< Ivan 20 >
1 Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut.
Ita iti agsapa ti umuna nga aldaw ti lawas, bayat a nasipnget pay laeng, napan ni Maria Magdalena idiay tanem; nakitana a naipatulid ti bato manipud iti tanem.
2 Otrči stoga i dođe k Šimunu Petru i drugom učeniku, kojega je Isus ljubio, pa im reče: “Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše.”
Isu a nagtaray isuna ket napan kenni Simon Pedro ken ti sabali pay nga adalan nga inay-ayat ni Jesus, ket kinunana kadakuada, “Innalada nga inyadayo ti Apo iti tanemna, ket saanmi nga ammo no sadino ti nangikabilanda kenkuana.”
3 Uputiše se onda Petar i onaj drugi učenik i dođoše na grob.
Rimmuar da Pedro ken ti sabali pay nga adalan, ket napanda iti tanem.
4 Trčahu obojica zajedno, ali onaj drugi učenik prestignu Petra i stiže prvi na grob.
Nagtarayda a dua; inunaan ti sabali nga adalan ni Pedro ket immuna a nakadanun iti tanem.
5 Sagne se i opazi povoje gdje leže, ali ne uđe.
Nagdumog ket kimmita iti uneg; nakitana dagiti lupot a lino a naiyaplag sadiay, ngem saan pay isuna nga immuneg.
6 Uto dođe i Šimun Petar koji je išao za njim i uđe u grob. Ugleda povoje gdje leže
Nakadanon met ni Simon Pedro ket napan iti uneg ti tanem. Nakitana dagiti lupot a lino a naiyaplag sadiay
7 i ubrus koji bijaše na glavi Isusovoj, ali nije bio uz povoje, nego napose svijen na jednome mjestu.
ken ti lupot nga ingkabilda idi iti ulona. Saan daytoy a naitipon iti lupot a lino ngem nalukot a naikabil kas iti dati nga ayanna.
8 Tada uđe i onaj drugi učenik koji prvi stiže na grob i vidje i povjerova.
Kalpasanna, immuneg ti sabali pay nga adalan, ti immuna a nakadanon iti tanem, nakitana ket namati.
9 Jer oni još ne upoznaše Pisma da Isus treba da ustane od mrtvih.
Ta agingga iti dayta a tiempo saanda pay laeng nga ammo ti nasantoan a surat a masapul nga agbiag manen ni Jesus manipud iti patay.
10 Potom se učenici vratiše kući.
Isu a pimmanaw manen dagiti adalan ket nagawidda kadagiti pagtaenganda.
11 A Marija je stajala vani kod groba i plakala.
Nupay kasta, sitatakder ni Maria iti ruar iti tanem nga agsangsangit; bayat ti panagsangitna, nagdumog isuna ken kimmita iti uneg ti tanem.
12 Zaplakana zaviri u grob i ugleda dva anđela u bjelini kako sjede na mjestu gdje je ležalo tijelo Isusovo - jedan kod glave, drugi kod nogu.
Nakitana dagiti nakapuraw a dua nga anghel nga agtugtugaw, ti maysa ket iti ayan ti uloanan ken ti maysa ket iti sakaanan, nga ayan ti nakaipaiddaan ti bagi ni Jesus.
13 Kažu joj oni: “Ženo, što plačeš?” Odgovori im: “Uzeše Gospodina mojega i ne znam gdje ga staviše.”
Kinunada kenkuana, “Babai, apay nga agsangsangit ka?” Kinunana kadakuada, “Gapu ta impanawda ti Apok, ket saan ko nga ammo no sadino ti nangikabilanda kenkuana.”
14 Rekavši to, obazre se i ugleda Isusa gdje stoji, ali nije znala da je to Isus.
Idi naibagana daytoy, timmalliaw ket nakitana ni Jesus nga agtaktakder sadiay, ngem saanna nga ammo nga isu ni Jesus.
15 Kaže joj Isus: “Ženo, što plačeš? Koga tražiš?” Misleći da je to vrtlar, reče mu ona: “Gospodine, ako si ga ti odnio, reci mi gdje si ga stavio i ja ću ga uzeti.”
Kinuna ni Jesus kenkuana, “Babai, apay nga agangsangitka? Ta asino ti birbirokem?” Impagarupna nga isu ti hardinero sadiay, isu a kinunana kenkuana, “Apo, no sika ti nangiyadayo kenkuana, ibagam kaniak no sadino ti nangikabilam kenkuana, ket alaek isuna nga iyadayo.”
16 Kaže joj Isus: “Marijo!” Ona se okrene te će mu hebrejski: “Rabbuni!” - što znači: “Učitelju!”
Kinuna ni Jesus kenkuana, “Maria.” Timmalliaw isuna, ket kinunana iti Aramaic a pagsasao, “Rabboni” a kayatna a sawen ket, “Maestro.”
17 Kaže joj Isus: “Ne zadržavaj se sa mnom jer još ne uziđoh Ocu, nego idi mojoj braći i javi im: Uzlazim Ocu svomu i Ocu vašemu, Bogu svomu i Bogu vašemu.”
