Izlazak 21
1 “Ovo su propisi koje treba da im izložiš:
“Pea ko e ngaahi fono ʻeni, ʻaia ke ke tuku ʻi honau ʻao.
2 Kad za roba kupiš jednoga Hebreja, neka služi šest godina. Sedme godine neka ode, bez otkupnine, slobodan.
Kapau te ke fakatau ha tamaioʻeiki ko e Hepelū, ko e taʻu ʻe ono te ne tauhi koe: pea ʻi hono fitu ʻe ʻalu atu tauʻatāina ia taʻetotongi.
3 Ako dođe sam, neka sam i ode; ako li je oženjen, neka s njim ide i njegova žena.
Kapau naʻe haʻu tokotaha pe, ʻe ʻalu kituaʻā tokotaha pe: kapau naʻe mali, pea ʻe ʻalu hono mali mo ia.
4 Ako mu gospodar nabavi ženu, pa mu ona rodi bilo sinova bilo kćeri, i žena i njezina djeca neka pripadnu njezinu gospodaru, a on neka ide sam.
Kapau naʻe foaki ha mali kiate ia ʻe hono ʻeiki, pea kuo ne fānau kiate ia ʻae fānau tangata pe ʻe fānau fefine: ko e mali mo e fānau ʻe ʻa hono ʻeiki, pea te ne ʻalu tokotaha pe ia.
5 Ali ako rob otvoreno izjavi: 'Volim svoga gospodara, svoju ženu i svoju djecu, neću da budem slobodan',
Pea kapau ʻe lea totonu ʻae tamaioʻeiki, ʻo pehē, ʻOku ou ʻofa ki hoku ʻeiki, mo hoku mali, mo ʻeku fānau; ʻe ʻikai te u ʻalu ke tauʻatāina au,
6 neka ga onda njegov gospodar dovede k Bogu. Kad ga dovede k vratima ili dovratku, neka mu gospodar šilom probuši uho i neka mu trajno ostane u službi.
Pea ʻe toki ʻomi ia ʻe hono ʻeiki ki he kau fakamaau; pea ʻe ʻomi ia foki ki he matapā, pe ki he pou ʻoe matapā; pea ʻe tui hono telinga ʻe hono ʻeiki ke ʻasi ʻaki ʻae hui; pea te ne tauhi ia ʻo fai maʻuaipē.
7 Kad čovjek proda svoju kćer za ropkinju, neka se ona ne oslobađa kao i muški robovi.
“Pea kapau ʻe fakatau ʻe ha tangata hono ʻofefine ke hoko ko e kaunanga, ʻe ʻikai ʻalu kituaʻā ia ʻo hangē ko e kau tamaioʻeiki.
8 Ako se ne svidi svome gospodaru, koji ju je sebi bio odredio, neka joj dopusti da se otkupi. Nema prava prodati je strancima kad joj nije bio vjeran.
Kapau ʻoku ʻikai lelei ia ʻi he ʻao ʻo hono ʻeiki, ʻaia kuo ne fakanofo ia kiate ia, te ne toki tukuange ia ke huhuʻi ia: ʻoku ʻikai ngofua ʻene fakatau ia ki ha kakai kehe, koeʻuhi kuo fai taʻetotonu ia kiate ia.
9 A ako je odredi svome sinu, neka s njome postupa kao i sa kćeri.
Pea kapau kuo ne fakanofo ia ki hono foha, pea te ne fai kiate ia ʻo hangē ko e anga ʻae ʻofefine.
10 Ako se oženi drugom, ne smije prvoj uskraćivati hrane, odjeće ili njezinih bračnih prava.
Kapau ʻoku ne toʻo kiate ia ʻae uaifi ʻe taha: ʻe ʻikai siʻi te ne fakasiʻisiʻi ʻene meʻakai, pe ko e kofu, mo e ngāue totonu ʻae uaifi.
11 Ne bude li joj činio ovo troje, neka je slobodna da ode bez otkupnine.”
Pea kapau ʻe ʻikai te ne fai ʻae meʻa ni ʻe tolu kiate ia, pea ʻe ʻalu atu ia ʻiate ia, ʻe tauʻatāina ia taʻetotongi.
12 “Tko god udari čovjeka pa ga usmrti, neka se smrću kazni.
“Ko ia ʻoku ne tali ha tangata, pea mate ai ia, ʻe tāmateʻi moʻoni ia.
