Suci 14
1 I siđe Samson u Timnu i ugleda ondje djevojku među filistejskim kćerima.
Samson nodhi Timna kendo noneno nyako ma pod tin ma nyar jo-Filistia.
2 Vrativši se, povjeri to ocu i majci: “Opazio sam u Timni”, reče on, “djevojku među filistejskim kćerima: oženite me njome.”
Kane odwogo to ne onyiso wuon-gi gi min-gi niya, “Aseneno nyar jo-Filistia modak Timna; omiyo koro kelnagouru obed chiega.”
3 Otac i mati rekoše: “Zar nema djevojaka među kćerima tvoga plemena i u svemu našem narodu da moraš uzeti ženu između neobrezanih Filistejaca?” Ali Samson odgovori ocu: “Oženi me njome jer mi ona omilje.”
Wuon-gi gi min-gi nodwoke niya, “Donge nitiere nyako modimbore kuom wedeni kata kuom jowa duto? Ochuno ni nyaka idhi ir jo-Filistia ma ok oter nyangu mondo iyude dhako?” To Samson nowachone wuon-gi niya, “Miya gouru. En ema owinjore koda.”
4 Otac mu i majka nisu znali da je to od Jahve, koji je tražio zadjevicu s Filistejcima jer Filistejci u ono doba vladahu Izraelom.
Jonywolne ne ok ongʼeyo ni ma en dwaro Jehova Nyasaye, mondo omi giyud thuolo mar kedo gi jo-Filistia; nimar e kindeno jo-Israel ne ni e bwo lochgi.
5 Samson siđe tako u Timnu i kad dođe do timnjanskih vinograda, gle - odjednom preda nj iskoči mladi lav ričući.
Samson nodhi Timna kaachiel gi wuon-gi kod min-gi. Kane gichiegni chopo e puoth mzabibu mar Timna, apoya nono nyathi sibuor nowuok karuto kochome tir.
6 Duh Jahvin zahvati Samsona, i on goloruk raskida lava kao što se raskida jare; ali ne reče ni ocu ni majci što je učinio.
Roho mar Jehova Nyasaye nobiro kuome giteko mane oyiecho sibuor koni gi koni gi lwete nono mana kaka onyalo yiecho nyadiel. To ne ok onyiso wuon mare kata min mare gima ne osetimo.
7 Došavši, razgovori se s djevojkom i ona mu omilje.
Eka nodhi mi owuoyo gi nyakono, kendo nohere.
8 Poslije nekog vremena, kada se vratio da je odvede, Samson skrenu da vidi mrtvog lava, a to u mrtvom lavu roj pčela i med.
Bangʼe achien, kane odhi mondo onywome, nolokore mondo one choke sibuor motho. E ringrene kanyo nopo koneno kich mochiek kochokore kuome,
9 On uze meda u ruke i jeo ga je idući putem. Kada se vratio k ocu i majci, dade ga i njima te i oni jedoše; ali im ne reče da ga je uzeo iz mrtvog lava.
mi nowuodho pet kiny motimo mo, mi nochamo kodhi. Kane oriwore gi jonywolne kendo, nomiyogi matin, kendo gin bende negichamo. To ne ok onyisogi nine ogolo mor kichno e choke sibuor motho.
10 Zatim ode ženi i ondje prirediše gozbu Samsonu; trajala je sedam dana, jer tako običavahu mladi ljudi.
Wuon-gi nodhi mondo one nyakono. Kendo Samson noloso nyasi kanyo, nikech mano ema ne en kit wuowi madwaro nyombo.
11 Ali kako ga se bojahu, izabraše trideset svadbenih drugova da budu uza nj.
Kane ochopo, to ne omiye jochungʼ piero adek.
12 Tad im reče Samson: “Hajde da vam zadam zagonetku. Ako je odgonetnete za sedam svadbenih dana, dat ću vam trideset truba finog platna i trideset svečanih haljina.
