< Job 28 >

1 “Da, srebro ima svoja nalazišta, a zlato mjesta gdje se pročišćava.
“Nitie kama ikunyoe fedha kod kama ilenyoe dhahabu.
2 Ruda željezna iz zemlje se vadi, a iz rudače rastaljene bakar.
Chuma ikunyo koa e lowo, kendo mula ilenyo kigolo kuom kite.
3 Ljudi tami postavljaju granice i kopaju do najvećih dubina za kamenom u mraku zakopanim.
Ji kunyo kite ma nengogi tek kuonde matut mogik kendo motimo mudho, omenyo nyaka ei buche maboyo miwuoro, nyaka kuonde molil ti, mondo onwangʼie kite mabeyo.
4 Čeljad iz tuđine rovove dube do kojih ljudska ne dopire noga, visi njišuć' se, daleko od ljudi.
Opowo kor gode modhi mabor gi kuonde ma ji odakie, mochop nyaka kuonde ma ji ok wuothie; ka giliero e tonde marundore koni gi koni.
5 Krilo zemlje iz kojeg kruh nam niče kao od vatre sve je razrovano.
Lowo e kama chiemo wuokie, to pinyne ibaroe lwendni gi mach.
6 Stijene njene safira su skrovišta, prašina zlatna krije se u njima.
Lwendinigo ema kite ma nengogi tek miluongo ni Safir wuokie kendo buru ema otingʼo dhahabu.
7 Tih putova ne znaju grabljivice, jastrebovo ih oko ne opaža.
Kuom winy machamo ringʼo, onge moro amora mongʼeyo yore manie buchego, kendo onge achuth mosenene gi wangʼe.
8 Zvijeri divlje njima nisu kročile niti je kada lav njima prošao.
Ondiegi mager pok nowuotho kuondego, kendo kata sibuor pok oruto kuno.
9 Ali na kamen diže čovjek ruku te iz korijena prevraća planine.
Ji baro lwanda matek ka chuma kendo thulo gode oko gie tiendegi.
10 U kamenu prokopava prolaze, oko mu sve dragocjeno opaža.
Otucho kor lwanda; mi wengene ne mwandu duto manie kor gode.
11 Žilama vode on tok zaustavlja; stvari skrivene nosi na vidjelo.
Omanyo kuonde ma aore ochakoree, mi okel gik mopandi e lela.
12 Ali otkuda nam Mudrost dolazi? Na kojemu mjestu Razum prebiva?
“To rieko to diyud kanye? Koso ere kuma ngʼeyo wuokie?
13 Čovjek njezina ne poznaje puta, u zemlji živih nisu je otkrili.
Dhano mangima ok ongʼeyo kaka iyude; kendo ok oyudre e piny joma ngima.
14 Bezdan govori: 'U meni je nema!' a more: 'Ne nalazi se kod mene!'
Kut wacho ni, ‘Oonge e iya;’ to nam wacho ni, ‘Oonge koda ka.’
15 Zlatom se čistim kupiti ne može, ni cijenu njenu srebrom odmjeriti;
Ok nyal ngʼiewe gi dhahabu maler mogik kendo nengone ok nyal pim gi fedha.
16 ne mjeri se ona zlatom ofirskim, ni oniksom skupim pa ni safirom.
Ok nyal ngʼiewe gi dhahabu mokuny Ofir, kata gi kite ma nengogi tek kaka Oniks kata Safir.
17 Sa zlatom, staklom ne poređuje se, nit' se daje za sud od suha zlata.
Dhahabu kata kite mamil ma nengogi tek ok nyal pimego bende ok nyal pime gi gima olos gi dhahabu.
18 Čemu spominjat' prozirac, koralje, bolje je steći Mudrost no biserje.
Kit nam ma nengone tek kod kit ombo marieny ok di wuo kuomgi nikech nengo rieko oyombo nengo kit rubi maratiglo.
19 Što je prema njoj topaz etiopski? Ni čistim zlatom ne procjenjuje se.
Kata mana kit topaz mokuny Kush ok nyal pim kode; ok nyal ngʼiewe gi dhahabu malerie mogik.
20 Ali otkuda nam Mudrost dolazi? Na kojemu mjestu Razum prebiva?
“To rieko to diyud kanye? Koso ere kuma ngʼeyo wuokie?
21 Sakrivena je očima svih živih; ona izmiče pticama nebeskim.
Opondo ne wenge gik mangima duto, kendo opande koda kane winy mafuyo e kor polo.
22 Propast paklena i Smrt izjavljuju: 'Za slavu njenu mi smo samo čuli.' (questioned)
Kethruok gi tho jowacho ni, ‘Humbe kende ema osechopo e itwa!’
23 Jedino je Bog put njen proniknuo, on jedini znade gdje se nalazi.
Nyasaye ema ongʼeyo yo miyudego kendo en kende ema ongʼeyo kama odakie,
24 Jer pogledom granice zemlje hvata i opaža sve pod svodom nebeskim.
nikech wengene okwako tungʼ piny gi tungʼ piny kendo oneno gimoro amora manie bwo polo.
25 Kad htjede vjetru odredit težinu i mjerilom svu vodu izmjeriti,
Kane oguro teko mar yamo kendo opimo giko nembe,
26 kad je zakone daždu nametnuo i oblacima gromovnim putove,
kane ogolo chik ne koth kendo ogoro yor mil polo,
27 tad ju je vidio te izmjerio, učvrstio i do dna ispitao.
e kinde mane onenoe rieko mi opimo berne kaka chalo mi onwangʼo.
28 A potom je rekao čovjeku: Strah Gospodnji - eto što je mudrost; 'Zla se kloni' - to ti je razumnost.”
Kendo nowachone dhano ni, ‘Luoro Ruoth Nyasaye kelo rieko, kendo ka idwaro bedo gi ngʼeyo to nyaka iwe richo!’”

< Job 28 >