Marko 10
1 Krenuvši odande, dođe u judejski kraj i na onu stranu Jordana. I opet mnoštvo nagrnu k njemu, a on ih po svojem običaju ponovno poučavaše.
Hote hmuen koehoi a thaw teh, Jordan palang namran lah a cei teh, Judea ram vah a pha. Tami moikapap ni ahni koe bout a kamkhueng awh teh, ahmoun e patetlah bout a cangkhai.
2 A pristupe farizeji pa, da ga iskušaju, upitaše: “Je li mužu dopušteno otpustiti ženu?”
Hatnavah, Farasinaw a tho awh teh, tongpa ni a yu a ma kawi maw telah tanouknae lahoi a pacei awh.
3 On im odgovori: “Što vam zapovjedi Mojsije?”
Mosi ni bangtelamaw kâ na poe telah Jisuh ni let a pacei navah,
4 Oni rekoše: “Mojsije je dopustio napisati otpusno pismo i - otpustiti.”
ahnimouh ni kapeknae ca na poe vaiteh, nama han ati telah atipouh awh.
5 A Isus će im: “Zbog okorjelosti srca vašega napisa vam on tu zapovijed.
Jisuh ni nangmouh teh na lung a pata awh dawkvah hottelah Mosi ni kâpoelawk dawk a thut e doeh.
6 Od početka stvorenja muško i žensko stvori ih.
Cathut ni a sak pasuek nah tongpa hoi napui roi dueng doeh a sak.
7 Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju ženu;
Hote kecu dawkvah, tongpa ni a manu hoi a na pa hah a ceitakhai vaiteh, a yu hoi cungtalah ao roi han.
8 i dvoje njih bit će jedno tijelo. Tako više nisu dvoje, nego jedno tijelo.
Ahnimouh roi teh takthai buet touh lah a coung han. Hatdawkvah, yuvâ teh kahni touh na hoeh, takthai buet touh lah ao toe.
9 Što dakle Bog združi, čovjek neka ne rastavlja!”
Hatdawkvah, Cathut ni a pahlawm tangcoung e teh, tami ni kapek hanh naseh a ti.
10 U kući su ga učenici ponovno o tome ispitivali.
Hahoi, a hnukkâbangnaw hoi im dawk ao awh navah, hote kong hah bout a pacei awh.
11 I reče im: “Tko otpusti svoju ženu pa se oženi drugom, čini prema prvoj preljub.
Apipatethai a yu hah ama teh, alouke napui hoi bout awm pawiteh, a yu lathueng vah ka uicuk e lah ao.
12 I ako žena napusti svoga muža pa se uda za drugoga, čini preljub.”
Yu ni hai a vâ hah ama teh, alouke tongpa hoi bout awm pawiteh, a vâ lathueng vah ka uicuk e lah ao van.
13 Donosili mu dječicu da ih se dotakne, a učenici im branili.
Hatnavah, camonaw hah ama koe tek sak hanelah, a thokhai awh. Hatei, a hnukkâbangnaw ni ka thokhai e naw hah a yue awh.
14 Opazivši to, Isus se ozlovolji i reče im: “Pustite dječicu neka dolaze k meni; ne priječite im jer takvih je kraljevstvo Božje!
Jisuh ni a hmu navah, a lungkhuek teh, camonaw hah kai koe tho naseh, hrek awh hanh. Cathut uknaeram teh hot patet e camonaw hane doeh.
15 Zaista, kažem vam, tko ne primi kraljevstva Božjega kao dijete, ne, u nj neće ući.”
Atangcalah na dei pouh awh. Apipatethai hete camo patetlah kaawm hoeh e tami teh, Cathut uknaeram dawk kâen mahoeh atipouh.
16 Nato ih zagrli pa ih blagoslivljaše polažući na njih ruke.
Hahoi, camonaw hah a tawm teh, ahnimae lathueng a kut a toung sin teh, yawhawinae a poe.