Samson nowachonegi niya, “We agonue ngero moro. Ka unyalo miya dwoko bangʼ ndalo abiriyo mar nyasini, to anamiu kandhe piero adek gi lewni mabeyo bende piero adek.”
13 Ali ako je ne mognete odgonetnuti, vi ćete meni dati trideset truba platna i trideset svečanih haljina.” “Zadaj nam zagonetku”, odgovore mu oni, “mi te slušamo.”
Ka ok unyal miya dwoko, to nyaka umiya kandhe piero adek gi lewni mabeyo bende piero adek. Negiwachone niya, “Nyiswa ngero mari mondo wawinji.”
14 A on im reče: “Od onog koji jede izišlo je jelo, od jakoga izišlo je slatko.” Ali za tri dana nisu mogli odgonetnuti zagonetke.
Nodwoko niya, “Gima ichamo nowuok kuom jocham ji; gima mit nowuok kuom ratego.” Kuom ndalo adek ne ok ginyal chiwo dwoko.
15 Četvrtoga dana rekoše Samsonovoj ženi: “Izvuci od muža na prijevaru rješenje zagonetke, ili ćemo spaliti i tebe i očev ti dom! Zar ste nas ovamo pozvali da nas oplijenite?”
E odiechiengʼ mar angʼwen, neginyiso chi Samson niya, “Hoo chwori mondo onyiswa tiend ngerono, ka ok kamano, to wabiro wangʼi kaachiel gi od wuonu duto nyaka utho. Ne iluongowa kae mondo imawa?”
16 Tada žena, uplakana, obisnu Samsonu oko vrata govoreći: “Ti mene samo mrziš i ne ljubiš me. Zadao si zagonetku sinovima moga naroda, a meni je nisi objasnio.” On joj odgovori: “Nisam je objasnio ni ocu ni majci, a tebi da je kažem?”
Eka chi Samson nodirore kuome, koywak, “Ok idwara! Ok ihera. Isemiyo joga ngero, to pod ok inyisa tiende.” Samson nodwoke niya, Wachni pod ok anyiso wuonwa kata minwa, “angʼo momiyo nyaka anyisi tiende?”
17 Ona mu plakaše oko vrata sedam dana, koliko je trajala gozba. Sedmoga dana on joj kaza odgonetku: toliko je na nj navaljivala. I ona je odade sinovima svoga naroda.
Noywak odiechienge abiriyo duto mar nyasi. Omiyo e odiechiengʼ mar abiriyo nonyise, nikech nosiko mana kokase. Bangʼe nonyiso joge tiend ngerono.
18 Sedmoga dana, prije nego je zašlo sunce, ljudi iz toga grada rekoše Samsonu: “Što ima slađe od meda i što ima jače od lava?” A on im odgovori: “Da niste s mojom junicom orali, ne biste zagonetke pogodili.”
Kane chiengʼ pod ok opodho e odiechiengʼ mar abiriyo, jo-dalano nowachone niya, “En angʼo mamit moloyo mor kich? En angʼo maratego moloyo sibuor?” Samson nowachonegi niya, “Kane ok upuro gi nyarocha, to dine ok uyudo tiend ngeroni.”
19 Tada duh Jahvin dođe na njega, te on siđe u Aškelon i ondje pobi trideset ljudi, uze im odjeću i dade svečane haljine onima koji su odgonetnuli zagonetku, a onda se sav gnjevan vrati očevoj kući.
Eka Roho mar Jehova Nyasaye nobiro kuome gi teko. Nodhi Ashkelon, monego ji piero adek ma omagi gigegi mi ochiwo kandhe ne jogo mane owacho tiend ngero. Nodhi e od wuon ka en gi mirima.
20 A Samsonovu ženu dadoše drugu koji mu bijaše svadbeni pratilac.
Chi Samson nomi osiepne mane jachungʼne kokendo.
