvo Božje.”
Nalaklaka pay a lumsot ti kamelio iti mata ti dagum, ngem iti nabaknang a tao a sumrek iti pagarian ti Dios.”
26 Oni se još većma snebivahu te će jedan drugome: “Pa tko se onda može spasiti?”
Nasdaawda iti kasta unay ket kinunada iti tunggal maysa, “Siasino ngarud ti mabalin a maisalakan?”
27 Isus upre u njih pogled i reče: “Ljudima je nemoguće, ali ne Bogu! Ta Bogu je sve moguće!”
Kinita ida ni Jesus ket kinunana, “No kadagiti tattao, saan a mabalin, ngem mabalin no iti Dios. Ta amin a banag ket mabalin iti Dios.”
28 Petar mu poče govoriti: “Evo, mi sve ostavismo i pođosmo za tobom.”
Inrugi ni Pedro ti nakisao kenkuana, “Adtoykami, pinanawanmi ti amin ket simmursurotkami kenka.”
29 Reče Isus: “Zaista, kažem vam, nema ga tko ostavi kuću, ili braću, ili sestre, ili majku, ili oca, ili djecu, ili polja poradi mene i poradi evanđelja,
Kinuna ni Jesus, “Pudno daytoy ibagak kadakayo, awan ti siasinoman a mangpanaw iti balay, wenno kakabsat a lallaki, wenno kakabsat a babbai, wenno ina, wenno ama, wenno annak, wenno dagdaga, para kaniak, ken para iti ebanghelio
31 A mnogi prvi bit će posljednji i posljednji prvi.”
Ngem adu nga immuna ti maudinto, ken ti naudi ket umuna.”
32 Putovali su tako uzlazeći u Jeruzalem. Isus je išao pred njima te bijahu zaprepašteni, a oni koji su išli za njima, prestrašeni. Tada Isus opet uze dvanaestoricu i poče im kazivati što će ga zadesiti:
Magmagnada iti dalan a sumang-at idiay Jerusalem, ket immun-una ni Jesus kadakuada. Masmasdaaw dagiti adalan, ken mabutbuteng dagiti sumursurot kadakuada. Ket inyadayo manen ni Jesus dagiti sangapulo ket dua ket rinugianna nga ibaga kadakuada ti mapasamakto kenkuana:
33 “Evo, uzlazimo u Jeruzalem i Sin Čovječji bit će predan glavarima svećeničkim i pismoznancima. Osudit će ga na smrt, predati poganima,
“Kitaenyo, sumang-attayo idiay Jerusalem, ket maiyawatto ti Anak ti Tao kadagiti panguloen a papadi ken kadagiti eskriba. Ikeddengdanto a mapapatay isuna ken iyawatda isuna kadagiti Hentil.
34 izrugati i popljuvati. Izbičevat će ga, ubit će ga, ali on će nakon tri dana ustati.”
Laisendanto isuna, tupraandanto isuna, saplitandanto isuna, ken patayenda isuna. Ngem kalpasan ti tallo nga aldaw, agungarto isuna.”
35 I pristupe mu Jakov i Ivan, sinovi Zebedejevi, govoreći mu: “Učitelju, htjeli bismo da nam učiniš što te zaištemo.”
Napan kenkuana da Santiago ken Juan nga annak ni Zebedeo, kinunada, “Mannursuro, kayatmi nga aramidem para kadakami ti aniaman a dawatenmi kenka.”
36 A on će im: “Što hoćete da vam učinim?”
Kinunana kadakuada, “Ania ti kayatyo nga aramidek para kadakayo?”
37 Oni mu rekoše: “Daj nam da ti u slavi tvojoj sjednemo jedan zdesna, a drugi slijeva.”
Kinunada, “Palubosannakami a makikattugaw kenka idiay gloriam, maysa iti makannawanmo ken ti maysa ket iti makannigidmo.”
38 A Isus im reče: “Ne znate što ištete. Možete li piti čašu koju ja pijem, ili krstiti se krstom kojim se ja krstim?”
Ngem simmungbat ni Jesus kadakuada, “Saanyo nga ammo ti dawdawatenyo. Kabaelanyo kadi ti uminom iti kopa a paginumakto wenno maibturanyo kadi ti bautisar a pakabautisarakto?”
