Ivan 11
1 Bijaše neki bolesnik, Lazar iz Betanije, iz sela Marije i sestre joj Marte.
Muntu yumu yawamshema Lazaru, kalikaliti Betaniya, kaweriti mlweri. Betaniya lushi lwawalikaliti Mariya na Marita muhasha gwakuwi.
2 Marija bijaše ono pomazala Gospodina pomašću i otrla mu noge svojom kosom. Njezin dakle brat Lazar bijaše bolestan.
Mariya ndo uliya yakamswagiti uturi Mtuwa na kumpukuta kwa viri zyakuwi. Ayu ndo Lazaru kaka gwakuwi yakaweriti mlweri.
3 Sestre stoga poručiše Isusu: “Gospodine, evo onaj koga ljubiš, bolestan je.”
Wahasha watuma ujumbi kwa Yesu, “Mtuwa, ganja gwaku yagumfira, mlweri!”
4 Čuvši to, Isus reče: “Ta bolest nije na smrt, nego na slavu Božju, da se po njoj proslavi Sin Božji.”
Yesu pakapikaniriti aga, katakula, “Ulweri awu hapeni hujegi kuhowa kwa Lazaru, ira ndo kwajili ya kumkwisa Mlungu na kwa mana ayi Mwana gwa Mlungu kakwiswi.”
5 A Isus ljubljaše Martu i njezinu sestru i Lazara.
Yesu kamfiriti Marita na muhasha gwakuwi pamuhera na Lazaru.
6 Ipak, kad je čuo za njegovu bolest, ostade još dva dana u onome mjestu gdje se nalazio.
Pakapatiti shisoweru handa Lazaru mlweri, kulikala pahala panu kwa mashaka mawili nentu.
7 Istom nakon toga reče učenicima: “Pođimo opet u Judeju!”
Shakapanu kawagambira wafundwa wakuwi, “Tuwuyi kayi Yudeya!”
8 Kažu mu učenici: “Učitelju, Židovi su sad tražili da te kamenuju, pa da opet ideš onamo?”
Wafundwa wamgambira, “Mfunda! Shipindi shifupi hera shipita Wayawudi wafira kukuguma mabuwi, na gwenga gufira kugenda kayi aku?”
9 Odgovori Isus: “Nema li dan dvanaest sati? Hodi li tko danju, ne spotiče se jer vidi svjetlost ovoga svijeta.
Yesu kankula, “Lishaka lyana saa lilongu na mawili ndiri, ndo hangu? Pakagendagenda paliwala hapeni kawezi kulikwala, kawona kulangala kwa pasipanu.
10 Hodi li tko noću, spotiče se jer nema svjetlosti u njemu.”
Kumbiti muntu pakagendagenda pashiru katalikwala, Toziya kulangala kwahera.”
11 To reče, a onda im dometnu: “Lazar, prijatelj naš, spava, no idem probuditi ga.”
Yesu katakuliti hangu na pakamaliriti, kawagambira, “Ganja gwetu Lazaru kagonja, kumbiti neni nankugenda na kumyumusiya.”
12 Rekoše mu nato učenici: “Gospodine, ako spava, ozdravit će.”
Wafundwa wakuwi wamgambira, “Mtuwa, handa yomberi kagonja su hakaponiziwi.”
13 No Isus to reče o njegovoj smrti, a oni pomisliše da govori o spavanju, o snu.
Kumbiti Yesu kaweriti kankutakula kuusu kuhowa kwakuwi, womberi waliholiti kuwera kankutakula kuusu kugonja mbota.
14 Tada im Isus reče posve otvoreno: “Lazar je umro.
Yesu kawagambira pota kufifa, “Lazaru kahowa,
15 Ja se radujem što ne bijah ondje, i to poradi vas - da uzvjerujete. Nego pođimo k njemu!”
kumbiti nemelera kwa ajili ya mwenga handa mweri ndiri aku, su mpati kujimira. Haya tugendeni kwakuwi.”
16 Nato Toma zvani Blizanac reče suučenicima: “Hajdemo i mi da umremo s njime!”
Tomasi yawamshema mawira kawagambira wantumini wamonga, “Tugendeni woseri pamuhera na mfunda tukahowi!”
17 Kad je dakle Isus stigao, nađe da je onaj već četiri dana u grobu.
Yesu pakafikiti aku, kamwoniti Lazaru wamtula kala mlipumba kwa mashaka msheshi.
18 Betanija bijaše blizu Jeruzalema otprilike petnaest stadija.
Shijiji sha Betaniya shiweriti pakwegera na Yerusalemu utali wa kilumita ntatu,
19 A mnogo Židova bijaše došlo tješiti Martu i Mariju zbog brata njihova.
na Wayawudi wavuwa wiziti kumlola Marita na Mariya kuwapanani ushiwa kwa kuhowa kaka gwawu.
20 Kad Marta doču da Isus dolazi, pođe mu u susret dok je Marija ostala u kući.
Shipindi Marita pakapikaniriti handa Yesu kaweriti kamkwiza, kagenda kumwanka, kumbiti Mariya kasigaliti ukaya.
