Luka 10
1 Nakon toga odredi Gospodin drugih sedamdesetdvojicu učenika i posla ih po dva pred sobom u svaki grad i u svako mjesto kamo je kanio doći.
Hessafe guye, Goday haraa laappun tammanne nam77u asata dooris. I baanaw qoppida katamaanne guta ubbaa sinthattidi baanada nam77a nam77a oothidi kiittis.
2 Govorio im je: “Žetva je velika, ali radnika malo. Molite dakle gospodara žetve da radnike pošalje u žetvu svoju.
Yesuusi enttako, “Hekko shiiqana kathay daro shin oosanchchoti guutha. Yaaniya gisho, kathaa goday oosanchchota kiittana mela woossite.
3 Idite! Evo, šaljem vas kao janjce među vukove.
Hiza, biite, dorssatada suudhumeta giddo hinttena taani yeddana.
4 Ne nosite sa sobom ni kese, ni torbe, ni obuće. I nikoga putem ne pozdravljajte.
Hintte biya ogiyas aykkoka oykkofite, miishe gidin kathi gidin caamma oykkofite. Oge bolla oonakka sarothofite.
5 U koju god kuću uđete, najprije recite: 'Mir kući ovoj!'
Hintte gelida keethaa ubbaa koyrottidi, ‘Saroy ha keethaas gido’ yaagite.
6 Bude li tko ondje prijatelj mira, počinut će na njemu mir vaš. Ako li ne, vratit će se na vas.
Saro dosiya asi he bessan de7ikko, hintte saroy yan shemppana; ixxas giikko hintte saroy hinttew simmana.
7 U toj kući ostanite, jedite i pijte što se kod njih nađe. Ta vrijedan je radnik plaće svoje. Ne prelazite iz kuće u kuću.”
Oosanchchos damooze bessiya gisho, hintte gelida keethan hinttew shiishidayssa ubbaa mishenne uyishe yan gam77ite. Issuwa sooppe issuwa soo yuuyoppite.
8 “Kad u koji grad uđete pa vas prime, jedite što vam se ponudi
Ay katamakka hintte geliya wode asay hinttena mokkidi, hinttew shiishidaba ubbaa miite.
9 i liječite bolesnike koji su u njemu. I kazujte im: 'Približilo vam se kraljevstvo Božje!'
He kataman de7iya hargganchchota pathishe, ‘Xoossaa kawotethay hintteko matis’ yaagidi odite.
10 A kad u neki grad uđete pa vas ne prime, iziđite na njegove ulice i recite:
Shin issi katamaa geliya wode asay hinttena mokkonna ixxiko dabaaba keyidi hayssada giite:
11 'I prašinu vašega grada, koja nam se nogu uhvatila, stresamo vam sa sebe! Ipak znajte ovo: Približilo se kraljevstvo Božje!'
‘Nu tohuwa bolla de7iya hintte katamaa baana pittoos, shin Xoossaa kawotethay hintteko matattidayssa erite.’
12 Kažem vam: Sodomcima će u onaj dan biti lakše negoli tomu gradu.”
Pirdda gallasan ha katamaappe Soodome katamaas pirdday kawushshe gidanayssa ta hinttew odays” yaagis.
13 “Jao tebi, Korozaine! Jao tebi, Betsaido! Da su se u Tiru i Sidonu zbila čudesa koja su se dogodila u vama, odavna bi već, sjedeć u kostrijeti i pepelu, činili pokoru.
Kaallidikka, Yesuusi, “Neno Koraaziine, neno Beetesayda, ayye, hinttenan oosettida malaatati Xiroosaninne Sidoonan oosettidaakko yan de7iya asay kayo ma7o ma77idi, bidintha bolla uttidi beni maarotan geli agganashin.
14 Ali Tiru i Sidonu bit će na Sudu lakše negoli vama.
Hessa gisho, hinttefe aathidi Xiroosasinne Sidoonas Xoossaa pirdday kawuyana.
