Luka 6
1 Jedne je subote prolazio kroz usjeve. Učenici su njegovi trgali klasje, trli ga rukama i jeli.
Sabbath hnin vah Jisuh teh catun law dawk a cei navah, a hnukkâbangnaw ni catun vui a pahroe awh teh a kut hoi a kanawi teh a ca awh.
2 A neki farizeji rekoše: “Zašto činite što subotom nije dopušteno?”
Hatnavah, Farasinaw ni sabbath hnin dawk sak hoeh hane kawi hno bangkongmaw na sak awh, telah a pacei awh.
3 Odgovori im Isus: “Zar niste čitali što učini David kad ogladnje on i njegovi pratioci?
Bawipa ni, Devit ni a huikonaw hoi a vonhlam navah,
4 Kako uđe u Dom Božji, uze, pojede i svojim pratiocima dade prinesene kruhove kojih ne smije jesti nitko, nego samo svećenici?”
Cathut e imthung a kâen teh vaihmanaw dueng ni a cakawi e vaiyei hah a ca teh, a huikonaw hai a poe e hah vai touh boehai na touk boi awh hoeh maw.
5 I govoraše im: “Sin Čovječji gospodar je subote!”
Hothloilah tami Capa teh sabbath Bawi lah ao atipouh.
6 Druge subote uđe u sinagogu i stane naučavati. Bio je ondje čovjek kome desnica bijaše usahla.
Alouke Sabbath hnin dawk, Jisuh teh, sinakok thung a kâen teh cangkhainae a tawn navah aranglae kut kamkhuen e tami buet touh ao.
7 Pismoznanci i farizeji vrebahu na nj da li subotom liječi kako bi našli u čemu da ga optuže.
Sabbath hnin vah, ahnie patawnae a dam sak han maw, dam sak mahoeh maw tie hah cakathutkungnaw hoi Farasinaw ni Jisuh yon a pen thai awh nahanlah a tuet awh.
8 A on je znao njihove namjere pa reče čovjeku s usahlom rukom: “Ustani i stani na sredinu!” On usta i stade.
Jisuh ni ahnimae a pouknae a panue dawkvah, a kut ka kamkhuen hanelah, alungui kangdout haw atipouh e patetlah hote tami ni, a kangdue.
9 A Isus im reče: “Pitam ja vas: je li subotom dopušteno činiti dobro ili činiti zlo? Život spasiti ili upropastiti?”
Jisuh ni hai kai ni nangmanaw lawk na pacei awh han. Sabbath hnin dawk bang hno maw sak kawi, hnokahawi maw, hno kathout maw sak han. Hringnae rungngang han maw, thei han maw, telah rangpuinaw a pacei.
10 Sve ih ošinu pogledom pa reče čovjeku: “Ispruži ruku!” On učini tako - i ruka mu zdrava.
Hahoi, tamimaya e tengpam a khet teh na kut dâw haw atipouh navah, ahni ni a kut a dâw teh avanglae kut patetlah bout ao.
11 A oni se, izbezumljeni, počnu dogovarati što da poduzmu protiv Isusa.
Tamimaya teh puenghoi a lungkhuek awh, Jisuh hah bangtelamaw ti awh han telah a kâpankhai awh.
12 Onih dana iziđe na goru da se pomoli. I provede noć moleći se Bogu.
Hatnae tueng dawk, Bawipa teh ratoum hanelah mon dawk a luen teh, Cathut koe karum tuettuet a ratoum.
13 Kad se razdanilo, dozva k sebi učenike te između njih izabra dvanaestoricu, koje prozva apostolima:
Khodai toteh gunceinaw a kaw teh,
14 Šimuna, koga prozva Petrom, i Andriju, brata njegova, i Jakova, i Ivana, i Filipa, i Bartolomeja,
Piter telah min katha poe e Simon hoi a nawngha Andru, Jem hoi Jawhan, Filip hoi Bartholomew
15 i Mateja, i Tomu, i Jakova Alfejeva, i Šimuna zvanoga Revnitelj,
Mathai hoi Thomas, Alfe capa Jem hoi Zealot telah kaw e Simon (Zealot tinae teh miphun kampangkhai tinae doeh).