17 I dok je izlazio na put, dotrči netko, klekne preda nj pa ga upita: “Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni?” (aiōnios g166)
Lam dawk a cei awh lahun nah, tami buet touh Jisuh koe a yawng teh, a khokcuengkhuem laihoi a hmalah a tabo teh, saya kahawi, a yungyoe hringnae pang thai nahanelah, bangmaw ka sak han telah a pacei. (aiōnios g166)
18 Isus mu reče: “Što me zoveš dobrim? Nitko nije dobar doli Bog jedini!
Hahoi Jisuh ni bangkongmaw saya kahawi na ti vaw. Cathut dueng nahoehmaw kahawi vaw atipouh.
19 Zapovijedi znadeš: Ne ubij! Ne čini preljuba! Ne ukradi! Ne svjedoči lažno! Ne otmi! Poštuj oca svoga i majku!”
Kâpoelawknaw hah na panue nahoehmaw. Uicuk hanh, tami thet hanh, ayâ e hno parawt hanh, laithoe e kapanuekkhaikung lah awm hanh, ayâ e hno kaheng lah cat hanh, na manu hoi na pa barih, telah atipouh.
20 On mu odgovori: “Učitelju, sve sam to čuvao od svoje mladosti.”
Hote tami ni, hote kâlawknaw teh ka nawca hoi koung ka tarawi toe atipouh.
21 Isus ga nato pogleda, zavoli ga i rekne mu: “Jedno ti nedostaje! Idi i što imaš, prodaj i podaj siromasima pa ćeš imati blago na nebu. A onda dođi i idi za mnom.”
Jisuh ni ahni teh lungpataw lahoi a khet teh, buet touh na vout rah atipouh. Cet nateh na hno pueng yawt nateh, ka roedengnaw poe haw. Hottelah na sak pawiteh, kalvan kho vah hno na tawn han. Hathnukkhu tho nateh, thingpalam hrawm hoi ka hnukkâbang haw, telah atipouh.
22 On se na tu riječ smrkne i ode žalostan jer imaše velik imetak.
Hote tami teh hnopai ka tawnta poung e a tho dawkvah, hote lawk a thai nah, a minhmai a mathoe teh, a lungmathoe laihoi a ban.
23 Isus zaokruži pogledom pa će svojim učenicima: “Kako li će teško imućnici u kraljevstvo Božje!”
Jisuh ni a tengpam a khet teh, Cathut uknaeram dawk bawi tangreng ni a kâen hane banghloimaw a ru, telah a hnukkâbangnaw koe atipouh.
24 Učenici ostadoše zapanjeni tim njegovim riječima. Zato im Isus ponovi: “Djeco, kako je teško u kraljevstvo Božje!
A hnukkâbangnaw ni hote lawk a thai awh navah kângai lah a ru awh. Jisuh ni ka canaw, talai hno dawk a lung kapen e tami teh Cathut uknaeram dawk a kâen hane a ru poung bout atipouh.
25 Lakše je devi kroz ušice iglene nego bogatašu u kraljevstvo Božje.”
Ka tawnta e tami Cathut uknaeram thung a kâen hlak teh, kalauk ni phuengvang khu dawk a kâen e ayawihnawn, atipouh.
26 Oni se još većma snebivahu te će jedan drugome: “Pa tko se onda može spasiti?”
Ahnimanaw teh kângai hoe a ru awh teh, hat boipawiteh, apimaw rungngang lah kaawm han toung vaw telah buet touh hoi buet touh a kâdei awh.
27 Isus upre u njih pogled i reče: “Ljudima je nemoguće, ali ne Bogu! Ta Bogu je sve moguće!”
Jisuh ni ahnimanaw hah a khet teh, hete heh tami koe lahoi ka coung thai hoeh nakunghai, Cathut ni a coung sak thai hoeh e awm hoeh. Bangpueng hai koung a coung sak thai, atipouh.
