Luka 2
1 U one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta.
Ho gv dw lo Dvbvyachoknv Agastas Roman mooku mvnwng gv nyi vdwa kika dubv vla amin lvkdubv kanam go namlin to.
2 Bijaše to prvi popis izvršen za Kvirinijeva upravljanja Sirijom.
Vdwlo ritu rike bv nyi amin kiraplvkrap tokudw, ho Kuirinas Sairia gv gobunor bv rito.
3 Svi su išli na popis, svaki u svoj grad.
Vbvrikunamv nyi mvnwngngv, atuatu gv nampum lo amin lvkdukubv vngnya toku.
4 Tako i Josip, budući da je bio iz doma i loze Davidove, uziđe iz Galileje, iz grada Nazareta, u Judeju - u grad Davidov, koji se zove Betlehem -
Josep Najaret banggu Galili lokv Betlehem banggu gv Judia lo Dvbv Dabidnyi bvngku lo vngto ogulvgavbolo nw Dabid gv haalung lokv.
5 da se podvrgne popisu zajedno sa svojom zaručnicom Marijom koja bijaše trudna.
Nw ninyigv nywng bv vla milvla mingak kunam Merinyi lvkobv amin lvkgap dubv vnggv toku. Meri hoka leit lo kuu gvtoku,
6 I dok se bili ondje, navršilo joj se vrijeme da rodi.
okv vdwlo bunu Betlehem lo aalwk tokudw ho kuu anga bvnglin dw v aatoku.
7 I porodi sina svoga, prvorođenca, povi ga i položi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratištu.
Nw bvngtubvngke bv kuunyilo gubv bvnglinto, vji lo kvlap gvrila svv dvgianvnv dooku lo joopvto—hoka hotel lo bunugv lvgabv doojiku aronv karchung go dookumato.
8 A u tom kraju bijahu pastiri: pod vedrim su nebom čuvali noćnu stražu kod svojih stada.
Ho gv mooku hoka svlar kaayanv vdwv rongolo ayu a yupram dvla, nwbunugv svlar am kaaya nyato.
9 Anđeo im Gospodnji pristupi i slava ih Gospodnja obasja! Silno se prestrašiše.
Ahtu gv nyidogindung go bunu gvlo daklwkto, okv Ahtu gv yunglit a bunugv aolo kaatamto. Bunu achialvbv busu nyatoku,
10 No anđeo im reče: “Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod!
vbvritola nyidogindung ngv bunuam minto, “Busu mabvka! ngo soka nonugv lvgabv alvnv yunying nga aagvdu si nyi mvnwngnga kairungbv mvngpu more.
11 Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin.
Soogv alu so Dabid gv banggulo nonua Ringnv nga dwrwboklin pvku—Hv Ahtu Kristo!
12 I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama.”
Okv so sum nonu vbv kaachin riku: Anga go vji kvlap tvla svv dvgianvnv dokv lo doodubv kaapare.”
13 I odjednom se anđelu pridruži silna nebeska vojska hvaleći Boga i govoreći:
Lamdadubv nyidomooku gv kainv nyidogindung vdwv achialvbv nyidogindung anga lvkobv kaarwksula Pwknvyarnvnyi hartvla mirimimpak minto:
14 “Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!”
“Yunglit namv aoyachoknv nyidomooku lo doonv Pwknvyarnv gvbvkula, okv mvngpuv Sichingmooku so ninyigv mvnglwkbv rinv vdwlo doolwk laka!”
15 Čim anđeli otiđoše od njih na nebo, pastiri stanu poticati jedni druge: “Hajdemo dakle do Betlehema. Pogledajmo što se to dogodilo, događaj koji nam obznani Gospodin.”
Vdwlo nyidogindung vdwv bunu gvlokv vngro tokudw nyidomooku lo chaakor toku, Svlar kaayanv vdwv raamisito, “Klai ogugo ripvkudw Ahtu gv ngonua minpa kunam vdwsum kaadubv, ngonu Betlehem bv vnglaju.”
16 I pohite te pronađu Mariju, Josipa i novorođenče gdje leži u jaslama.
Vkvlvgabv bunu baapubv vngla okv Meri nyila Josepnyi paato okv svv dokv arwnglo anga nga doodubv kaapa toku.
17 Pošto sve pogledaše, ispripovijediše što im bijaše rečeno o tom djetetu.
Svlar kaayanv vdwv ninyia vdwlo kaato kudw bunu hoka anga gv lvkwng nga nyidogindung vdwv ogugo minpvkudw um bunua mintam jitoku.
18 A svi koji su to čuli divili se tome što su im pripovijedali pastiri.
Svlar kaayanv vdwgv minama tvvpanv mvnwngngv lamdokpanya toku.
19 Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu.
So ogumvnwng sum Meri mvngapla okv soogv lvkwng nga rungrwngbv mvngtoku.