16 i Judu Jakovljeva, i Judu Iškariotskoga, koji posta izdajica.
Jem e a nawngha Judah hoi Jisuh kâyawt e Judah Iskariot, hote tami hlaikahni touh a rawi teh Guncei telah min a poe.
17 Isus siđe s njima i zaustavi se na ravnu. I silno mnoštvo njegovih učenika i silno mnoštvo naroda iz cijele Judeje i Jeruzalema, iz primorja tirskog i sidonskog
Ahnimanaw hoi cungtalah, Bawipa teh mon hoi a kum teh tanghling dawk a kangdue. Lawk thai han kangainaw hoi dam han kangainaw pueng teh Jerusalem kho lahoi thoseh, Judah ram, tui teng kaawm e naw, Taire hoi Sidon kho, avoivang lahoi ka tho e naw pueng teh a hnukkâbangnaw hoi cungtalah ao awh.
18 nagrnuše da ga slušaju i da ozdrave od svojih bolesti. I ozdravljali su oni koje su mučili nečisti dusi.
Kakhine muithanaw ni a pacekpahlek e naw pueng hai a tho teh a dam awh.
19 Sve je to mnoštvo tražilo da ga se dotakne jer je snaga izlazila iz njega i sve ozdravljala.
Bawipa e thung hoi bahu a tâco teh, taminaw pueng a dam sak dawkvah tamimaya ni Bawipa tek hanlah a panki awh.
20 On podigne oči prema učenicima i govoraše: “Blago vama, siromasi: vaše je kraljevstvo Božje!
Hatnavah Jisuh ni a hnukkâbangnaw koe lah a kamlang teh, ka mathoe e nangmanaw teh na yawhawi awh. Bangkongtetpawiteh Cathut uknaeram teh nangmae ram doeh.
21 Blago vama koji sada gladujete: vi ćete se nasititi! Blago vama koji sada plačete: vi ćete se smijati!
Nangmanaw atu von ka hlam e naw na yawhawi awh. Bangkongtetpawiteh, na von a paha awh han. Atu ka kap e nangmanaw teh na yawhawi awh. Bangkongtetpawiteh, na panui awh han.
22 Blago vama kad vas zamrze ljudi i kad vas izopće i pogrde te izbace ime vaše kao zločinačko zbog Sina Čovječjega!
Tami Capa kecu dawk taminaw ni nangmanaw na hmuhma awh han, na pahnawt awh han, thoe na bo awh nah na yawhawi awh.
23 Radujte se u dan onaj i poskakujte: evo, plaća vaša velika je na nebu. Ta jednako su činili prorocima oci njihovi!”
Hatnae tueng nah, na konawm awh. Lunghawinae lungthin hoi doukcouk awh. Bangkongtetpawiteh kalvan vah nangmouh ni na hmu hane tawkphu a len poung. Ahnimae mintoenaw ni hai profetnaw hah hottelah doeh ati awh.
24 “Ali jao vama, bogataši: imate svoju utjehu!
Hatei ka bawi tangrengnaw na yawthoe awh. Bangkongtetpawiteh nangmouh teh atu na lungkuep awh toe.
25 Jao vama koji ste sada siti: gladovat ćete! Jao vama koji se sada smijete: jadikovat ćete i plakati!
Von kapahanaw nangmouh teh na yawthoe awh. Bangkongtetpawiteh nangmouh teh na vonhlam awh han. Atu na kapanuinaw na yawthoe awh, nangmouh teh na khuika awh han.
26 Jao vama kad vas svi budu hvalili! Ta tako su činili lažnim prorocima oci njihovi.”
Ayânaw ni na lunghawikhai nah, na yawthoe awh. Bangkongtetpawiteh, ahnimae a na mintoenaw ni profetkaphawknaw hah hottelah doeh ati awh.
