Ivan 8
1 A Isus se uputi na Maslinsku goru.
Ikabheje a Yeshu gubhapite kushitumbi sha Misheituni.
2 U zoru eto ga opet u Hramu. Sav je narod hrlio k njemu. On sjede i stade poučavati.
Malabhi gakwe lyambape gubhapite kabhili ku likanisha. Bhandu bhowe gubhaajendelenje, nigubhatemi kwaajiganyanga.
3 Uto mu pismoznanci i farizeji dovedu neku ženu zatečenu u preljubu. Postave je u sredinu
Bhai, bhaajiganya bha shalia na Mapalishayo gubhaapeleshelenje bhakongwe bhamo bhaimanilwe nkulabhalabha. Gubhaajimikenje mmujo jabho.
4 i kažu mu: “Učitelju! Ova je žena zatečena u samom preljubu.
Gubhaabhushiyenje a Yeshu, “Mmajiganya! Bhene bhakongwebha bhashiimanilwa nkulabhalabha.
5 U Zakonu nam je Mojsije naredio takve kamenovati. Što ti na to kažeš?”
Kupitila shalia, a Musha bhatulajile kuti, bhakongwe malinga bhenebha bhakomwe maganga mpaka bhawe. Bhai, mmwe nkuti bhuli?”
6 To govorahu samo da ga iskušaju pa da ga mogu optužiti. Isus se sagne pa stane prstom pisati po tlu.
Bhashinkubheleketanga nneyo nkwaatejela, nkupinga bhapatanje shiumilo sha kwaalugula. Ikabheje a Yeshu gubhakotime pai, nijandika na shikowe nnitaka.
7 A kako su oni dalje navaljivali, on se uspravi i reče im: “Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen.”
Bhakapundanjeje kwaabhuya, a Yeshu gubhajinwishe, gubhaalugulilenje, “Mundu jwangali shambi munkumbi gwenunji, abhe jwantai kuleshela liganga.”
8 I ponovno se sagnuvši, nastavi pisati po zemlji.
Kungai gubhakotime kabhili, bhalijandika nnitaka.
9 A kad oni to čuše, stadoše odlaziti jedan za drugim, počevši od starijih. Osta Isus sam - i žena koja stajaše u sredini.
Bhakapilikananjeje nneyo, gubhatandwibhenje kujabhula jumojumo, kutandubhila bhanangulungwa. A Yeshu gubhaigele jikape, na bhakongwe bhala bhajimi pala pepala.
10 Isus se uspravi i reče joj: “Ženo, gdje su oni? Zar te nitko ne osudi?”
A Yeshu bhakajinusheje gubhaabhushiye bhakongwe bhala, “Kubhalinginji kwei bhakunshitakiyanga bhala? Bhuli, jwakwa nkali jumo akunng'ukumula?”
11 Ona reče: “Nitko, Gospodine.” Reče joj Isus: “Ni ja te ne osuđujem. Idi i odsada više nemoj griješiti.”
Bhakongwe bhala gubhajangwile, “Mmakulungwa, jwakwa nkali jumo!” A Yeshu nabhalabho gubhaalugulile, “Nkali nne nganng'ukumula. Mwijendele, tandubhila nnaino nnatende yambi kabhili.”
12 Isus im zatim ponovno progovori: “Ja sam svjetlost svijeta; tko ide za mnom, neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života.”
A Yeshu gubhakungulwishe na bhandunji bhala kabhili, bhalinkuti, “Nne shilangaya sha shilambolyo. Angagula nne, wala akaowa nnubhindu, ikabheje shakole shilangaya sha gumi.”
13 Farizeji mu nato rekoše: “Ti svjedočiš sam za sebe: svjedočanstvo tvoje nije istinito!”
Bhai Ashimapalishayo gubhalugwilenje, “Mmwe nnakwikong'ondela mmayene, kwa nneyo ukong'ondelo gwenu nngabha gwa kweli.”
14 Odgovori im Isus: “Ako ja i svjedočim sam za sebe, svjedočanstvo je moje istinito jer znam odakle dođoh i kamo idem. A vi ne znate ni odakle dolazim ni kamo idem.
A Yeshu gubhaajangwilenje, “Nkali monaga ngunakwikong'ondela namwene, ukong'ondelo gwangu gwa kweli, pabha nne nikumanyi kungoposhele na kungwenda. Ikabheje mmanganyanji nkakukumanyanga kungoposhele wala kungwenda.
15 Vi sudite po tijelu; ja ne sudim nikoga;
Mmanganyanji nnaukumulanga kwa ng'aniyo ya shigundu. Ikabheje nne ngakunng'ukumula mundu.
16 no ako i sudim, sud je moj istinit jer nisam sam, nego - ja i onaj koji me posla, Otac.