Nekka Qifirnahoome, salo gakkanaw nena dhoqqu oothanaw koyay? Ne duge Si7oole holettana” yaagis. (Hadēs g86)
16 Tko vas sluša, mene sluša; tko vas prezire, mene prezire. A tko mene prezire, prezire onoga koji mene posla.”
Qassika Yesuusi ba tamaaretakko, “Hinttena si7ey tana si7ees, hinttena ekkonnay tana ekkena, tana ekkonnay tana kiittidayssa ekkenna” yaagis.
17 Vratiše se zatim sedamdesetdvojica radosni govoreći: “Gospodine, i zlodusi nam se pokoravaju na tvoje ime!”
Laappun tammanne nam77u tamaareti kiitettida bessaafe keehi ufayttishe simmidosona. Yesuusakko shiiqidi, “Godaw, ne sunthan tuna ayyaanatikka nuus kiitettidosona” yaagidosona.
18 A on im reče: “Promatrah Sotonu kako poput munje s neba pade.
Yesuusi enttako, “Xalahey saloppe wol77anthada wodhdhishin ta be7as.
19 Evo, dao sam vam vlast da gazite po zmijama i štipavcima i po svoj sili neprijateljevoj i ništa vam neće naškoditi.
Hekko, shooshaanne kornne yedhdhana melanne morkkiya wolqqaa zaarana mela maata hinttew immas. Hinttena qohanabay aykkoyka deenna.
20 Ali ne radujte se što vam se duhovi pokoravaju, nego radujte se što su vam imena zapisana na nebesima.”
Gidoshin, hintte sunthay salo mazggaban xaafettida gisho, ufayttiteppe attin tuna ayyaanati kiitettida gisho ufayttofite” yaagis.
21 U taj isti čas uskliknu Isus u Duhu Svetom: “Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima. Da, Oče! Tako se tebi svidjelo.
He wode Yesuusi Geeshsha Ayyaanan ufayttidi, “Saluwa sa7aa Godaw, hayssa cinccatappenne eranchchotappe geenthada yalagatas qonccisida gisho galatetta. Ee ta aawaw, hessa ne oothanaw lo77o shene gidis.
22 Sve mi preda Otac moj i nitko ne zna tko je Sin - doli Otac; niti tko je Otac - doli Sin i onaj kome Sin hoće da objavi.”
“Ubbabay ta aawappe taw imettis. Na7ay ooneekko aawappe attin hari woykko na7ay qonccisanaw koyeyssafe hari oonikka aawa erey baawa” yaagis.
23 Tada se okrene učenicima pa im nasamo reče: “Blago očima koje gledaju što vi gledate!
Kaallidikka, Yesuusi dumma ba tamaaretakko, “Hintte be7eyssa be7eyssati anjjettidayssata.
24 Kažem vam: mnogi su proroci i kraljevi htjeli vidjeti što vi gledate, ali nisu vidjeli; i čuti što vi slušate, ali nisu čuli!”
Tuma daro nabetinne kawoti hintte be7eyssanne si7eyssa be7anawunne si7anaw amottidosona, shin be7ibookkona, si7ibookkona” yaagis.
25 I gle, neki zakonoznanac usta i, da ga iskuša, upita: “Učitelju, što mi je činiti da život vječni baštinim?” (aiōnios g166)
Hekko, issi gallas Muse wogaa eriya issi uray denddidi Yesuusa yaagidi paace oysho oychchis. “Asttamaariyaw, merinaa de7uwa laattanaw taani ay ootho?” yaagis. (aiōnios g166)
26 A on mu reče: “U Zakonu što piše? Kako čitaš?”
Yesuusi, “Muse maxaafan xaafettiday woygii? Ne waata nabbabay?” yaagis.
27 Odgovori mu onaj: Ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svoga, i svom dušom svojom, i svom snagom svojom, i svim umom svojim; i svoga bližnjega kao sebe samoga!”
Addey zaaridi, “‘Ne Godaa ne Xoossaa, ne kumetha wozanappe, ne kumetha shemppuwafe, ne kumetha wolqqaafenne ne kumetha qofaappe dosa. Qassi ase ne shooruwa ne huu7iyada dosa’ yaagees” yaagis.
28 Reče mu na to Isus: “Pravo si odgovorio. To čini i živjet ćeš.”
Yesuusi iyaakko, “Neeni likke zaaradasa, nekka hessada ootha. Neeni merinaw de7on daana” yaagis.