27 “Nego, velim vama koji slušate: Ljubite svoje neprijatelje, dobro činite svojim mrziteljima,
Ka lawk ka thai naw, nangmouh koe ka dei e teh na tarannaw lungpataw awh, nangmouh ka maithoe e naw koe ahawinae sak awh.
28 blagoslivljajte one koji vas proklinju, molite za one koji vas zlostavljaju.”
Nangmouh thoe na ka bo e naw yawhawinae poe awh. Na ka pacekpahlek e naw hanelah ratoum pouh awh.
29 “Onomu tko te udari po jednom obrazu pruži i drugi, i onomu tko ti otima gornju haljinu ne krati ni donje.
Na hmaibei vang tambei pawiteh avanglae bout patueng pouh awh. Na hni ka lat e tami hah angki bout poe sin awh.
30 Svakomu tko od tebe ište daji, a od onoga tko tvoje otima ne potražuj.”
Nang koe ka hete pueng hah poe awh. Na hno ka lawm e tami koe bout het hanh lawi.
31 “I kako želite da ljudi vama čine, tako činite i vi njima.”
Ayânaw ni nang koe sak sak na ngai e patetlah ayânaw koe sak van awh.
32 “Ako ljubite one koji vas ljube, kakvo li vam uzdarje? Ta i grešnici ljube ljubitelje svoje.
Nangmouh lungpataw e dueng na lungpataw awh pawiteh bangmaw aphu kaawm. Tami kahawihoehnaw ni pateng amamouh lungpataw e taminaw hah bout a lungpataw awh nahoehmaw.
33 Jednako tako, ako dobro činite svojim dobročiniteljima, kakvo li vam uzdarje? I grešnici to isto čine.
Nangmouh koe ahawinae ka sak dueng na pathung awh pawiteh bangmaw aphu kaawm. Tami kahawihoehnaw ni patenghai hottelah ngoun teh a sak awh nahoehmaw.
34 Ako pozajmljujete samo onima od kojih se nadate dobiti, kakvo li vam uzdarje? I grešnici grešnicima pozajmljuju da im se jednako vrati.”
Bout hmu han doeh ti ngaihawi lahoi ayânaw hno na cawi sak pawiteh, nangmouh dawk oup hane kawi bangmaw kaawm han. Tami kahawihoehnaw pateng bout hmu hane ngai dawk buet touh hoi buet touh telah a kâ cawi awh hoeh na maw.
35 “Nego, ljubite neprijatelje svoje. Činite dobro i pozajmljujte ne nadajuć se odatle ničemu. I bit će vam plaća velika, i bit ćete sinovi Svevišnjega jer je on dobrostiv i prema nezahvalnicima i prema opakima.”
Nangmouh ni na tarannaw lungpataw awh. Hnokahawi sak pouh awh. Hno buetbuet touh bout ka hmu han doeh ti ngaihawinae tawn laipalah hno cawi sak awh. Hottelah na sak pawiteh nangmouh ni tawkphu na hmu awh hane teh a lenpoung vaiteh, ka rasang poung e Cathut ca lah na coung awh han.
36 “Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan.”
Nangmae na Pa teh pahrennae a tawn e patetlah nangmouh hai pahrennae tawn awh.
37 “Ne sudite i nećete biti suđeni. Ne osuđujte i nećete biti osuđeni. Praštajte i oprostit će vam se.
Ayânaw e hno a kâhmo e dawk lawk ceng awh hanh. Telah na tet hoehpawiteh lawkcengnae dawk hoi na hlout awh han. Ayânaw yon pen awh hanh, na pen awh hoehpawiteh yonpennae dawk hoi na hlout awh han. Ayânaw e yon ngaithoum awh, hottelah na sak awh pawiteh nangmae yon hai ngaithoum lah ao han.
38 Dajite i dat će vam se: mjera dobra, nabijena, natresena, preobilna dat će se u krilo vaše jer mjerom kojom mjerite vama će se zauzvrat mjeriti.”
Ayânaw hah poe awh, na poe pawiteh ayânaw ni bout na poe awh han. Khuecue nue laihoi, padep laihoi, karuek laihoi, puk kacawi lah, na poe awh han. Bangkongtetpawiteh ayânaw na poe e patetlah bout na hmu awh han.