Nkali ng'ukumulaga, ukumu jangu ja kweli, pabha nne puni nngabha jikape, Atati bhandumile pubhali na nne.
17 Ta i u vašem zakonu piše da je svjedočanstvo dvojice istinito.
Shalia jenunji jangajandika Mmajandiko ga Ukonjelo kuti, ukong'ondelo gwa bhandu bhabhili ni gwa kweli.
18 Ja svjedočim za sebe, a svjedoči za mene i onaj koji me posla, Otac.”
Nne ngunakwikong'ondela namwene, na bhalabho Atati bhandumile bhanangong'ondela nneyo peyo.”
19 Nato ga upitaju: “Gdje je tvoj Otac?” Odgovori Isus: “Niti mene poznajete niti Oca mojega. Kad biste poznavali mene, i Oca biste moga poznavali.”
Penepo gubhaabhushiyenje, “Ainabhenu kubhali kwei?” A Yeshu gubhajangwile, “Mmanganyanji nkaamanyanga nne, wala Atati nkakwaamanyanga. Kaliji nkamanyinji nne, nkali Atati nkaamanyinji.”
20 Te riječi rekao je Isus u riznici dok je naučavao u Hramu. I nitko ga ne uhvati jer još ne bijaše došao njegov čas.
A Yeshu pubhabhelekete genego bhalijiganya ku likanisha, tome na pushaaliji shibhiko. Jwakwa mundu abhakamwile, pabha malanga gabho galiji gakanabhe ika. Kungwenda Mmanganya Nkakombolanga Kuika.
21 Reče im ponovno Isus: “Ja odlazim, a vi ćete me tražiti i u svojem ćete grijehu umrijeti. Kamo ja odlazim, vi ne možete doći.”
A Yeshu gubhaalugulilenje kabhili, “Nne ngunakwiijabhulila na mmanganya shinnoleyanje, ikabheje shinng'wanganje na yambi yenunji. Kungwenda nne, mmanganyanji nkakombolanga kuika.”
22 Židovi se nato stanu pitati: “Da se možda ne kani ubiti kad govori: 'Kamo ja odlazim, vi ne možete doći'?”
Bhai Bhayaudi gubhabheleketenje, “Bhuli bhapinga kwiibhulaga? Pabha bhakuti, ‘Kungwenda mmanganyanji nkakombolanga kuika?’”
23 A Isus nastavi: “Vi ste odozdol, ja sam odozgor. Vi ste od ovoga svijeta, a ja nisam od ovoga svijeta.
A Yeshu gubhaalugulilenje, “Mmanganyanji mmapai pano, nne kungoposhele kunani, mmanganyanji mmapashilambolyo pano, nne nngabha jwa pashilambolyo pano.
24 Stoga vam i rekoh: 'Umrijet ćete u grijesima svojim.' Uistinu, ako ne povjerujete da Ja jesam, umrijet ćete u grijesima svojim.”
Lyeneli ni ligongo lya kummalanjilanga kuti shinng'wanganje na yambi yenunji monaga nkakulupalilanje kuti ‘Nne ni Nne,’ kweli shinng'wanganje na yambi yenunji.”
25 Nato mu oni rekoše: “A tko si ti?” Odvrati Isus:
Na bhalabhonji gubhaabhushiyenje, “Mmwe agani?” A Yeshu gubhaajangwilenje, “Ninnugulilenje kuumila kundandubho!
26 “Ta što da vam s početka opet zborim? Mnogo toga imam o vama zboriti i suditi; no onaj koji me posla istinit je, i što sam čuo od njega, to ja zborim svijetu.”
Ngwete gamagwinji ga bheleketa na kung'ukumulanga, ikabheje bhandumile bhala bha kweli, nne ngunakwaabhalanjilanga bhandunji bha pa shilambolyo indu imbilikene kopoka kwa bhenebho.”
27 Ne shvatiše da im govori o Ocu.
Wala bhangang'amulanga kuti a Yeshu bhabheleketaga ga Atati bha kunnungu.
28 Isus im nato reče: “Kad uzdignete Sina Čovječjega, tada ćete upoznati da Ja jesam i da sam od sebe ne činim ništa, nego da onako zborim kako me naučio Otac.
Bhai, a Yeshu gubhaalugulilenje, “Pushimunnjinulanje Mwana juka Mundu kunani, penepo shimmumanyanje kuti ‘Nne ni Nne,’ Na shoshowe shingutenda nngabha shangu namwene, ikabhe gungubheleketa gubhanyigenye Atatipe.
