Postanak 44
1 Onda Josip naredi upravitelju svoga kućanstva: “Napuni vreće ovih ljudi hranom koliko mogu ponijeti, a novac svakog stavi u grlo njegove vreće.
Hichun asopiho chu cheding in aki gong tauvin, Joseph in insung lhacha ho lah a aseitan, “Amaho dipsunga chun apoh thei jat u dimset in anchang kipoh sah un, chule dangka ahin kipoh hou chu nunghet peh cheh kitun,” ati.
2 A moj pehar - onaj od srebra - stavi u grlo vreće najmlađega, zajedno s njegovim novcem za žito.” On učini kako mu je Josip naredio.
Chuteng le keima sum eng cha khon chu alhumpen pa dipsunga achung tho pena koi jun chule chang choh na dinga sum ahin kipoh toh chun koi than, hiti chun insung lhacha pan jong Joseph in asei bang chun aboltan ahi.
3 Kad je svanulo, otpreme ljude i njihove magarce.
Jingkah matah in akipat doh un ache tauve, a sangan ho jong vumlet set in neh ding apon alampiu majon ding in asol tauve.
4 Tek što su izišli iz grada - nisu bili odmakli daleko - kad Josip reče upravitelju svoga kućanstva: “Na noge! Pođi za onim ljudima! Kad ih stigneš, kaži im: 'Zašto uzvraćate zlo za dobro?
Amaho chu khopia kon chun achedoh nauvin gamla pi agei masang uvin Joseph in jong ainsung thil chingpa jah a chun, “kipat doh in lang miho nung chu del loiyin, amaho chu naphah teng le ajah uva, “Ipi ding pen tah a ka phat nau thilpha chu git louva na lethuh u-hitam ong? Ipi dinga keima dangka khon chu nana guh mangu ham?
5 Zar iz onog pehara ne pije moj gospodar i ne čita iz njega proricanje? Zlo ste učinili!'”
Nangho hin ibola kapupa sum eng cha khon na guh'u hitam? Aman hiche chu aman chah a thil ahung lhung ding ho hetna a aneiji ahi; nanghon thilpha loutah na boldoh'u hi talou ham ati.
6 Stigavši ih, ponovi im te riječi.
Insung lhacha pan amaho chu amat tup jouvin hitin aseitai.
7 Oni odgovore: “Zašto nam gospodar govori tako? Daleko bilo od slugu tvojih da učine takvo što!
Amahon amapa koma hi tin aseiuve, “Keima ho hi na soh ka hiuvin, chule keima hon hitobang chu ka bol lou beh ding'u ahi,” ati.
8 Čak i novac koji smo našli u svojim vrećama donijeli smo ti natrag iz zemlje kanaanske. Kako bismo onda mogli ukrasti srebra ili zlata iz kuće tvoga gospodara!
Ven keiho Canaan gam'a patna sum dangka chu kahin ki choi cheh nauve, chule kadip sung uva ana umho chu ka Pakai pa in na kona kei hon iti dana sum eng chakhon chu ka guh doh thei diu ham atiuve.
9 Onaj u koga se od tvojih slugu nađe, neka se usmrti, a mi drugi postat ćemo robovi tvome gospodaru.”
Nasohte lah a koi hijongle ala ana umtah le ama jong chu thidoh maita hen, chule keiho jong ka pakai pa koma soh chang ding kahi tauve.
10 “Premda je ono što predlažeš pravo”, preuzme on, “ipak će samo onaj u koga se ukradeno pronađe biti moj rob, a ostali bit ćete slobodni.”
Hiche chu apha lheh jenge tin ama pan adonbut e, “Hinlah ka chakhon gupa bou chu ka soh a pang ding ahi ati tai, adangho vang imacha kalo louding adangho che tauvin,” ati.
11 Brže spustiše vreće na zemlju i svaki svoju otvori.
Amahon gangtah in adip hou chu sangan chunga kon in adom lha uvin ahong doh un ahi.