Kinuna ni Jesus kenkuana, “Saannak a sagiden, ta saanak pay a naipangato iti Ama; ngem mapanka kadagiti kakabsatko ket ibagam kadakuada a maipangatoakon kenni Amak ken Amayo, ti Diosko ken Diosyo.”
18 Ode dakle Marija Magdalena i navijesti učenicima: “Vidjela sam Gospodina i on mi je to rekao.”
Napan ngarud ni Maria Magdalena ket imbagana kadagiti adalan, “Nakitak ti Apo” ket imbagana dagitoy a banbanag a naibaga kenkuana.
19 I uvečer toga istog dana, prvog u tjednu, dok su učenici u strahu od Židova bili zatvorili vrata, dođe Isus, stane u sredinu i reče im: “Mir vama!”
Idi rumabii, iti dayta nga aldaw, ti umuna nga aldaw ti lawas, ken kabayatan a nakarikep dagiti ridaw nga ayan dagiti adalan ta mabutengda kadagiti Judio, immay ni Jesus ken nagtakder iti nagtetengngaanda ket kinunana kadakuada, “Kapia koma ti adda kadakayo.”
20 To rekavši, pokaza im svoje ruke i bok. I obradovaše se učenici vidjevši Gospodina.
Idi naibagana daytoy, impakitana kadakuada dagiti imana ken ti bakrangna. Ket idi nakita dagiti adalan ti Apo, naragsakanda.
21 Isus im stoga ponovno reče: “Mir vama! Kao što mene posla Otac i ja šaljem vas.”
Kinuna manen ni Jesus kadakuada, “Kapia koma ti adda kadakayo. A kas iti panangibaon ti Ama kaniak, isu nga ibaonkayo.”
22 To rekavši, dahne u njih i kaže im: “Primite Duha Svetoga.
Idi naibagan ni Jesus daytoy, sinang-awanna ida ket kinunana kadakuada, “Awatenyo ti Espiritu Santo.
23 Kojima otpustite grijehe, otpuštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im.”
Siasinoman a nakabasol a pakawanenyo, mapakawanda a maipaay kadakuada, siasinoman a nakabasol a saanyo a pakawanen, saanda a mapakawan.”
24 Ali Toma zvani Blizanac, jedan od dvanaestorice, ne bijaše s njima kad dođe Isus.
Ni Tomas, a maaw-awagan iti Didimo, a maysa kadagiti sangapulo ket dua, ket awan kadakuada idi immay ni Jesus.
25 Govorili su mu dakle drugi učenici: “Vidjeli smo Gospodina!” On im odvrati: “Ako ne vidim na njegovim rukama biljeg čavala i ne stavim svoj prst u mjesto čavala, ako ne stavim svoju ruku u njegov bok, neću vjerovati.”
Iti saan a nagbayag kinuna dagiti sabali nga adalan kenkuana, “Nakitami ti Apo.” Kinunana kadakuada, “Malaksid no makitak kadagiti imana ti gapuanan dagiti lansa, ken ikabilko ti ramayko iti gapuanan dagiti lansa, ken ikabilko ti imak iti bakrangna, saanakto a mamati.”
26 I nakon osam dana bijahu njegovi učenici opet unutra, a s njima i Toma. Vrata bijahu zatvorena, a Isus dođe, stade u sredinu i reče: “Mir vama!”
Kalpasan manen ti walo nga aldaw, adda dagiti adalanna iti uneg, ken kaduada ni Tomas. Immuneg ni Jesus idinto a nakarikep dagiti ridaw, nagtakder kadakuada, ket kinunana, “Kapia koma ti adda kadakayo.”
27 Zatim će Tomi: “Prinesi prst ovamo i pogledaj mi ruke! Prinesi ruku i stavi je u moj bok i ne budi nevjeran nego vjeran.”
Ket kinunana kenni Tomas, “Iyawatmo dagiti ramaymo, ket kitaem dagiti imak; iyawatmo ditoy ti imam, ket ikabil iti bakrangko; saanka a maawanan iti pammati, ngem mamatika.”
28 Odgovori mu Toma: “Gospodin moj i Bog moj!”
Simmungbat ni Tomas ket kinunana kenkuana, “Apok ken Diosko.”
29 Reče mu Isus: “Budući da si me vidio, povjerovao si. Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju!”
Kinuna ni Jesus kenkuana, “Gapu ta nakitanak, namatikan. Nagasat dagidiay saan a nakakita, ngem namati latta.”
30 Isus je pred svojim učenicima učinio i mnoga druga znamenja koja nisu zapisana u ovoj knjizi.
Ita, nagaramid ni Jesus iti adu a naduma-duma a pagilasinan iti sangoanan dagiti adalan, dagiti pagilasinan a saan a naisurat iti daytoy a libro;
31 A ova su zapisana da vjerujete: Isus je Krist, Sin Božji, i da vjerujući imate život u imenu njegovu.
ngem naisurat dagitoy tapno mabalin a mamatikayo a ni Jesus isu ti Cristo, ti Anak ti Dios, ken tapno iti panamatiyo, maaddaankayo iti biag babaen iti naganna.