< Postanak 9 >
1 Tada Bog blagoslovi Nou i njegove sinove i reče im: “Plodite se i množite i zemlju napunite.
I Bog blagoslovi Noja i sinove njegove, i reèe im: raðajte se i množite se, i napunite zemlju;
2 Neka vas se boje i od vas strahuju sve životinje na zemlji, sve ptice u zraku, sve što se po zemlji kreće i sve ribe u moru: u vaše su ruke predane.
I sve zvijeri zemaljske i sve ptice nebeske i sve što ide po zemlji i sve ribe morske neka vas se boje i straše; sve je predano u vaše ruke.
3 Sve što se kreće i živi neka vam bude za hranu: sve vam dajem, kao što vam dadoh zeleno bilje.
Što se god mièe i živi, neka vam bude za jelo, sve vam to dadoh kao zelenu travu.
4 Samo ne smijete jesti mesa u kojem je još duša, to jest njegova krv.
Ali ne jedite mesa s dušom njegovom, a to mu je krv.
5 A za vašu krv, za vaš život, tražit ću obračun: tražit ću ga od svake životinje; i od čovjeka za njegova druga tražit ću obračun za ljudski život.
Jer æu i vašu krv, duše vaše, iskati; od svake æu je zvijeri iskati; iz ruke samoga èovjeka, iz ruke svakoga brata njegova iskaæu dušu èovjeèiju.
6 Tko prolije krv čovjekovu, njegovu će krv čovjek proliti! Jer na sliku Božju stvoren je čovjek!
Ko prolije krv èovjeèiju, njegovu æe krv proliti èovjek; jer je Bog po svojemu oblièju stvorio èovjeka.
7 A vi, plodite se, i množite i zemlju napunite, i podložite je sebi!”
Raðajte se dakle i množite se; narodite se veoma na zemlji i namnožite se na njoj.
8 Još reče Bog Noi i njegovim sinovima s njim:
I reèe Bog Noju i sinovima njegovijem s njim, govoreæi:
9 “A ja, evo, sklapam svoj Savez s vama i s vašim potomstvom poslije vas
A ja evo postavljam zavjet svoj s vama i s vašim sjemenom nakon vas,
10 i sa svim živim stvorovima što su s vama: s pticama, sa stokom, sa zvijerima - sa svime što je s vama izišlo iz korablje - sa svim živim stvorovima na zemlji.
I sa svijem životinjama, što su s vama od ptica, od stoke i od svega zvijerja zemaljskoga što je s vama, sa svaèim što je izašlo iz kovèega, i sa svijem zvijerjem zemaljskim.
11 Držat ću se ja svog Saveza s vama te nikada više vode potopne neće uništiti živa bića niti će ikad više potop zemlju opustošiti.”
Postavljam zavjet svoj s vama, te otsele neæe nijedno tijelo poginuti od potopa, niti æe više biti potopa da zatre zemlju.
12 I reče Bog: “A ovo znamen je Saveza koji stavljam između sebe i vas i svih živih bića što su s vama, za naraštaje buduće:
I reèe Bog: evo znak zavjeta koji postavljam izmeðu sebe i vas i svake žive tvari, koja je s vama dovijeka:
13 Dugu svoju u oblak stavljam, da zalogom bude Savezu između mene i zemlje.
Metnuo sam dugu svoju u oblake, da bude znak zavjeta izmeðu mene i zemlje.
14 Kad oblake nad zemlju navučem i duga se u oblaku pokaže,
Pa kad oblake navuèem na zemlju, vidjeæe se duga u oblacima,
15 spomenut ću se Saveza svoga, Saveza između mene i vas i stvorenja svakoga živog: potopa više neće biti da uništi svako biće.
I opomenuæu se zavjeta svojega koji je izmeðu mene i vas i svake duše žive u svakom tijelu, i neæe više biti od vode potopa da zatre svako tijelo.
16 U oblaku kad se pojavi duga, ja ću je vidjeti i vjekovnog ću se sjećati Saveza između Boga i svake žive duše, svakog tijela na zemlji.”
Duga æe biti u oblacima, pa æu je pogledati, i opomenuæu se vjeènoga zavjeta izmeðu Boga i svake duše žive u svakom tijelu koje je na zemlji.
17 I reče Bog Noi: “To neka je znak Saveza koji sam postavio između sebe i svih živih bića što su na zemlji.”
I reèe Bog Noju: to je znak zavjeta koji sam uèinio izmeðu sebe i svakoga tijela na zemlji.
18 Sinovi Noini, koji su iz korablje izišli, bijahu: Šem, Ham i Jafet. Ham je praotac Kanaanaca.
A bijahu sinovi Nojevi koji izidoše iz kovèega: Sim i Ham i Jafet; a Ham je otac Hanancima.
19 Ovo su trojica Noinih sinova i od njih se sav svijet razgranao.
To su tri sina Nojeva, i od njih se naseli sva zemlja.
20 Noa, zemljoradnik, zasadio vinograd.
A Noje poèe raditi zemlju, i posadi vinograd.
21 Napio se vina i opio, pa se otkrio nasred šatora.
I napiv se vina opi se, i otkri se nasred šatora svojega.
22 Ham, praotac Kanaanaca, opazi oca gola pa to kaza dvojici svoje braće vani.
A Ham, otac Hanancima, vidje golotinju oca svojega, i kaza obojici braæe svoje na polju.
23 Šem i Jafet uzmu ogrtač, obojica ga prebace sebi preko ramena pa njime, idući natraške, pokriju očevu golotinju. Lica im bijahu okrenuta na drugu stranu, tako te ne vidješe oca gola.
A Sim i Jafet uzeše haljinu, i ogrnuše je obojica na ramena svoja, i iduæi natraške pokriše njom golotinju oca svojega, licem natrag okrenuvši se da ne vide golotinje oca svojega.
24 Kad se Noa otrijeznio od vina i saznao što mu je učinio najmlađi sin, reče:
A kad se Noje probudi od vina, dozna šta mu je uèinio mlaði sin,
25 “Neka je proklet Kanaanac, braći svojoj najniži sluga nek' bude!”
I reèe: proklet da je Hanan, i da bude sluga slugama braæe svoje!
26 Onda nastavi: “Blagoslovljen Jahve, Šemov Bog, Kanaanac nek' mu je sluga!
I još reèe: blagosloven da je Gospod Bog Simov, i Hanan da mu bude sluga!
27 Nek Bog raširi Jafeta da prebiva pod šatorima Šemovim, Kanaanac nek' mu je sluga!”
Bog da raširi Jafeta da živi u šatorima Simovijem, a Hanan da im bude sluga!
28 Poslije Potopa Noa poživje trista pedeset godina.
I poživje Noje poslije potopa trista i pedeset godina.
29 U svemu poživje Noa devet stotina pedeset godina; potom umrije.
A svega poživje Noje devet stotina i pedeset godina; i umrije.