Jošua 9
1 O tim su događajima čuli svi kraljevi s onu stranu Jordana - u Gorju, u Šefeli i duž čitave obale Velikoga mora sve do Libanona: Hetiti, Amorejci, Kanaanci, Perižani, Hivijci, Jebusejci -
Jordan niduem bang ih siangpahrangnawk, mae nuiah kaom kaminawk, azawn ah om kaminawk, Lebanon mae hmaa bang ih, tuipui kalen taeng boih ah kaom, Hit, Amor, Kanaan, Periz, Hiv hoi Jebus kami ih siangpahrangnawk mah tamthang thaih o naah,
2 pa se svi udružiše da složno udare protiv Jošue i Izraela.
Joshua hoi Israel kaminawk tuk hanah, poek amhong o moe, maeto ah amkhueng o.
3 A stanovnici Gibeona, poučeni onim što Jošua učini Jerihonu i Aju,
Jeriko vangpui hoi Ai vangpui nuiah, Joshua mah sak ih hmuen to Gibeon kaminawk mah thaih o naah,
4 dosjete se lukavstvu. Uzmu hiniti da su putnici: bace na svoje magarce stare vreće i vinske mješine, poderane i zakrpane.
nihcae loe aling koehhaih hoiah toksak o; kaprawn khukbuennawk, kaprawn moe, kangquem misurtui pailangnawk to laa hrang a phawh o sak moe, laicaeh baktiah angsak o.
5 Obuli su na noge rabljenu i pokrpanu obuću i vrgli na se staru odjeću. Sav kruh što su ga ponijeli na put bijaše suh i razdrobljen.
To kaminawk loe khokpanai kaprawn abuenh o moe, khukbuen kaprawn to angkhuk o; nihcae mah buh ah tapawk o ih takaw doeh zaek boeh moe, tapatpae boih boeh.
6 Stigoše Jošui u gilgalski tabor i rekoše njemu i ljudima Izraelcima: “Dolazimo iz daleke zemlje, sklopite savez s nama.”
To pacoengah ataihaih ahmuen Gilgal ah Joshua khaeah a caeh o moe, anih hoi Israel kaminawk khaeah, Kaicae loe angthla parai ahmuen hoiah kang zoh o pongah, kaicae hoi ampui sah si, tiah a naa o.
7 Ali ljudi Izraelci kažu tim Hivijcima: “Tko zna ne živite li možda među nama? Kako ćemo, dakle, sklopiti savez s vama?”
Israel kaminawk mah Hiv kaminawk khaeah, Nangcae loe kaicae taengah na oh o pongah, kawbangmaw nangcae hoi ampui ka sah o thai tih? tiah a naa o.
8 A oni odgovore Jošui: “Tvoje smo sluge!” Jošua ih upita: “Tko ste i odakle dolazite?”
Nihcae mah Joshua khaeah, Kaicae loe na tamna ah ni ka oh o boeh, tiah a naa o. Toe Joshua mah nihcae khaeah, Nangcae loe mi aa? Naa bang hoiah maw nang zoh o? tiah a naa.
9 Odgovore: “Daleka je zemlja iz koje dolaze tvoje sluge u ime Jahve, Boga tvojega: čuli smo za slavu njegovu i za sve što je učinio u Egiptu
Nihcae mah anih khaeah, Ahmin kamthang na Angraeng Sithaw hoi anih mah Izip prae ah sak ih hmuennawk ka thaih o pongah, angthla parai ahmuen hoiah kang zoh o.
10 i za ono što je učinio dvojici kraljeva amorejskih koji su vladali s onu stranu Jordana - Sihonu, kralju hešbonskom, i Ogu, kralju bašanskom u Aštarotu.
Jordan vapui ni angyae bangah kaom, Amor siangpahrang hnik; Heshbon siangpahrang Sihon hoi Ashtaroth vangpui ah kaom Bashan siangpahrang Og nuiah sak ih hmuennawk to ka thaih o boeh.
11 Tada nam rekoše naše starješine i svi u našoj zemlji: 'Opskrbite se hranom za put, pođite im u susret i recite im: Vaše smo sluge, sklopite dakle savez s nama.'
To pongah kaicae ih kacoehtanawk hoi prae thungah kaom kaminawk boih mah, Kholong caeh hanah caaknaek phaw oh loe, nihcae tongh hanah caeh oh, nihcae khaeah, Kaicae loe na tamna ah ni ka oh o, to pongah kaicae hoi ampui sah si, tiah thui oh, tiah ang naa o.
12 Evo našega kruha: vruć smo ponijeli na put od kuća svojih kada smo krenuli k vama, a sada je, evo, suh i razdrobljen.
Nang tongh hanah kang zoh o na niah ka tapawk o ih takaw doeh, khenah, vaihi loe zaek boeh moe, tapatpae buk boeh;
13 A ovo su vinski mjehovi: nove smo ih nalili, pa su se, evo, već poderali; i haljine naše i obuća već su trošni od dalekog puta.”
hae ih misurtui doeh tabu kangtha pongah ni ka lawn o; toe khenah, vaihi loe tapok boih boeh; kholong kangthla hoiah kang zoh o pongah, khukbuennawk hoi khokpanainawk doeh prawn boih boeh, tiah a naa o.
