Postanak 2
1 Tako bude dovršeno nebo i zemlja sa svom svojom vojskom.
Te tlamte vaanrhoek khaw, diklai khaw, amih kah caempuei boeih khaw a coeng.
2 I sedmoga dana Bog dovrši svoje djelo koje učini. I počinu u sedmi dan od svega djela koje učini.
Pathen loh amah kah a bi saii te hnin rhih neha coeng tiha hnin rhih vaengah a bibi saii boeih tea duem tak.
3 I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u taj dan počinu od svega djela svoga koje učini.
Te phoeiah Pathenloh a rhih khohnin te yoethen a paek tih te tea ciim. Te vaengah Pathen tah saii hama suen a bibi boeih lamloh duem.
4 To je postanak neba i zemlje, tako su stvarani. Kad je Jahve, Bog, sazdao nebo i zemlju,
He tah BOEIPA Pathen loh diklai neh vaana saii tue aha suen vaan neh diklai kah a rhuirhong ni.
5 još nije bilo nikakva poljskoga grmlja po zemlji, još ne bijaše niklo nikakvo poljsko bilje, jer Jahve, Bog, još ne pusti dažda na zemlju i nije bilo čovjeka da zemlju obrađuje.
Te vaengah BOEIPA Pathen loh diklai la kho a tlan sak hlan dongah kohong kah tangpuem boeih khaw diklai ah poe hlan. Te dongah lohma kah baelhing boeih daih hlan tih lo tawn ham hlang ana om pawh.
6 Ipak, voda je izvirala iz zemlje i natapala svu površinu zemaljsku.
Tedae diklai lamkah tuihu ha thoeng tih diklai hman boeiha suep.
7 Jahve, Bog, napravi čovjeka od praha zemaljskog i u nosnice mu udahne dah života. Tako postane čovjek živa duša.
Te phoeiah BOEIPA Pathen loh diklai lamkah laipi te hlanglaa hlinsai. Te phoeiah hingnah hiilte a hnarhong aha ueng pah tih aka hing tongpa hinglu la coeng.
8 I Jahve, Bog, zasadi vrt na istoku, u Edenu, i u nj smjesti čovjeka koga je napravio.
Te dongah BOEIPA Pathen loh khothoeng kah Eden ah duma hlo tiha hlang saii tea khueh.
9 Tada Jahve, Bog, učini te iz zemlje nikoše svakovrsna stabla - pogledu zamamljiva a dobra za hranu - i stablo života, nasred vrta, i stablo spoznaje dobra i zla.
BOEIPA Pathen loh diklai lamkah thing mueimae then neh caak then boeih tea poe sak tih dum kah laklung ah hingnah thing neha thaea then mingnah thing om.
10 Rijeka je izvirala iz Edena da bi natapala vrt; odatle se granala u četiri kraka.
Te vaengah dum aka suep ham Eden lamkah tuiva long tih te lamkaha phih uh vaengah tuisae pali la coeng.
11 Prvom je ime Pišon, a optječe svom zemljom havilskom, u kojoj ima zlata.
Lamhma kaha ming tah Pishon tih sui aka om Havilah khohmuen tomlaa ken.
12 Zlato je te zemlje dobro, a ima ondje i bdelija i oniksa.
Te khohmuen kah sui tah then tih thingpi neh oitha lungto khaw pahoi om.
13 Drugoj je rijeci ime Gihon, a optječe svu zemlju Kuš.
Te phoeiah tuiva pabae kah a ming tah Khusah khohmuen boeih aka hil Gihon ni.
14 Treća je rijeka Tigris, a teče na istok od Ašura; četvrta je Eufrat.
Te phoeiah tuivaa pathum kah ming tah khothoeng Assyria la aka long Khiddekel ni. Tuivaa pali nah tetah Perath ni.
15 Jahve, Bog, uzme čovjeka i postavi ga u edenski vrt da ga obrađuje i čuva.
Te phoeiah BOEIPA Pathen loh hlang tea loh tih Eden dum ah thotat ham neh dum aka hung hama khueh.
16 Jahve, Bog, zapovjedi čovjeku: “Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi,
Te dongah BOEIPA Pathen loh hlang taengaha uen tih, “Dum kah thingkung boeih te caak la ca.
17 ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusiš, zacijelo ćeš umrijeti!”
Tedaea then neha thae mingnah thingkung lamkahte ca boeh. Te te na caak hnin vaeng lamlohna duek rhoe na duek ni,” a ti nah.
18 I reče Jahve, Bog: “Nije dobro da čovjek bude sam: načinit ću mu pomoć kao što je on.”
Te vaengah BOEIPA Pathen loh, “Hlang he amah bueng tah om ham then pawh anih ham amah neh a naii uh la bomkung ka saii ni,” a ti.
19 Tada Jahve, Bog, načini od zemlje sve životinje u polju i sve ptice u zraku i predvede ih čovjeku da vidi kako će koju nazvati, pa kako koje stvorenje čovjek prozove, da mu tako bude ime.
Te dongah BOEIPA Pathen loh diklai lamkah, a hlin a sai kohong mulhing boeih neh vaan kah vaa boeih soah metlaa khuete hmuh ham khaw, hlang loh a khue boeih te tah mulhing hinglu ming la om sak ham khaw, hlang taenglaa khuen.
20 Čovjek nadjene imena svoj stoci, svim pticama u zraku i životinjama u polju. No čovjeku se ne nađe pomoć kao što je on.
Te dongah hlang loh rhamsa boeih khaw, vaan kah vaa te khaw, kohong kah mulhing khaw, minga paek dae Adam neh aka tiing la bomkung hmu pawh.
21 Tada Jahve, Bog, pusti tvrd san na čovjeka te on zaspa, pa mu izvadi jedno rebro, a mjesto zatvori mesom.
Te dongah BOEIPA Pathen loh tongpa te muelha ih sak. A ih vaengah a vaerhuh pakhat te a loh pah phoeiaha pumsa kah a hma te tloep a saibawn sak.
22 Od rebra što ga je uzeo čovjeku napravi Jahve, Bog, ženu pa je dovede čovjeku.
Te phoeiah BOEIPA Pathen loh tongpa lamkaha loh vaerhuh te huta laa saii tih tongpa taenglaa khuen.
23 Nato čovjek reče: “Gle, evo kosti od mojih kostiju, mesa od mesa mojega! Ženom neka se zove, od čovjeka kad je uzeta!”
Te vaengah tongpa loh, “Tahae kah he ka rhuh lamkah ka rhuh, ka saa lamkah ka saa ni. Anih he tongpa lamkaha loh dongah huta tila ka khue ni,” a ti
24 Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju ženu i bit će njih dvoje jedno tijelo.
Te dongah tongpa loh a napa neh a manu te a toeng ni. Te phoeiah a yuu taengla khoem uh vetih pumsa pakhat la om rhoi ni.
25 A bijahu oboje goli - čovjek i njegova žena - ali ne osjećahu stida.
Te vaengah tongpa neh a yuu tah pumtling la om rhoi dae yak rhoi pawh.