13 Ali ako to ne učini hotimično, nego Bog pripusti da padne u njegovu šaku, odredit ću ti mjesto kamo može pobjeći.
Pea kapau naʻe ʻikai lamasi ia ʻe ha tangata, ka naʻe tukuange ia ʻe he ʻOtua ki hono nima; pea te u fakahā kiate koe ha potu ke hola ia ki ai.
14 Tko hotimično navali na svoga bližnjega te ga podmuklo ubije, odvuci ga i s moga žrtvenika da se pogubi.
Ka koeʻuhi kapau ʻe haʻu loto lahi ha tangata ki hono kaungāʻapi, ke tāmateʻi ia ʻi he angakovi; te ke ʻave ia mei hoku feilaulauʻanga koeʻuhi ke mate ia.
15 Tko udari svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smrću.
“Pea ko ia ʻoku ne taaʻi ʻene tamai, pe ko ʻene faʻē, ko e moʻoni ʻe tāmateʻi ia.
16 Tko otme čovjeka - bilo da ga proda, bilo da ga u svojoj vlasti zadrži - neka se kazni smrću.
“Pea ko ia ʻoku ne kaihaʻasi ha tangata, ʻo fakatau ia, pea kapau ʻoku ʻilo ia ʻi hono nima, ʻe tāmateʻi moʻoni ia.
17 Tko prokune svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smrću.”
“Pea ko ia ʻoku ne kapeʻi ʻene tamai pe ko ʻene faʻē, ʻe tāmateʻi moʻoni ia.
18 “Ako se ljudi posvade, pa jedan od njih udari drugoga kamenom ili šakom, ali ovaj ne pogine nego padne u postelju,
“Pea kapau ʻe fekuki ʻae ongo tangata, pea taaʻi ʻe he tokotaha ʻae tokotaha ʻaki ʻae maka, pe tuki ʻaki hono nima, pea ʻikai mate kae toka ai:
19 ali poslije ustane i mogne izlaziti, makar i sa štapom, onda onome koji ga je udario neka je oprošteno, samo neka mu plati njegov gubitak vremena i pribavi mu posvemašnje izlječenje.
Kapau ʻe toetuʻu hake ʻo ʻeveʻeva ʻituʻa mo hono tokotoko, pea ʻe toki hao ai ʻaia naʻa ne taaʻi ia: ka ʻe totongi ia ki hono ngaahi ʻaho kuo liaki, pea te ne totongi hono fakamoʻui ke haohaoa.
20 Ako tko udari batinom svoga roba ili svoju ropkinju te umru pod njegovom šakom, mora snositi osvetu.
“Kapau ʻe taaʻi ʻe ha tangata ʻene tamaioʻeiki, pe ko ʻene kaunanga ʻaki ha vaʻa ʻakau, pea mate ai ia ʻi hono nima; ko e moʻoni ʻe tautea ia.
21 Ali ako rob preživi dan-dva, neka se osveta ne provodi, jer je rob njegovo vlasništvo.
Ka koeʻuhi kapau ʻe moʻui ia ʻi he ʻaho ʻe taha, pe ua, ʻe ʻikai tautea ia, he ko ʻene koloa ia.
22 Ako se ljudi pobiju i udare trudnu ženu te ona pobaci, ali druge štete ne bude, onda onaj koji ju je udario neka plati odštetu koju zatraži njezin muž. On neka plati kako suci odrede.
“Kapau ʻoku fekuki ʻae ongo tangata, pea lavea ai ha fefine feitama, pea tō ai ʻene tama, pea ngata ai hono kovi: ʻe tautea moʻoni ai ʻae tangata, ʻo hangē ko ia ʻe lea ki ai ʻae mali ʻoe fefine: pea ʻe totongi ia ʻo hangē ko e lea ʻae kau fakamaau.
23 Bude li drugog zla, neka je kazna: život za život,
Pea kapau ʻe tupu ai ʻae kovi, ke ke ʻatu ʻae moʻui ke totongi ʻae moʻui.
24 oko za oko, zub za zub, ruka za ruku, noga za nogu,
Ko e mata ki he mata, ko e nifo ki he nifo, ko e nima ki he nima, ko e vaʻe ki he vaʻe,
25 opeklina za opeklinu, rana za ranu, modrica za modricu.
Ko e tutu ki he tutu, ko e lavea ki he lavea, mo e tā ki he tā.
26 Udari li tko svoga roba ili svoju ropkinju u oko i upropasti ga, neka ga oslobodi zbog oka.
“Pea kapau ʻe taaʻi ʻe ha tangata ʻae mata ʻo ʻene tamaioʻeiki pe ko e mata ʻo ʻene kaunanga, pea kui ai; pea ʻe tukuange ia ke ʻalu ʻataʻatā, koeʻuhi ko hono mata.