29 Onaj koji me posla sa mnom je i ne ostavi me sama jer ja uvijek činim što je njemu milo.”
Bhandumile bhala pubhali pamo na nne, bhanganeka jikape, pabha mobha gowe ingutenda ikwaanonyela ila.”
30 Na te njegove riječi mnogi povjerovaše u njega.
Pubhabheleketaga genego, bhandu bhabhagwinji gubhaakulupalilenje.
31 Tada Isus progovori Židovima koji mu povjerovaše: “Ako ostanete u mojoj riječi, uistinu, moji ste učenici;
Bhai a Yeshu gubhaabhalanjilenje Bhayaudi bhaakulupalilangaga bhala, “Monaga nkamulangaga majiganyo gangu shimmanganje bhaajiganywa bhangu bha kweli.
32 upoznat ćete istinu i istina će vas osloboditi.”
Numbe shinnjimanyanje kweli, na kwelijo shijimmikanje muungwana.”
33 Odgovore mu: “Potomstvo smo Abrahamovo i nikome nikada nismo robovali. Kako to ti govoriš: 'Postat ćete slobodni?'”
Na bhalabhonji gubhaajangwilenje, “Uwe lubheleko lwa a Bhulaimu, wala tukanabhebha bhatumwa bhaka mundu jojowe jula. Nkulombola nndi punkulugula, ‘Shimmanganje mmangwana?’”
34 Odgovori im Isus: “Zaista, zaista, kažem vam: tko god čini grijeh, rob je grijeha.
A Yeshu gubhaajangwilenje, “Kweli ngunakummalanjilanga, mundu jojowe atenda yambi, ntumwa jwa yambi.
Mobha gowe ntumwa akaabhalanganishiywa nnikaja, ikabheje mwana anatama nnikaja mobha gowe. (aiōn g165)
36 Ako vas dakle Sin oslobodi, zbilja ćete biti slobodni.
Ibhaga mwana shammpanganje ungwana, shimmanganje bhangwana bha kweli.
37 Znam: potomstvo ste Abrahamovo, a ipak tražite da me ubijete jer moja riječ nema mjesta u vama.
Nimumanyi kuti mmanganyanji lubheleko lwa a Bhulaimu. Nkali nneyo, nnatumbililanga kumulaga kwa ligongo lyangagapinga majiganyo gangu.
38 Ja govorim što vidjeh kod Oca, a vi činite što čuste od svog oca.”
Nne ingubheleketa iniibhweni kwa Atati ila, ikabheje mmanganyanji inkutendanga immalanjilwenje na anakulubhenunji.”
39 Odgovoriše mu: “Naš je otac Abraham”. Kaže im Isus: “Da ste djeca Abrahamova, djela biste Abrahamova činili.
Gubhajangwilenje, “Uwe lubheleko lwa a Bhulaimu!” A Yeshu gubhaabhalanjilenje, “Kaliji mmanganyanji nkalinginji lubheleko lwa a Bhulaimu, nkatendilenje ibhatendaga a Bhulaimu.
40 A eto, tražite da ubijete mene, mene koji sam vam govorio istinu što sam je od Boga čuo. Takvo što Abraham nije učinio!
Nne nimmalanjilenje ga kweli jimbipilikene kwa a Nnungu, nkali nneyo, mmanganya nnatumbililanga kumulaga. A Bhulaimu bhangatenda nneyo!
41 Vi činite djela oca svojega.” Rekoše mu: “Mi se nismo rodili iz preljuba, jedan nam je Otac - Bog.”
Mmanganya nnatendanga ibhaatenda ainabhenunji.” Penepo gubhaalugulilenje, “Uwe nngabha lubheleko lwa mmaukutu! Tukwete Atati bhamope, yani a Nnungu.”
42 Reče im Isus: “Kad bi Bog bio vaš Otac, ljubili biste mene jer sam ja od Boga izišao i došao; nisam sam od sebe došao, nego on me posla.
A Yeshu gubhaabhalanjilenje, “Kaliji a Nnungu bhakaliji Ainabhenunji nkambinjilenje nne, pabha kungoposhele kwa a Nnungu, na nnaino ng'ishe apano. Nangaika kwa mashili gangu namwene, ikabhe ga bhandumile bhala.
43 Zašto moje besjede ne razumijete? Zato što niste kadri slušati moju riječ.
Kwa nndi nkaelewanga ingubheleketa ino? Pabha nkapinganga kupilikanishiya malobhe gangu.
44 Vama je otac đavao i hoće vam se vršiti prohtjeve oca svoga. On bijaše čovjekoubojica od početka i ne stajaše u istini jer nema istine u njemu: kad govori laž, od svojega govori jer je lažac i otac laži.