39 Oni mu rekoše: “Možemo.” A Isus će im: “Čašu koju ja pijem pit ćete i krstom kojim se ja krstim bit ćete kršteni,
Kinunada kenkuana, “Kabaelanmi.” Kinuna ni Jesus kadakuada, “Ti kopa a paginumakto, paginumanyonto. Ken ti bautismo a nakabautisarak, maibturanyonto.
40 ali sjesti meni zdesna ili slijeva nisam ja vlastan dati - to je onih kojima je pripravljeno.”
Ngem no siasino ti agtugaw iti makannawanko wenno iti makannigidko ket saan a siak ti mangted, ngem daydiay ket para kadagidiay nakaisaganaanna.”
41 Kad su to čula ostala desetorica, počeše se gnjeviti na Jakova i Ivana.
Idi nangngeg dagiti sangapulo a dadduma nga adalan ti maipanggep iti daytoy, nangrugi a kinapungtotda iti kasta unay da Santiago ken Juan.
42 Zato ih Isus dozva i reče im: “Znate da oni koji se smatraju vladarima gospoduju svojim narodima i velikaši njihovi drže ih pod vlašću.
Inayaban ida ni Jesus iti ayanna ket kinunana, “Ammoyo a dagiti naibilang a mangiturturay kadagiti Hentil ket tengtenglenda dagitoy, ken dagiti napapateg a tattao kadakuada ket iturayanda met isuda.
43 Nije tako među vama! Naprotiv, tko hoće da među vama bude najveći, neka vam bude poslužitelj!
Ngem saan koma a kastoy a wagas kadakayo. Siasinoman nga agtarigagay nga agbalin a mararaem kadakayo ket masapul nga agbalin nga adipenyo,
44 I tko hoće da među vama bude prvi, neka bude svima sluga.
ken siasinoman nga agtarigagay nga agbalin a kauunaan kadakayo ket masapul nga agbalin nga adipen ti amin.
45 Jer ni Sin Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj dade kao otkupninu za mnoge.”
Ta saan nga immay ti Anak ti Tao tapno pagserbian, ngem tapno agserbi, ken itedna ti biagna kas subbot iti adu.”
46 Dođu tako u Jerihon. Kad je Isus s učenicima i sa silnim mnoštvom izlazio iz Jerihona, kraj puta je sjedio slijepi prosjak Bartimej, sin Timejev.
Dimteng da idiay Jerico. Iti ipapanawna idiay Jerico a kaduana dagiti adalanna ken dagiti nakaad-adu a tattao, adda bulsek nga agpalpalama nga anak ni Timeo nga agnagan iti Bartimeo nga agtugtugaw iti igid ti dalan.
47 Kad je čuo da je to Isus Nazarećanin, stane vikati: “Sine Davidov, Isuse, smiluj mi se!”
Apaman a nangngegna nga adda ni Jesus a taga-Nazaret, inrugina nga impukkaw, “Jesus, Anak ni David, kaasiannak koma!”
48 Mnogi ga ušutkivahu, ali on još jače vikaše: “Sine Davidov, smiluj mi se!”
Inanawa dagiti adu a tattao ti bulsek, imbagada kenkuana nga agulimek isuna. Ngem inyad-addana ti nagpukkaw, “Anak ni David, kaasiannak koma!”
49 Isus se zaustavi i reče: “Pozovite ga!” I pozovu slijepca sokoleći ga: “Ustani! Zove te!”
Nagsardeng ni Jesus ket imbilinna a maayaban isuna. Inayabanda ti bulsek a lalaki, a kunada, “Tumuredka! Tumakderka! Ay-ayabannaka.”
50 On baci sa sebe ogrtač, skoči i dođe Isusu.
Inwagsitna ti kagayna, limmagto, ket napan ken ni Jesus.
51 Isus ga upita: “Što hoćeš da ti učinim?” Slijepac mu reče: “Učitelju moj, da progledam.”
Ket simmungbat ni Jesus kenkuana a kinunana, “Ania ti kayatmo nga aramidek para kenka?” Kinuna ti bulsek a lalaki, “Rabbi, kayatko nga awaten ti panagkitak.”
52 Isus će mu: “Idi, vjera te tvoja spasila!” I on odmah progleda i uputi se za njim.
Ket kinuna ni Jesus, “Mapanka, pinaimbagnaka ti pammatim.” Dagus a naawatna ti panagkitana, ket simmurot kenni Jesus iti dalan.