21 Marta reče Isusu: “Gospodine, da si bio ovdje, brat moj ne bi umro.
Marita kamgambira Yesu, “Mtuwa handa gwangaweriti panu, kaka gwangu mekahowiti ndiri!
22 Ali i sada znam: što god zaišteš od Boga, dat će ti.”
Kumbiti nuvimana handa ata vinu shoseri shagufira kumluwa Mlungu, hakakupi.”
23 Kaza joj Isus: “Uskrsnut će brat tvoj!”
Yesu kamgambira, “Kaka gwaku hakawuyi mkomu kayi.”
24 A Marta mu odgovori: “Znam da će uskrsnuti o uskrsnuću, u posljednji dan.”
Marita kamwankula, “Nuvimana handa hawazyuki shipindi sha uzyukisiwu, mulishaka lya kupelera.”
25 Reče joj Isus: “Ja sam uskrsnuće i život: tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će.
Yesu kamgambira, “Neni ndo uzyukisiya na ukomu. Yakanjimira neni ata tembera hakahowi, hakalikali.
Na kila yakalikala na kunjimira, hapeni kahowi. Hashi, gujimira aga?” (aiōn g165)
27 Odgovori mu: “Da, Gospodine! Ja vjerujem da si ti Krist, Sin Božji, Onaj koji dolazi na svijet!”
Marita kamwankula, “Yina, Mtuwa! Neni njimira handa gwenga ndo Kristu, Mwana gwa Mlungu, uliya yakiza pasipanu.”
28 Rekavši to ode, zovnu svoju sestru Mariju i reče joj krišom: “Učitelj je ovdje i zove te.”
Marita pakatakuliti aga, kagenditi na kumshema Mariya mlongu gwakuwi, kamgambira pagweka, “mfunda kapanu na kafira kukuwona.”
29 A ona, čim doču, brzo ustane i pođe k njemu.
Nayomberi pakapikaniriti aga, kamukamu kagoloka, kamgendera Yesu.
30 Isus još ne bijaše ušao u selo, nego je dotada bio na mjestu gdje ga je Marta susrela.
Yesu kaweriti keniyingiri mushijiji, kumbiti kaweriti palaa palii Marita pakamwankiti.
31 Kad Židovi, koji su s Marijom bili u kući i tješili je, vidješe kako je brzo ustala i izišla, pođoše za njom; mišljahu da ide na grob plakati.
Su, Wayawudi yawaweriti ukaya pamuhera na Mariya pawamnyamaziya muushiwa, pawamwoniti kagoloka na kulawa kunja vumu, wamwiziriti. Wavimaniti kaweriti kankugenda mulipumba kudaya.
32 A kad Marija dođe onamo gdje bijaše Isus i kad ga ugleda, baci mu se k nogama govoreći: “Gospodine, da si bio ovjde, brat moj ne bi umro.”
Mariya pakasokiti pahala palii Yesu pakaweriti na kumwona, kasuntamala, kamgambira, “Mtuwa, handa gwangaweriti panu, kaka gwangu kangahowiti ndiri!”
33 Kad Isus vidje kako plače ona i Židovi koji je dopratiše, potresen u duhu i uzbuđen
Yesu pakamwoniti kankulira na Wayawudi walii wawiziti pamuhera nayomberi wankulira viraa, kamemiti na maholu na kuhinginika mumoyu.
34 upita: “Kamo ste ga položili?” Odgovoriše mu: “Gospodine, dođi i pogledaj!”
Shakapanu kawakosiya, “Lipumba lya koshi?” Wamgambira, “Mtuwa, gwizi na gulori.”
35 I zaplaka Isus.
Yesu kalira.
36 Nato su Židovi govorili: “Gle, kako ga je ljubio!”
Su, Wayawudi watakula, “Mlori ntambu yakamfiriti!”
37 A neki između njih rekoše: “Zar on, koji je slijepcu otvorio oči, nije mogao učiniti da ovaj ne umre?”
Kumbiti wamonga wawu watakula, “Hashi, ayu yakamtenditi katumuli masu lwisi uliya, kaweza ndiri kumtenda Lazaru nakahowi?”
38 Isus onda, ponovno potresen, pođe grobu. Bila je to pećina, a na nju navaljen kamen.
Su, Yesu kahinginika kayi mmoyu, kiziti mlipumba. Lipumba lyeni liweriti mpanga na liweriti ludiwirwa kwa libuwi.
39 Isus zapovjedi: “Odvalite kamen!” Kaže mu pokojnikova sestra Marta: “Gospodine, već zaudara. Ta četvrti je dan.”
Yesu kalagaliriti, “Mliwusiyi libuwi ali!” Marita mlongu gwakuwi ayu yakahowiti kamgambira, “Mtuwa kanja kala kununka, kalikala mulipumba mashaka msheshi!”
40 Kaže joj Isus: “Nisam li ti rekao: budeš li vjerovala, vidjet ćeš slavu Božju?”
Yesu kamgambira, “Hashi, nukugambira ndiri handa pagujimira haguwoni ukwisa wa Mlungu?”