27 Ako izbije zub svome robu - ili svojoj ropkinji - neka ga oslobodi zbog zuba.”
Pea kapau te ne taaʻi ʻene tamaioʻeiki, pea mokulu ai ʻae nifo, pe ko e nifo ʻo ʻene kaunanga; te ne tukuange ia ke ʻalu tauʻatāina koeʻuhi ko e nifo.
28 “Kad goveče ubode čovjeka ili ženu pa ih usmrti, neka se kamenjem kamenuje. Njegovo se meso tada ne smije pojesti, a vlasniku njegovu neka je oprošteno.
“Kapau ʻe tuiʻi ʻe ha pulu ha tangata pe ha fefine, pea mate ai ia: ʻe tolongaki ʻae pulu ʻaki ʻae maka ke mate, pea ʻe ʻikai kai hono sino: pea ʻe ʻataʻatā ʻaia ʻoku ʻaʻana ʻae pulu.
29 Ali ako je to goveče i prije bolo, a njegov vlasnik, iako opominjan, nije ga čuvao, pa ono usmrti čovjeka ili ženu, neka se to goveče kamenuje; a i njegov se vlasnik ima pogubiti.
Pea kapau naʻe faʻa tui ʻe he pulu ʻaki hono meʻatui, ʻi he ngaahi ʻaho naʻe hili, pea naʻe tala ia kiate ia ʻoku ʻaʻana, pea naʻe ʻikai te ne noʻotaki ia, ka kuo ne tāmateʻi ha tangata, pe ha fefine; ʻe tolongaki ʻae pulu ʻaki ʻae maka ke mate ia, pea ʻe tāmateʻi mo ia ʻoku ʻaʻana.
30 Ako se vlasniku označi otkupna cijena da svoj život iskupi, neka plati koliko mu se odredi.
Pea kapau ʻe lau paʻanga kiate ia mo hono huhuʻi, pea te ne ʻatu ʻaia kotoa pē ʻoku tala kiate ia.
31 Ubode li goveče dječaka ili djevojčicu, neka se prema njemu postupi isto prema ovome pravilu.
Kapau kuo ne tuiʻi ha foha pe ha ʻofefine, ʻe fai kiate ia ʻo fakatatau ki ha fakamaau ni.
32 Ako ubode roba ili ropkinju, neka vlasnik isplati njihovu gospodaru trideset srebrnih šekela, a goveče neka se kamenuje.
Kapau ʻe tuiʻi ʻe he pulu ha tamaioʻeiki pe ha kaunanga; ʻe ʻatu ʻe ia ki heʻena ʻeiki ʻae sikeli siliva ʻe tolungofulu, pea ʻe tolongaki ʻae pulu ʻaki ʻae maka ke mate.
33 Kad tko ostavi bunar otvoren, ili tko iskopa bunar a ne pokrije ga, pa u nj upadne goveče ili magare, vlasnik bunara ima dati naknadu:
“Pea kapau ʻe tangaki ʻe ha tangata ha luo, pe kapau ʻe keli ʻe ha tangata ha luo, pea ʻikai ʻufiʻufi ia, pea tō ki ai ha pulu, pe ha ʻasi;
34 neka isplati vlasniku u novcu, a uginula životinja neka njemu pripadne.
Ko ia ʻoku ʻaʻana ʻae luo te ne totongi ia, ʻo ʻatu ʻae ngaahi paʻanga kiate ia ʻoku ʻaʻana ʻae manu; ka e ʻaʻana ʻae manu mate.
35 Kad nečije goveče ubode goveče drugome te ono ugine, onda neka prodaju živo goveče, a dobiveni novac neka podijele; i uginulo goveče neka među sebe podijele.
Pea kapau ʻe tuiʻi ʻe ha pulu ʻae tangata ʻe tokotaha ʻae pulu ʻae tangata kehe, pea mate ai ia; te na toki fakatau ʻae pulu moʻui, ʻo vaeua ʻae totongi; pea te na vaeua mo e pulu mate.
36 Ali ako se zna da je to goveče i prije bolo, a njegov ga gospodar nije čuvao, onda mora nadoknaditi goveče za goveče, dok će uginulo živinče biti njegovo.”
Pea kapau ʻe ʻilo, naʻe faʻa tui ʻe he pulu ʻi muʻa, pea naʻe ʻikai noʻotaki ia ʻe heʻene ʻeiki; ko e moʻoni te ne totongi ʻae pulu ʻaki ʻae pulu; pea ʻe ʻaʻana ʻae pulu mate.
