< Izaija 47 >

1 Spusti se, sjedni u prašinu, djevice, kćeri babilonska! Sjedni na zemlju, bez prijestolja, kćeri kaldejska! Jer, neće te više zvati nježnom i tankoćutnom.
“Sian kɔ, tena mfutuma mu, Ɔbabea Babilonia; tena fam na mfa ahengua, Babiloniafo hemmea kuropɔn. Wɔremfrɛ wo bio se, nsiforo anaa nea ne ho yɛ na.
2 Uzmi mlin i melji brašno! Skini prijevjes, podigni skut, razgali bedra, prijeđi preko rijeke!
Fa awiyammo na yam esiam; yi wo nkataanim no. Ma wʼatade so kɔ soro, na wo nan ho ngu hɔ, na fa nsuwansuwa no mu.
3 Nek' se golotinja tvoja otkrije, nek' se sramota tvoja pokaže! Ja ću se osvetiti, odvraćat' me nitko neće.
Wʼadagyaw bɛda adi na wʼanimguase so renkata. Mɛtɔ were; meremfa obiara ho nkyɛ no.”
4 Otkupitelj naš, ime mu je Jahve nad Vojskama, Svetac Izraelov, kaže:
Yɛn Gyefo, Asafo Awurade ne ne din, ɔno ne Israel Kronkronni.
5 “Sjedi šutke, u mrak se povuci, kćeri kaldejska. Jer, neće te više zvati vladaricom kraljevstava.
“Tena ase dinn, kɔhyɛ sum mu, Babiloniafo hemmea kurow; wɔremfrɛ wo bio se ahenni ahorow so hemmea.
6 Razgnjevih se na svoj narod, oskvrnuh svoju baštinu. Tebi ih u ruke izručih, a ti im ne iskaza milosti. Na starce si stavljala jaram svoj preteški.
Me bo fuw me nkurɔfo, na miguu mʼagyapade ho fi; mede wɔn hyɛɛ wo nsa, na woanhu wɔn mmɔbɔ. Nkwakoraa koraa mpo, wosoaa wɔn konnua duruduru.
7 Govorila si: 'Dovijeka gospodaricom ću ostati.' Nikad nisi to k srcu uzela ni pomislila kako će se završiti.
Wokae se, ‘Mɛkɔ so daa, ayɛ ɔhemmea afebɔɔ.’ Nanso woannwen saa nneɛma yi ho na woansusuw nea ebetumi asi ho.
8 A sad poslušaj, razvratnice, koja sjediš bezbrižno i u srcu svom govoriš: 'Ja, i nitko drugi! Nikad neću obudovjeti, neću djece izgubiti!'
“Afei tie, wo oguamanfo, woredwudwo wo ho wɔ wo bammɔ mu na woka kyerɛ wo ho se, ‘me ne no, na obiara nni hɔ sɛ me. Merenyɛ okunafo da na merenni awommawu.’
9 Stići će te oboje, za tren, u isti dan! Izgubit ćeš djecu, obudovjet ćeš! Punom će te mjerom snaći oboje, pokraj svega tvojeg vračanja i množine tvojih zaklinjanja!
Saa nneɛma abien yi bɛto wo prɛko pɛ, da koro pɛ: awommawu ne kunayɛ. Saa nneɛma yi bɛba wo so pa ara, wʼabayisɛm bebrebe yi ne ntafowayi a mu yɛ den nyinaa akyi.
10 U zloću si se svoju uzdala, govorila si: 'Nitko me ne vidi!' Mudrost tvoja i znanje zavedoše te. U svom si srcu govorila: 'Ja i nitko drugi!'
Wode wo ho ato wʼamumɔyɛ so na waka se, ‘Obiara nhu me.’ Wo nyansa ne nimdeɛ ma wo fom kwan bere a woka kyerɛ wo ho se, ‘Me ne no, obiara nni hɔ ka me ho.’
11 Zlo će te snaći - nećeš ga presresti; oborit će se na te nesreća - nećeš je odvratiti; doći će na te propast iznenada - nećeš je predvidjeti.
Amanehunu bɛto wo, na worenhu ɔkwan ko a wobɛfa so ayi afi hɔ. Ɔhaw bi bɛba wo so a worentumi mfa mpata nyi mfi hɔ; atoyerɛnkyɛm a ɛnnaa ne ho adi nkyerɛɛ wo bɛba wo so mpofirim.
12 Ustraj, dakle, u svojim zaklinjanjima i u tolikim svojim čaranjima, oko kojih si se trudila od mladosti. Možda će ti biti od koristi? Možda ćeš s njima strah utjerati?
“Kɔ so yɛ wo ntafowayi ne wʼabayisɛm bebrebe a wode adi dwuma fi wo mmofraase no. Ebia wubedi nkonim, ebia wode ehu bɛba.
13 Izmoriše te mnogi tvoji savjetnici! Nek' ustanu samo da te spase oni koji premjeravaju nebesa, koji promatraju zvijezde i koji svakog mjeseca proriču ono što će te snaći.
Woabrɛ wɔ afotufo bebrebe a woanya no mu! Ma wo nsoromma ho anyansafo mmra anim, wɔn a wɔhwɛ nsoromma mu no, ka nea ɛreba ɔsram biara mu no, ma wonnye wo mfi nea ɛreba wo so no mu.
14 Gle, oni će biti poput pljeve, oganj će ih sažeći. Ni sami sebe neće izbaviti iz zagrljaja plamenoga. Neće ostat' ni žerave da se tko ogrije, ni ognjišta da uza nj posjedne!
Nokwarem, wɔte sɛ gyentia; ogya bɛhyew wɔn. Na wontumi nnye wɔn ankasa ho mfi ogyaframa anoden no ho. Nnyansramma biara nni ha a ɛbɛka obiara hyew; ogya biara nni ha a wɔbɛtena ho ato.
15 Takvi će ti biti vrači tvoji, oko kojih si se trudila od mladosti! Poći će svaki svojim putem, i nikog neće biti da te spasi.”
Nea wobetumi ayɛ ama wo ara ne no, eyinom na wo ne wɔn abrɛ na wo ne wɔn anantew fi mmofraase. Wɔn mu biara kɔ so yɛ ne mfomso; ɔbaako mpo nni hɔ a obetumi agye wo.

< Izaija 47 >