41 Odvališe dakle kamen. A Isus podiže oči i reče: “Oče, hvala ti što si me uslišao.
Su waliwusiya libuwi lilii, Yesu kalola kumpindi, katakula, “Mayagashii Tati toziya gwenga gumpikanira.
42 Ja sam znao da me svagda uslišavaš; no rekoh to zbog nazočnog mnoštva: da vjeruju da si me ti poslao.”
Nuvimana handa gumpikanira neni. Kumbiti ntakula aga toziya ya wantu awa wapala panu su wapati kujimira handa gwenga ndo yaguntumiti.”
43 Rekavši to povika iza glasa: “Lazare, izlazi!”
Pakamaliriti kutakula aga, kashema kwa liziwu likulu, “Lazaru! Gulawi kunja!”
44 I mrtvac iziđe, noge mu i ruke bile povezane povojima, a lice omotano ručnikom. Nato Isus reče: “Odriješite ga i pustite neka ide!”
Uliya yakaweriti kahowa kalawiti kunja, aku wamyopa sanda mmagulu na mmawoku na sheni shakuwi shigubikirwa. Yesu kawagambira, “Mumyopoli, mkamleki kagendi zyakuwi.”
45 Tada mnogi Židovi koji bijahu došli k Mariji, kad vidješe što Isus učini, povjerovaše u nj.
Su, Wayawudi wavuwa waweriti wamtyangira Mariya pawawoniti Yesu shintu gaa shakatenditi, na kumjimira.
46 A neki od njih odu farizejima i pripovjede im što Isus učini.
Kumbiti wamonga wawu wagenditi kwa Mafalisayu na wawagambira shitwatira ashi shakatenditi Yesu.
47 Stoga glavari svećenički i farizeji sazvaše Vijeće. Govorili su: “Što da radimo? Ovaj čovjek čini mnoga znamenja.
Mafalisayu na watambika wakulu waliwoniti Mwashizungu na watakula, “Tutendi shishi? Muntu ayu kankutenda mauzauza nentu.
48 Ako ga pustimo tako, svi će povjerovati u nj pa će doći Rimljani i oduzeti nam ovo mjesto i narod!”
Patumleka hera wantu woseri hawamjimiri, womberi Warumi hawizi kuwalibisiya Numba nkulu ya Mlungu gwetu na isi yetu!”
49 A jedan od njih - Kajfa, veliki svećenik one godine - reče im: “Vi ništa ne znate.
Panu yumu gwawu, yawamchema Kayafa, ndo kiwiti mtambika mkulu wa shinja ashi, kawagambira, “Mwenga muvimana ndiri shintu!
50 I ne mislite kako je za vas bolje da jedan čovjek umre za narod, nego da sav narod propadne!”
Hashi, mwona ndiri handa ndo mbaka kwamwenga muntu yumu kahowi kwa ajili ya wantu, kuliku isi yoseri ipalanganyika?”
51 To ne reče sam od sebe, nego kao veliki svećenik one godine prorokova da Isus ima umrijeti za narod;
Yomberi katakula ndiri hangu ntambu yakafiriti mweni, ira kaweriti mtambika mkulu shinja ashi su katungiti handa Yesu hakahowi toziya ya wantu wa Isi ya Shiyawudi,
52 ali ne samo za narod nego i zato da raspršene sinove Božje skupi u jedno.
na toziya ndiri gweka yawu hera, kumbiti kapati kuwajega pamuhera munshimba yimu yaipalanganyikiti kwa wantu wa Mlungu.
53 Toga dana dakle odluče da ga ubiju.
Su, kwanjira lishaka ali watuwa wa Shiyawudi watenda mipangu gwa kumlaga Yesu.
54 Zbog toga se Isus više nije javno kretao među Židovima, nego je odatle otišao u kraj blizu pustinje, u grad koji se zove Efrajim. Tu se zadržavao s učenicima.
Su, Yesu hapeni kagendigendi kayi paweru muisi ya Wayawudi, kumbiti kawukiti panu kagenditi pahala pagwekera na kushiwala, mlushi lwa walushema Efrayimu. Kalikaliti aku pamuhera na wafundwa wakuwi.
55 Bijaše blizu židovska Pasha i mnogi iz toga kraja uziđoše prije Pashe u Jeruzalem da se očiste.
Shipindi sha msambu sha Wayawudi sha Pasaka shiweriti pakwegera na wantu wavuwa walawa muisi wagenditi Yerusalemu su walipungi pa msambu agu.
56 Iskahu dakle Isusa te se stojeći u Hramu zapitkivahu: “Što vam se čini? Zar on ne kani doći na Blagdan?”
Su, waweriti wankumsakula Yesu. Na womberi pawaliwoniti Mnumba nkulu ya Mlungu, walikosiyana, “Mulihola hashi? Nakaka hakizi ndiri ku msambu agu, awu ndiri?”
57 A glavari svećenički i farizeji izdadoše naredbu: ako tko sazna gdje je, neka dojavi da ga uhvate.
Watambika wakulu na Mafalisayu walagalira kuwera, handa muntu yoseri pakavimaniti pahala pakaweriti Yesu, kalazimika kutakula su wapati kumbata.