12 On je pretraživao, počevši s najstarijim i završivši s najmlađim. Pehar se nađe u Benjaminovoj vreći.
Hiphat chun insung lhacha pan alenpen apat in aneo pen pa gei in adip sung ahin kholtan ahile sum eng chakhon chu Benjamin dipsunga ahin mudoh tan ahi.
13 Nato oni razdru svoje haljine; svaki ponovo natovari svoga magarca i vrate se u grad.
Hichun ama hon a sangkhol'u abot tel tel tauvin, apot hou chu a sangan chunga aheng doh kit un, khopi lam ahin nung jot kit tauve.
14 Kad su Juda i njegova braća ponovo stupili u Josipov dom, još je on bio ondje. Bace se preda nj na zemlju.
Judah le asopi ho ahung lhun u chun Joseph chu a in na ana umna laiye, chule amaho Joseph masanga tol ah abohkhup tauvin ahi.
15 Onda im Josip reče: “Kakvo je to djelo što ste ga učinili? Zar ne znate da se čovjek kao što sam ja bavi proricanjem?”
Chuin Joseph in amaho jah a aseiyin, “Ipi ham nanghon na bol'u hi? Nang hon na het lou'u ham hitobang mihem ho hi keiman amaho khonung ding kasei thei ahi,” ati.
16 Nato Juda odgovori: “Što bismo mogli reći svome gospodaru? Što možemo kazati, čime li se opravdati? Bog je otkrio zlodjelo tvojih slugu. Evo nas za robove svome gospodaru - jednako nas kao i onog u koga se našao pehar.”
Hichun Judah in asei tai, “Ipi ka sei dingu hitam? keima ho iti them ka kichan diu hitam Pathen in nasohte chonsetna hohi ahin het dohsah ahi tai. Hijeh chun keiho ka boncha uva sum eng chakhon kimat doh na pa toh ka pakai pa soh a pang ding ka hitauve.
17 “Daleko od mene da učinim tako!” - odgovori. “Nego, onaj u koga se našao pehar bit će moj rob, a vi drugi pođite mirno k svome ocu!”
Hinlah Joseph in adonbut in, “Hiche ho chu keiya kon in kigam lhat maihen, keiman bolda jeng inge, hiche pasal pa ka khon kimu doh na pa bou chu kasoh a pang ding, adang se sevang damsel in napa koma nung che tauvin,” ati.
18 Onda mu se Juda primače i reče: “Gospodaru moj, molim te, dopusti sluzi svojem da rekne riječ ušima gospodara svojega i neka se tvoja srdžba ne razlijeva na tvog slugu. TÓa ti si ravan faraonu.
Hichun Judah aphei chen aseitai, “Lungset tah in ka pakai koma nasoh pan thu chang khat tou kasei thei ding ham? lungset tah in nei lunghan khum hih in, nangma Pharaoh toh nalal na lhon jong ki bang ahitan;
19 Pitao je moj gospodar svoje sluge: 'Imate li oca ili još kojega brata?'
Ka pakai pan phat masa chun nasohte ho nei dong uvin, nangma hon sopi nanei juvem ahiloule na pa'u umnalai em natin,
20 Svome smo gospodaru odgovorili: 'Imamo stara oca; on još ima jednog sina, rođena u njegovoj staračkoj dobi. Taj je najmlađi. Njegov je pravi brat umro, tako da je on jedini ostao od svoje majke. Njegov ga otac osobito voli.'
Chuin keima hon ka donbut un, henge ka pakai pa ka tiuvin kapa'u jong adam nalaiye ahin amavang ateh lheh tai ka tiuve, chule achapa aneopen pachu ateh jou nungsanga ahin ahi. Asopipa jong athi tan, amabou chu anu sunga hing doh ahin, hijeh a chu apan jong hatah a angailut ahi,” ati.
21 Potom si rekao svojim slugama: 'Dovedite mi ga ovamo da ga vide moje oči?'
Nangman thu neina peh jal a amapa chu hinpui un keiman kamit taha kamu nom e natin;
22 A mi smo odgovorili svome gospodaru: 'Dječak ne može ostaviti oca; kad bi ga ostavio, njegov bi otac umro.'
Ahin keima hon kana donbut un, ka pakai pa'u chu hiche chapang chun apa adalha thei poi ajeh chu apa thilo thei ahi.