14 I povjerovaše im ljudi po putnoj opskrbi, ne pitajući Jahvu što će im reći.
Israel kaminawk loe Angraeng khaeah dueng ai ah, thoemto nihcae ih caaknaek to caak pae o.
15 Jošua uglavi s njima mir i sklopi savez s njima da će ih poštedjeti. I glavari se na to zakunu.
Joshua loe nihcae hoi angdaehhaih sak moe, nihcae hingsak hanah ampui ah sak o; rangpui zaehoikung kacoehtanawk mah nihcae khaeah lokkamhaih sak o.
16 A poslije tri dana, pošto su sklopili s njima savez, saznalo se da su im susjedi i da žive usred Izraela.
Ampui sakhaih ni thumto pacoengah, to kaminawk loe, angmacae taengah khosah kami, nihcae taengah kaom kaminawk ni, tiah Israel kaminawk mah panoek o.
17 Tada krenu Izraelci iz tabora i stignu u njihove gradove, a to su bili Gibeon, Kefira, Beerot i Kirjat Jearim.
To pongah Israel kaminawk loe ni thumto na niah, nihcae ih vangpui Gibeon, Khephirah, Beeroth hoi Kirjath-Jearim ah caeh o.
18 Ali ih nisu napali sinovi Izraelovi, jer su im se glavari zajednice zakleli Jahvom, Bogom Izraelovim. Ali sva zajednica poče rogoboriti protiv glavara.
Rangpui zaehoikung kacoehtanawk mah nihcae khaeah, Israel Angraeng Sithaw ih ahmin hoiah lokkam o boeh pongah, to vangpuinawk to Israel kaminawk mah tuh o ai. Toe kaminawk mah zaehoikungnawk to laisaep o thuih.
19 Tada svi glavari rekoše zajednici: “Mi smo im se zakleli Jahvom, Bogom Izraelovim, i zato ih ne smijemo dirati.
Zaehoikungnawk boih mah kaminawk khaeah, Israel Angraeng Sithaw ih ahmin hoiah nihcae khaeah lokkamhaih ka sak o boeh pongah, vaihi nihcae to a sui o mak ai boeh.
20 Evo što ćemo: pustimo ih da žive, kako nas ne bi stigla srdžba zbog zakletve kojom smo se zakleli.”
Nihcae khaeah lokkamhaih a sak o boeh pongah, to lokkamhaih to aicae nuiah krak han ai ah, hae kaminawk hae hingsak si loe, nihcae nuiah hae tiah sah o si, tiah a thuih o.
21 Još dometnuše glavari: “Neka žive i neka budu drvosječe i vodonoše svoj zajednici.” Sva zajednica prihvati što rekoše glavari.
Zaehoikungnawk mah nihcae khaeah, Hae kaminawk hae hingsak si, tiah a naa o; toe hae kaminawk hae kaminawk boih hanah thing aek kami hoi tui doh kami ah om o nasoe, tiah zaehoikungnawk mah rangpuinawk khaeah thuih pae o.
22 Jošua pozva Gibeonce i reče im: “Zašto nas prevariste govoreći: 'Vrlo smo daleko od vas', kad eto živite usred nas?
Joshua mah Gibeon kaminawk to kawk moe, nihcae khaeah, Tipongah kaicae taengah na oh o to mah, kangthla parai prae hoiah kang zoh o, tiah na thuih o moe, nang ling o loe?
23 Zato će sada na vama biti kletva i nikada neće nestati među vama ropstva: bit ćete drvosječe i vodonoše za Dom Boga moga.”
To pongah vaihi kasae na tongh o boeh; misong ah oh moe, ka Sithaw im hanah thing apu kami, tui doh kami ah ohhaih thung hoiah mi doeh na loih o mak ai boeh, tiah a naa.
24 Oni odgovore Jošui: “Sa svih strana dolazili su glasovi nama, slugama tvojim, kako je Jahve, Bog tvoj, odredio Mojsiju, sluzi svomu, da će vam dati svu zemlju i da će istrijebiti ispred vas sve stanovnike ove zemlje; silno smo se uplašili od vas za svoje živote i zato smo učinili ovo.
Nihcae mah Joshua khaeah, Hae prae boih hae nangcae han paek moe, hae ah kaom kaminawk boih nangcae hmaa ah hum boih hanah, na Angraeng Sithaw mah a tamna Mosi khaeah thuih pae ih loknawk to na tamnanawk mah ka thaih o boeh; nangcae ban ah duek han ka zit o pongah, hae tiah ka sak o moeng boeh, tiah a naa o.
25 I sada smo, evo, u tvojim rukama: učini s nama što misliš da je dobro i pravo.”
Khenah, kaicae loe vaihi na ban ah ni ka oh o; hoih tiah na poek o ih baktih toengah sah o halat ah, tiah a naa o.
26 A on im je učinio ovako: izbavio ih iz ruku sinova Izraelovih te ih nisu pobili.
To pongah Joshua mah nihcae to hum ai, Israel kaminawk ban thung hoiah pahlong.
27 I od toga dana naredi im Jošua da sijeku drva i nose vodu, sve do danas, za zajednicu i za žrtvenik Jahvin na mjestu koje se god izabere.
To na ni hoi kamtong Joshua mah Gibeon kaminawk to Angraeng ih hmaicam hoi kaminawk hanah, thing apu kami hoi tui doh kami ah suek; vaihni ni khoek to nihcae mah to tok to sak o.