20 Pastiri se zatim vratiše slaveći i hvaleći Boga za sve što su čuli i vidjeli kako im je bilo rečeno.
Svlar kaayanv vdwv bunu ogugo tvvpv kudw okv kaapv kudw ho lvkwngbv Pwknvyarnvnyi hartvla mirimimpak miyingla vngkur toku: nyidogindung gv bunua minam jvbv si ritoku.
21 Kad se navršilo osam dana da bude obrezan, nadjenuše mu ime Isus, kako ga je bio prozvao anđeo prije njegova začeća.
Alu kanw kochinglo, vdwlo anga nga ayakmvu dw ngv aatokudw, nyidogindung gv ninyia leit lo gvvmadwbv amin minama minla, ninyia Jisu vla amin mintoku.
22 Kad se zatim po Mojsijevu Zakonu navršiše dani njihova čišćenja, poniješe ga u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu -
Moses gv Pvbv gamki kolokv, Josep okv Meri bunyi kumkakjokak sidukubv dw ngv aatoku. Vkvlvgabv bunu anga nga Ahtu gvlo kumlwk dukubv vla Jerusalem lo aagv toku,
23 kao što piše u Zakonu Gospodnjem: Svako muško prvorođenče neka se posveti Gospodinu! -
Ahtu gv Pvbv lo svbv lvkpvdu: “Kuunyilo bvngchonam dvdv nga Ahtu gvlo kumlwk jidubv.”
24 i da prinesu žrtvu kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem: dvije grlice ili dva golubića.
Bunu kobutor vmalo taakw kwpa nvvnyi go erinpeelwk dubv bvnglayila vngto, hv Ahtu gv Pvbv lokv ribwngnam ridung ngv.
25 Živio tada u Jeruzalemu čovjek po imenu Šimun. Taj čovjek, pravedan i bogobojazan, iščekivaše Utjehu Izraelovu i Duh Sveti bijaše na njemu.
Ho gv dw lo hoka nyi ako aminv Simeon Jerusalem lo doodung nvgo. Nw alvnvgo, Pwknvyarnvnyi busu nvgo okv nw Israel nyi vdwa ringlinbaalin nama kaayala doonvgo. Darwknv Dowv nw gvlo dooming gvto
26 Objavio mu Duh Sveti da neće vidjeti smrti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega.
okv ninyia milv jito nw vdwloka sicho mare Ahtu gv milv kunam Kristonyi nw kaama dvdvlo.
27 Ponukan od Duha, dođe u Hram. I kad roditelji uniješe dijete Isusa da obave što o njemu propisuje Zakon,
Darwknv Dow gv riku lokv, Simeon Pwknvyarnvnaam bv vngto. Vdwlo Anvabuv anga Jisunyi Pwknvyarnvnaam lo Pvbv gv rise nga ridubv vla aagv tokudw,
28 primi ga on u naručje, blagoslovi Boga i reče:
Simeon anga nga naala ninyigv laaklo joobwng gvrila Pwknvyarnvnyi umbonyikv vto:
29 “Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru!
“Vjak, Ahtu, no vvpvrungdo noogv milv nama, okv no noogv nyira nga sarsopoyo bv vngmu riku.
30 Ta vidješe oči moje spasenje tvoje,
Ngoogv nyik lokv ngo noogv ringlinbaalin nama kaatokubv,
31 koje si pripravio pred licem svih naroda:
noogv nyi mvnwng gv kaagia lo mvpvripv jiku nama:
32 svjetlost na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskoga.”
Noogv mvngnama Jentail vdwa loung bv kaatam svnga okv noogv Israel nyi vdwlo yungnam gobv naalwk jise nga.”
33 Otac njegov i majka divili se što se to o njemu govori.
Ninyigv lvkwngbv Simeon gv minama anga gv anv okv abuv tvvtokula mvngngak patoku.
34 Šimun ih blagoslovi i reče Mariji, majci njegovoj: “Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan -
Simeon bunuam boktalwkji toku okv ninyigv Anv, Merinyi minto, “So vmi anga si Pwknvyarnv gv gaknamgo mvyaknam lvgabv okv Israel lo awgo turnama paakunam lvgabv. Nw Pwknvyarnv gvlokv kachinnam gubv rire ho awgo nyi v ninyia minyingre.
35 a i tebi će samoj mač probosti dušu - da se razotkriju namisli mnogih srdaca!”
Okv vbvrila kaatamre bunugv mvngsila mvngnama. Okv mvngdwkkv, noogv atubogv haapok am rioktung ripunv ako nwkko sunam aingbv rire.”
36 A bijaše neka proročica Ana, kći Penuelova, iz plemena Ašerova, žena veoma odmakla u godinama. Nakon djevojaštva živjela je s mužem sedam godina,
Ho hoka nyimv nyijwk ako dooto, hv hvngmi go aminv Anna, Paanuel gv kuunyijar Asher haalung lokv. Nw anying kanw go nyilo doogvla dootokula okv vjak nw anying chaampinw gula nyingpi loku ongubv ritoku. Nw Pwknvyarnvnaam a vdwloka vngyu mato; aluayu bv nw Pwknvyarnvnyi kumlajola okv yikla dooto.