23 Nato si rekao svojim slugama: 'Ako vaš najmlađi brat s vama ne dođe ovamo, više ne smijete preda me.'
Ahin nangman thu neina mop kit un, nasopi pa'u alhum pen pa ahung tokah a nanghon kamai namu kitlou dingu ahitai nati.
24 Kad smo se vratili tvome sluzi, ocu mome, kazali smo mu riječi moga gospodara.
Hichun keiho kaki nungle un, na sohpa kapa'u kom lang a ka pakai pa uvin thugah na neisei peh hou chu ama koma ka na lhut tauve.
25 Naš nam je otac rekao: 'Idite opet i nabavite nam malo hrane!'
Hichun ka paovin eidonbut un, ‘Keima ho kache thei lou dingu ahi na chapa alhum pen pa ache lou dingle kasopiu alhumpen Benjamin ajao lou le ei kimu pi lou dingu ahi.
26 Odgovorili smo: 'Ne možemo onamo. Samo ako s nama pođe naš najmlađi brat, sići ćemo, jer ne smijemo pred onoga čovjeka ako ne bude s nama naš najmlađi brat.'
27 Tvoj sluga, otac moj, odvrati nam: 'Kako znate, žena mi je rodila dva sina.
Hichun nalhacha pa kapa uvin hitin aseiye, nangma hon nahe uvin ka loinu Rachel in cha ni eihin peh in ahi.
28 Jedan je nestao, te sam zaključio: sigurno je rastrgan! Odonda ga više nisam vidio.
Chule amani lah a khat pa eida lhatan ahung ki nungle tapon; gamsa hon ahal hal a abotel ding in ginmo aum lheh tan, hiche apatna chun tugei hin kamu kha tapoi ati.
29 Ako i ovoga od mene odvedete pa ga kakva nesreća snađe, moju ćete sijedu glavu s tugom strovaliti dolje u Šeol.' (Sheol h7585)
Tua amapa asopipa hi na puidoh uva boina hahsat na hintoh le tua kasam kan jouva thina lunghem na nei tosah kit diu ahi,’ ati. (Sheol h7585)
30 Ako sad dođem k tvome sluzi, ocu svome, a mladić - čiji je život tako povezan s njegovim - ne bude s nama,
Tun ka pakai keima kapa henga hiche chapang jao lou vin ki nungle thei pong kate ati, ajeh chu kapa'u hinkho le hiche chapang pa hinkho hi aman khom lhon ahiye.
31 on će svisnuti kad vidi da dječaka nema s nama; tako će tvoje sluge strovaliti u tuzi sijedu glavu tvoga sluge, oca našega, dolje u Šeol. (Sheol h7585)
Kapan hiche chapang hi amulou le thilo tei ding ahi, nasoh teho hin kapa'u samkan jouva thina kato sah kit dingu ahi tai atiuve. (Sheol h7585)
32 Jer tvoj je sluga zajamčio ocu svome za dječaka, rekavši: 'Ako ti ga ne vratim, bit ću kriv svome ocu svega vijeka.'
Amonga jong na sohpa hi kapa henga hiche chapang khel'a hung kipe doh jenga hitia hi, keiman ama hi naheng kahin nunglhut kit louva ahile nahenga hinkho lhumkei jin themmo chang jeng ing kate, kati ahi.
33 Zato, molim te, neka tvoj sluga ostane kao rob mome gospodaru, a dječak neka ide natrag s braćom.
Hijeh chu kapu lungset tah in ahithei dingle hiche chapang khel in keima hi nangma soh din um tang kate, chule ahithei dingle hiche chapang hi a u-teho toh ki nungle tau hen.
34 Jer, kako mogu k svome ocu ako dječaka nema sa mnom! Ne bih mogao gledati jad što bi snašao moga oca.”
Keima iti kapa koma kaki nungle kit ding ham hiche chapang pa beiya hi ati, kapa in gim genthei athoh ding chu iti kavet jou ding ham ati.
