Izlazak 21

1 “Ovo su propisi koje treba da im izložiš:

Mosesega ama'na kasegea Israeli vahe'mokizmi zamigahane.

2 Kad za roba kupiš jednoga Hebreja, neka služi šest godina. Sedme godine neka ode, bez otkupnine, slobodan.

Kagrama Hibru vahepinti'ma kazokzo eri'za vahe'ma mizama asenunka, 6si'a kafufinke kagri kazokazo eri'za vahera manite'na, 7ni kafurera atregeno mizana osu amne fru huno vino.

3 Ako dođe sam, neka sam i ode; ako li je oženjen, neka s njim ide i njegova žena.

Ana kazokzo eri'za ne'mo'ma a'ma e'orinenigenka mizama hu'nenunka, anama hunte'nana kafurera atregeno agrake vino. Hianagi ko'ma a'ma ante'nenia ne'ma mizama se'nesunka, ana a'ene atregeno vino.

4 Ako mu gospodar nabavi ženu, pa mu ona rodi bilo sinova bilo kćeri, i žena i njezina djeca neka pripadnu njezinu gospodaru, a on neka ide sam.

Hagi kazokzo eri'za ne'ma mizama se'ne'nia venafo'ma a'ma miza humi'nenigeno mofavrema ante'nenuno'a, ana a'ane ne'mofa'anena ana venafo azampi netreno, agrake vugahie.

5 Ali ako rob otvoreno izjavi: 'Volim svoga gospodara, svoju ženu i svoju djecu, neću da budem slobodan',

Hianagi ana kazokzo eri'za ne'mo'ma huama'ma huno, nagri'ma mizaseno nafa'a hunante'nemofonku'ene a'ni'agu'ene mofavreni'agura tusiza huno navenesiankina nagra zamatre'na fru hu'na amne ovugahue huno'ma hanigeno'a,

6 neka ga onda njegov gospodar dovede k Bogu. Kad ga dovede k vratima ili dovratku, neka mu gospodar šilom probuši uho i neka mu trajno ostane u službi.

mizama hunte'nea kva'amo'ma avreno Anumzamofonte vuteno, ete avreno kafa zafarero ete kafantero vuno hakare vahe avufi vahe'ma zamagesa rerapone zota erino agesa reraponenkeno agri kazokzo eri'za vahe mani'neno ufrigahie.

7 Kad čovjek proda svoju kćer za ropkinju, neka se ona ne oslobađa kao i muški robovi.

Mago ne'mo'ma, mofa'ama kazokazo eri'za mofa manisie huno'ma zagore'ma atresige'noma mizamasesiana, ve kazozko eri'za vahe'ma nehiaza huno, 7ni kafurera atresigenora frua huno amnea ovugahie.

8 Ako se ne svidi svome gospodaru, koji ju je sebi bio odredio, neka joj dopusti da se otkupi. Nema prava prodati je strancima kad joj nije bio vjeran.

Ana mofa'ma a'nie huno miza hu'ne'nia venafo'ma muse osania zama hanigeno'a, ana venafo'a ana mofara atrenkeno ete nefa'a miza hino. Hagi ana mofa'ma miza hu'nenia venafo'ma mago'enena ru kaziga vahetera mizantera ozmino, na'ankure, kva'amo'a agra'a ana mofa'mofo so'e manizama'a eri haviza hu'ne.

9 A ako je odredi svome sinu, neka s njome postupa kao i sa kćeri.

Hagi ana mofa'ma miza hu'nea ne'mo'ma, ne'mofonte'ma a'e huno huntenesuno'a, agra mofa'ama kegava nehiaza huno kegava hunteno.

10 Ako se oženi drugom, ne smije prvoj uskraćivati hrane, odjeće ili njezinih bračnih prava.

Hagi henka'ama, ana ne'mo'ma ru a'ma erisnuno'a, pusa a'enena ko'ma nehiaza huno nemaseno, knare huno kukena'ane kave'are'enena kegava huntegahie.

11 Ne bude li joj činio ovo troje, neka je slobodna da ode bez otkupnine.”

Hagi ana 3'a zama huntega'zama, ana a'mofoma huontesigeno'a, ana a'mo'a zagoa miza osu amne atreno vugahie.