Mmanganyanji bha lubheleko luka Lishetani na inkupinganga kutenda ya shilokoli shika nng'inagwenunji. Jwenejo paaliji nkubhulaga kuumila kundandubho, wala akapingaga ya kweli, pabha jwangali kweli muntima gwakwe. Yaabheleketa ya unami, gabheleketa gali muntima gwakwe, pabha jwenejo nnami na nng'inamundu jwa unami.
45 A meni, jer istinu govorim, meni ne vjerujete.
Nne kwa ligongo lya bheleketa ga kweli, mmanganyanji nkaangulupalilanga.
46 Tko će mi od vas dokazati grijeh? Ako istinu govorim, zašto mi ne vjerujete?
Gani munkumbi gwenunji akong'ondela kuti nne njikola yambi? Bhai ibhaga ingubheleketa ya kweli, kwa nndi nkangulupalilanga?
47 Tko je od Boga, riječi Božje sluša; vi zato ne slušate jer niste od Boga.”
Jwene ali jwa a Nnungu alipilikana malobhe ga a Nnungu. Ikabheje mmanganyanji nkapilikananga pabha nngabha mmandunji bha a Nnungu.”
48 Odgovoriše mu Židovi: “Ne kažemo li pravo da si ti Samarijanac i da imaš zloduha?”
Bhayaudi gubhaajangwilenje, “Bhuli, twangabheleketa kweli kuti mmwe Mmashamalia, numbe nshikola maoka?”
49 Odgovori Isus: “Ja nemam zloduha, nego častim svoga Oca, a vi me obeščašćujete.
A Yeshu gubhajangwile, “Nne nangali maoka, ikabheje ngunakwaishimiya Atati na mmanganyanji nkang'ishimiyanga.
50 No ja ne tražim svoje slave; ima tko traži i sudi.
Nne ngaaloleya ukonjelo gwangu namwene, ikabheje bhapali bhamo bhakuuloleya, numbe bhaukumula.
Kweli ngunakummalanjilanga, akunda malobhe gangu akawa.” (aiōn g165)
52 Rekoše mu Židovi: “Sada vidimo da imaš zloduha. Abraham umrije, tako i proroci, a ti kažeš: 'Ako tko čuva moju riječ, neće okusiti smrti dovijeka.' (aiōn g165)
Bhai, Bhayaudi gubhaajangwilenje, “Nnaino tung'amwile kuti mwe nkwete maoka! A Bhulaimu bhawile, nkali ashinkulondola bha a Nnungu bhawilenje, mmwe nkuti, ‘Akagulila malobhe gangu akawa!’ (aiōn g165)
53 Zar si ti veći od oca našega Abrahama, koji je umro? Pa i proroci pomriješe. Kime se to praviš?”
Bhuli mmwe nkwiitenda mmakulungwa kupunda ambuje a Bhulaimu bhawile? Nkali ashinkulondola bha a Nnungu bhawilenje. Mmwe nkwiitenda agani?”
54 Odgovori Isus: “Ako ja sam sebe slavim, slava moja nije ništa. Ima koji me slavi - Otac moj, a vi velite da je on vaš Bog,
A Yeshu gubhajangwile, “Niikuyaga namwene, ukonjelo gwangu nngabha shindu. Atati bhunkwaalugulanga mmanganyanji kuti ainabhenunji ni bhaanguya.
55 no ne poznajete ga, a ja ga znam. Ako vam reknem da ga ne znam, bit ću lažac jednak vama. No znam ga i riječ njegovu čuvam.
Mmanganyanji nkakwaamanyanga, ikabheje nne naamanyi. Meleketaga kuti ngakwaamanya, shinambile malinga mmanganyanji. Nne naamanyi numbe ngunakamula lilobhe lyabho.
56 Abraham, otac vaš, usklikta što će vidjeti moj Dan. I vidje i obradova se.”
Ainabhenunji a Bhulaimu, bhashinkuangalila bhalibhone lyubha lyangu, numbe bhalibhweni, gubhainonyele.”
57 Rekoše mu nato Židovi: “Ni pedeset ti još godina nije, a vidio si Abrahama?”
Bhai, Bhayaudi gubhaalugulilenje, “Mmwe nkanabhe ishila yaka makumi nng'ano, mmwe mwaabhweni a Bhulaimu?”
58 Reče im Isus: “Zaista, zaista, kažem vam: prije negoli Abraham posta, Ja jesam!”
A Yeshu gubhaalugulilenje, “Kweli ngunakummalanjilanga, nne naapali, a Bhulaimu bhakanabhe pagwa.”
59 Nato pograbiše kamenje da bace na nj. No Isus se sakri te iziđe iz Hrama.
Penepo gubhalokwetenje maganga nkupinga kwaakoma, ikabheje a Yeshu gubhaijubhile, gubhashoshile ku likanisha.