29 Ali hoteći se opravdati, reče on Isusu: “A tko je moj bližnji?”
Shin uray bana xillo oothanaw koyidi, “Hanos I ta shooroy oonee?” yaagis.
30 Isus prihvati i reče: “Čovjek neki silazio iz Jeruzalema u Jerihon. Upao među razbojnike koji ga svukoše i izraniše pa odoše ostavivši ga polumrtva.
Iya oyshaas Yesuusi yaagidi zaaro immis, “Issi ase de7eyssi Yerusalaame katamaappe duge Iyaarkko katamaa bishin oge bolla panggati keyidi shocidosona. Iya ma7uwa qaari ekkidi hayqoppenne paxappe giddon yeggidi bidosona.
31 Slučajno je onim putem silazio neki svećenik, vidje ga i zaobiđe.
Guyeppe, Ayhude kahine issoy he ogiyara ba buussu bishe uraa be7idi deshshi gidi aadhdhis.
32 A tako i levit: prolazeći onuda, vidje ga i zaobiđe.
Qassi issi Leewe de7eyssi he bessaa gakkishe uraa be7idi harasoora aadhdhidi bis.
33 Neki Samarijanac putujući dođe do njega, vidje ga, sažali se
Shin, issi Samaare biitta ase de7eyssi he ogiyara yishe uraa be7idi iyaw qadhettis
34 pa mu pristupi i povije rane zalivši ih uljem i vinom. Zatim ga posadi na svoje živinče, odvede ga u gostinjac i pobrinu se za nj.
Iyaakko shiiqidi, iya madunthaa bolla zaytenne woyne tigidi qachchis. Ba hariya bolla utisidi imathi aqiya keethi efis. He bessan iyaw koshshiyaba ubbaa oothis.
35 Sutradan izvadi dva denara, dade ih gostioničaru i reče: 'Pobrini se za njega. Ako što više potrošiš, isplatit ću ti kad se budem vraćao.'”
Wonttethe nam77u dinaare kessidi imatha keethaawas immidi, ‘Hayyana ha uraa loytha xeella. Taani new immidayssafe bollara ne kessiyabaa ubbaa ta new ciggana’ yaagis.
36 “Što ti se čini, koji je od ove trojice bio bližnji onomu koji je upao među razbojnike?”
“Hiza, ha heedzu asatappe panggati shocida uraas shoorotey new oona daanii?”
37 On odgovori: “Onaj koji mu iskaza milosrđe.” Nato mu reče Isus: “Idi pa i ti čini tako!”
Uray zaaridi, “Iyaw qadhettidayssaka” yaagis. Yesuusi, “Nekka bada hessada ootha” yaagis.
38 Dok su oni tako putovali, uđe on u jedno selo. Žena neka, imenom Marta, primi ga u kuću.
Yesuusi ba tamaaretara oge bishe issi guta gakkis. Yan Martta geetettiya issi maccasiya iya ba son mokkasu.
39 Imala je sestru koja se zvala Marija. Ona sjede do nogu Gospodinovih i slušaše riječ njegovu.
Iwukka Mayraamo giya michchiya de7awusu, Mayraama qaala si7ashe Godaa tohuwa matan uttasu.
40 A Marta bijaše sva zauzeta posluživanjem pa pristupi i reče: “Gospodine, zar ne mariš što me sestra samu ostavila posluživati? Reci joj dakle da mi pomogne.”
Shin Martta daro ooson un77ettada Yesuusakko shiiqada, “Godaw, ta michchiya oosuwa ta xalaalas yeggada utta aggin ta daaburiya wode neeni be7ashe si7i gay? Iya tana maaddana mela odikkii” yaagasu.
41 Odgovori joj Gospodin: “Marta, Marta! Brineš se i uznemiruješ za mnogo,
Shin Goday hayssada gidi zaaris, “Martta, Martta, neeni daroban un77ettasaanne metootasa.
42 a jedno je potrebno. Marija je uistinu izabrala bolji dio, koji joj se neće oduzeti.”
Gidoshin, koyettey issibaa xalaala. Mayraama lo77o doorasu, hessika iippe ekettenna” yaagis.