39 A kaza im i prispodobu: “Može li slijepac slijepca voditi? Neće li obojica u jamu upasti?
Hathnukkhu hoi bangnuenae lah mit ka dawn ni mit ka dawn teh lam a hrawi thai han maw. Kahni touh hoi tangkom dawk bawt roi mahoeh maw.
40 Nije učenik nad učiteljem. Pa i tko je posve doučen, bit će samo kao njegov učitelj.”
A hnukkâbang e tami teh kacangkhaikung hlak talue hoeh. Hatei, kakueplah ka kamtu e a hnukkâbang e naw pueng teh kacangkhaikung patetlah ao han.
41 “Što gledaš trun u oku brata svojega, a brvna u oku svome ne opažaš?
Namae mit dawk e thingtaboung na pouk laipalah, hmaunawngha e mit dawk e songnawng khuek na hmu pouh.
42 Kako možeš kazati bratu svomu: 'Brate, de da izvadim trun koji ti je u oku', a sam u svom oku brvna ne vidiš? Licemjere! Izvadi najprije brvno iz oka svoga pa ćeš onda dobro vidjeti izvaditi trun što je u oku bratovu.”
Namae mit dawk e thingtaboung na hmawt laipalah, na hmaunawngha e mit dawk e songnawngca cawngkhawi hanlah khuek na panki awh vaw. Tami kahawi lah na kâsak e tami, namae mit dawk e thingtaboung hmaloe cawngkhawi ei. Hathnukkhu na hmaunawngha mit dawk e sonawngca cawngkhawi hanelah kacaicalah na hmu han.
43 “Nema dobra stabla koje bi rađalo nevaljalim plodom niti stabla nevaljala koje bi rađalo dobrim plodom.
A paw kahawi ka paw hoeh e thingkung teh a kung kahawi na hoeh.
44 Ta svako se stablo po svom plodu poznaje. S trnja se ne beru smokve niti se s gloga grožđe trga.”
A paw khet laihoi a kung nout thai lah o. Pâkhingkung dawk thaibunglung paw ouk khi boi hoeh. Pâkhing dawk misurpaw khi boihoeh.
45 “Dobar čovjek iz dobra blaga srca svojega iznosi dobro, a zao iz zla iznosi zlo. Ta iz obilja srca usta mu govore.”
Tami kahawi ni hno kahawi, lungthin thung hoi ouk a tâcokhai. Tami kathout ni hno kathout amae lungthin thung hoi ouk a tâcokhai. Bangkongtetpawiteh, lungthin thung ka poum e patetlah a kâko hoi ouk a dei.
46 “Što me zovete 'Gospodine, Gospodine!', a ne činite što zapovijedam?
Kaie kâlawk na tarawi laipalah, Bawipa, Bawipa telah na kaw a vaw.
47 Tko god dolazi k meni te sluša moje riječi i vrši ih, pokazat ću vam kome je sličan:
Kai koe ka tho niteh, ka lawk a thai e patetlah ka tarawi e tami teh, bangpatet lah maw ao tie na panue sak han.
48 sličan je čovjeku koji gradi kuću pa iskopa u dubinu i postavi temelj na kamen. A kad bude poplava, nahrupi bujica na tu kuću, ali je ne može uzdrmati jer je dobro sagrađena.
Im a sak navah, lungsong dawk khomkhu kadung poung lah ka tapu ni teh adu ka pabawt e hoi doeh a kâvan. Tui capa a thaw navah lungsong van im a sak dawkvah kâhuen thai hoeh.
49 A koji čuje i ne izvrši, sličan je čovjeku koji sagradi kuću na tlu bez temelja; nahrupi na nju bujica i umah se sruši te bude od te kuće razvalina velika.”
Kaie lawk ka thai ni teh ka tarawi hoeh e tami teh, talai dawk im ka sak e hoi doeh a kâvan. Tuicapa a thaw toteh tuicapa ni a suk toteh reppasei lah a kamko telah a cangkhai.