28 Petar mu poče govoriti: “Evo, mi sve ostavismo i pođosmo za tobom.”
Hatnavah, Piter ni kaimouh teh ka tawn awh e pueng ka ceitakhai awh teh, na hnuk ka kâbang awh toe, atipouh navah,
29 Reče Isus: “Zaista, kažem vam, nema ga tko ostavi kuću, ili braću, ili sestre, ili majku, ili oca, ili djecu, ili polja poradi mene i poradi evanđelja,
Jisuh ni atangcalah na dei pouh awh. Apipatethai Kai kecu dawk nakunghai; kamthang kahawi kecu dawk nakunghai, Imlaw, a hmaunawngha, manu napa, yuca nakunghai buetbuet touh ka cettakhai e teh,
31 A mnogi prvi bit će posljednji i posljednji prvi.”
Hnukkatengnaw ni hma ahman awh han. Hmakahmannaw ni hnuk a teng awh han telah atipouh.
32 Putovali su tako uzlazeći u Jeruzalem. Isus je išao pred njima te bijahu zaprepašteni, a oni koji su išli za njima, prestrašeni. Tada Isus opet uze dvanaestoricu i poče im kazivati što će ga zadesiti:
Jerusalem kho lah a cei awh nah, lam vah Jisuh teh a hnukkâbangnaw e hmalah a cei. Ahnimouh teh kângairu hoi taki laihoi a kâbang awh. Hat toteh, a hnukkâbangnaw hlaikahni touh koevah, maimouh teh Jerusalem kho lah cet awh sei.
33 “Evo, uzlazimo u Jeruzalem i Sin Čovječji bit će predan glavarima svećeničkim i pismoznancima. Osudit će ga na smrt, predati poganima,
Tami Capa teh vaihma bawinaw hoi cakathutkungnaw kut dawk a pahnawt awh han. Ahnimouh ni tami Capa heh duekhai kawi yon pen awh vaiteh, Jentelnaw kut dawk a poe awh han.
34 izrugati i popljuvati. Izbičevat će ga, ubit će ga, ali on će nakon tri dana ustati.”
Ahnimanaw nihai, tami Capa hah a pacekpahlek awh han, a hem awh han, a tamthawi awh han, a thei awh han. Hatei, hnin thum nah hnin vah tami Capa teh bout a thaw han telah ama ni a khang hane naw hah, a hnukkâbangnaw koe a dei pouh.
35 I pristupe mu Jakov i Ivan, sinovi Zebedejevi, govoreći mu: “Učitelju, htjeli bismo da nam učiniš što te zaištemo.”
Hatnavah, Zebedee e capa Jem hoi Jawhan, Jisuh koe a tho roi teh Bawipa kaimouh roi ni ka hei roi e hah, poe sak hanelah ka ngai atipouh roi.
36 A on će im: “Što hoćete da vam učinim?”
Bawipa ni nangmouh roi hanelah bangmaw sak sak hanelah na ngai roi atipouh navah,
37 Oni mu rekoše: “Daj nam da ti u slavi tvojoj sjednemo jedan zdesna, a drugi slijeva.”
bawilennae hoi na tahung toteh, buet touh aranglah, buet touh avoilah, tahung sak hanelah ka ngai roi atipouh.
38 A Isus im reče: “Ne znate što ištete. Možete li piti čašu koju ja pijem, ili krstiti se krstom kojim se ja krstim?”
Jisuh ni bang mouh ka hei roi aw tie na panuek roi hoeh atipouh. Ka nei hane manang heh na nei thai roi han maw. Ka coe hane baptisma hai na coe thai roi han maw, telah a pacei.
39 Oni mu rekoše: “Možemo.” A Isus će im: “Čašu koju ja pijem pit ćete i krstom kojim se ja krstim bit ćete kršteni,
Ahnimouh roi ni ka sak thai roi han doeh atipouh roi. Jisuh ni ka nei e manang na nei awh han, ka coe e baptisma hai na coe van awh han.