37 a sama kao udovica do osamdeset i četvrte. Nije napuštala Hrama, nego je postovima i molitvama danju i noću služila Bogu.
38 Upravo u taj čas nadođe. Hvalila je Boga i svima koji iščekivahu otkupljenje Jeruzalema pripovijedala o djetetu.
Ho dw akin hoka nw aalwkto okv Pwknvyarnvnyi umbonyikv hvto okv yvvbunudw Jerusalem um vdwlo ringtv dunvdw um Pwknvyarnv gvlo kaayala doonv vdwgv apumlo vmi anga agv lvkwng nga mintoku.
39 Kad obaviše sve po Zakonu Gospodnjem, vratiše se u Galileju, u svoj grad Nazaret.
Vdwlo Josep la Meri Ahtu gv Pvbv gv minam rise nga rinya tokudw, bunyi Galili gv banggu Najaret bunugv naamlo akur toku.
40 A dijete je raslo, jačalo i napunjalo se mudrosti i milost je Božja bila na njemu.
Vmi hv okv gwlwk nvgobv singchato; nw chingkipakok nvgobv, okv Pwknvyarnv gv boktalwkji namv nw gvlo doomin gvto.
41 Njegovi su roditelji svake godine o blagdanu Pashe išli u Jeruzalem.
Anying dwkibv Jisu gv Anvabu hv Jerusalem bv vngkito vngbo dvmin pumja lvgabv.
42 Kad mu bijaše dvanaest godina, uziđoše po običaju blagdanskom.
Vdwlo Jisu anying nyingring gula nyingnyi tokudw, bunu pumja vngbwng nga vngto.
43 Kad su minuli ti dani, vraćahu se oni, a dječak Isus osta u Jeruzalemu, a da nisu znali njegovi roditelji.
Vdwlo dvbamnam pumja ngv rinya tokudw, bunu naam bv vngkur raptoku, vbvritola vmi Jisu Jerusalem lo doolwkto. Hum nw gv anvabuv chimato;
44 Uvjereni da je među suputnicima, odoše dan hoda, a onda ga stanu tražiti među rodbinom i znancima.
bunu ninyia nyitwngnga lvkobv vngdunvpv vla mvngto, vkvlvgabv bunu alu logo vngkwng toku okv vbvritola ninyia bunugv amiasa lo okv ajin vdwgvlo makar raptoku.
45 I kad ga ne nađu, vrate se u Jeruzalem tražeći ga.
Bunu nw am mapa kumato, vkvlvgabv bunu ninyia makarla Jerusalem lo vngkur toku.
46 Nakon tri dana nađoše ga u Hramu gdje sjedi posred učitelja, sluša ih i pita.
Alu loum nvnvlo bunu ninyia Pwknvyarnvnaam lo Jius tamsarnv vdwa lvkobv, bunuam tvvriala okv tvunamgo tvvkala doodubv kaapa toku.
47 Svi koji ga slušahu bijahu zaneseni razumnošću i odgovorima njegovim.
Nw gv chingkipakok rungbv mirwk sinam a tvvnv vdwv mvngngakpanya toku.
48 Kad ga ugledaše, zapanjiše se, a majka mu njegova reče: “Sinko, zašto si nam to učinio? Gle, otac tvoj i ja žalosni smo te tražili.”
Ninyigv anvabu v mvngngakpala mvngto vdwlo ninyia kaapa tokudw, okv ninyigv anv ninyia minto, “Ngoogv Kuunyilo no ogubv svbv ngonua ridunv? Noogv abu okv ngo achialvbv mvngdwkla nam mapadubv vla rikar dunv laka.”
49 A on im reče: “Zašto ste me tražili? Niste li znali da mi je biti u onome što je Oca mojega?”
Nw bunua mirwkto, “Nonu ogubv ngam makar dunv? Ngo Abu gv naam lo doojinv um nonu chima dunvre?”
50 Oni ne razumješe riječi koju im reče.
Vbvritola bunu ninyigv mirwknam a chimato.
51 I siđe s njima, dođe u Nazaret i bijaše im poslušan. A majka je njegova brižno čuvala sve ove uspomene u svom srcu.
Vkvlvgabv Jisu bunua lvkobv Najaret lo vngkur toku, hoka ho nw bunugv mvnglwkbv ritoku. Ninyigv anv ngv ninyigv vbvrinam mvnwng nga haapoklo mvnggapla vvpv toku.
52 A Isus napredovaše u mudrosti, dobi i milosti kod Boga i ljudi.
Jisu adwn amarbv okv chinvpanv rungbv, Pwknvyarnv gvlola nyi vdwgvlo lvkobv ayummiyum kunam gubv singchato.