40 ali sjesti meni zdesna ili slijeva nisam ja vlastan dati - to je onih kojima je pripravljeno.”
Hatei, kaie avoilah aranglah tahung thainae teh Cathut ni a rawi tangcoung e naw hanelah doeh ao atipouh.
41 Kad su to čula ostala desetorica, počeše se gnjeviti na Jakova i Ivana.
Alouke a hnukkâbangnaw hra touh ni a thai awh navah, Jem hoi Jawhan koe a lungkhuek awh.
42 Zato ih Isus dozva i reče im: “Znate da oni koji se smatraju vladarima gospoduju svojim narodima i velikaši njihovi drže ih pod vlašću.
Jisuh ni ahnimanaw hah a kaw teh, nangmouh ni na panue a tangcoung e patetlah Jentel bawinaw ni teh tami lathueng bawi hanelah a kâtuk awh. Kâtawnnae dueng doeh a ngai awh.
43 Nije tako među vama! Naprotiv, tko hoće da među vama bude najveći, neka vam bude poslužitelj!
Nangmouh teh hottelah awm awh hanh. Apipatethai bawi han ka ngai e tami teh, nangmae san lah ao han.
44 I tko hoće da među vama bude prvi, neka bude svima sluga.
Nangmouh thung dawk min kamthang ka ngai e tami teh, tami pueng e san lah ao han.
45 Jer ni Sin Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj dade kao otkupninu za mnoge.”
Bangkongtetpawiteh, tami Capa patenghai, ayâ patoun hanelah tho hoeh. Ayânaw e thaw tawk pouh hane hoi, hringnae pasoung laihoi, taminaw ratang hanelah doeh a tho atipouh.
46 Dođu tako u Jerihon. Kad je Isus s učenicima i sa silnim mnoštvom izlazio iz Jerihona, kraj puta je sjedio slijepi prosjak Bartimej, sin Timejev.
Jeriko kho a pha awh navah, a hnukkâbangnaw hoi, tamihupui teh hote kho thung hoi a tâco awh. Hatnavah, Timaeus capa, a mit ka dawn e Bartimae teh, lam teng a tahung teh hno a hei.
47 Kad je čuo da je to Isus Nazarećanin, stane vikati: “Sine Davidov, Isuse, smiluj mi se!”
Nazareth tami, Jisuh tie a thai nah, Devit capa Jisuh kai hah na pahren haw atipouh.
48 Mnogi ga ušutkivahu, ali on još jače vikaše: “Sine Davidov, smiluj mi se!”
Ayânaw ni lawkkamuem awm haw telah kâhruetcuet a poe. Hatei, Devit capa Jisuh, kai hah na pahren haw telah hoehoe kacailah a hram.
49 Isus se zaustavi i reče: “Pozovite ga!” I pozovu slijepca sokoleći ga: “Ustani! Zove te!”
Jisuh ni a kangdue teh, hote tami hah hi kaw haw telah kâ a poe. Hatnavah, ayânaw ni mit ka dawn e hah a kaw awh teh, na lungpuen hanh. Thaw haw, na kaw ho atipouh awh.
50 On baci sa sebe ogrtač, skoči i dođe Isusu.
A hni hah vu a tâkhawng teh, hluet a thaw teh, Jisuh koe a cei.
51 Isus ga upita: “Što hoćeš da ti učinim?” Slijepac mu reče: “Učitelju moj, da progledam.”
Jisuh ni bangmaw nang hanelah sak sak hane na ngai telah a pacei. A mit ka dawn e ni, Bawipa, ka mit ang sak haw atipouh.
52 Isus će mu: “Idi, vjera te tvoja spasila!” I on odmah progleda i uputi se za njim.
Jisuh ni cet lawih, na yuemnae ni na dam sak toe atipouh. Hatnah tahma vah, ahni teh, a mit a ang teh, Jisuh hnuk a kâbang.