12 “Tko god udari čovjeka pa ga usmrti, neka se smrću kazni.

Iza'o vahe'ma ahe frisia nera, agri'enena ahe frigahaze.

13 Ali ako to ne učini hotimično, nego Bog pripusti da padne u njegovu šaku, odredit ću ti mjesto kamo može pobjeći.

Hianagi mago ne'mo'ma mago'azama hanifi hantaga huno mago vahe'ma ahe frisiana, Anumzamo atresigeno ana zana fore hugahiankino, agu'vazi kuma'ma retro'ma huntenerega ana ne'mo'a freno vugahie.

14 Tko hotimično navali na svoga bližnjega te ga podmuklo ubije, odvuci ga i s moga žrtvenika da se pogubi.

Ana hu'neanagi mago ne'mo'ma vahe'ma ahe friku'ma, oku'ama antahintahi retro huteno, ana ne'ma ahe frina, ana nera Kresramana vu itareti'enena amne avazu huta ahe frigahaze.

15 Tko udari svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smrću.

Iza'o nefano nererano ahesia nera, ahenkeno frino.

16 Tko otme čovjeka - bilo da ga proda, bilo da ga u svojoj vlasti zadrži - neka se kazni smrću.

Iza'o mago vahe'ma musufa avreno eme frakino antege, zagore atrege'ma hania nera ahe friho.

17 Tko prokune svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smrću.”

Iza'o nererano nefanoma huhaviza huntesia nera ahenkeno frino.

18 “Ako se ljudi posvade, pa jedan od njih udari drugoga kamenom ili šakom, ali ovaj ne pogine nego padne u postelju,

Tare netremoke'ma fra nevazisapinti'ma, mago'mo'ma azanknonuro have knonuro ahenkeno ofrigahianagi, ana zanku'ma krima erino'ma mani'nenigeno,

19 ali poslije ustane i mogne izlaziti, makar i sa štapom, onda onome koji ga je udario neka je oprošteno, samo neka mu plati njegov gubitak vremena i pribavi mu posvemašnje izlječenje.

kri'amo'ma osi'a knare hinkeno'ma azompare megi'a vanoma hanigeno'a, ahe'nea nera kanazana omigahie. Hianagi krima maseneno kna'ama atre'nea zantera miza hunenteno kegava hunentenkeno kriamo'a knare ome huntegahie.

20 Ako tko udari batinom svoga roba ili svoju ropkinju te umru pod njegovom šakom, mora snositi osvetu.

Mago ne'mo'ma kazokzo eri'za ne'amofono, kazokzo eri'za a'amofoma kanonu'ma ahenkeno frisiana, ana kazokzo eriza vahe'mofo nafa'amofo kanazana amiho.

21 Ali ako rob preživi dan-dva, neka se osveta ne provodi, jer je rob njegovo vlasništvo.

Hianagi ana kazokazo eri'za vahe'mo'ma mago kano, tare kanama manite'no'ma knamare'niana, anama ahe'nea kva nera kna omigahaze. Na'ankure ana kazokzo eri'za nera mizamase'nea ne'mofo su'za mani'ne.

22 Ako se ljudi pobiju i udare trudnu ženu te ona pobaci, ali druge štete ne bude, onda onaj koji ju je udario neka plati odštetu koju zatraži njezin muž. On neka plati kako suci odrede.

Tare netremoke'ma ha' nehu'ne mago'ma amu'ene hu'nesnia a'ma ahesigeno nena osu'nesia mofavrema kasenenteno, ana a'mo'ma hazenke'ma e'orisigeno'a, ana a'mofo neve'ma zago agima ahentesiama'a miza neseno nanekema refkohu kva vahe'mo'ma e'i'a amio hanazama'a amino.

23 Bude li drugog zla, neka je kazna: život za život,

Hianagi ana a'mo'ma ra hazenke'ma erinkeno'a, anahukna hazenke agri'enena amigahaze. Ahe fri'nirera, agri'enena ahe frigahaze.

24 oko za oko, zub za zub, ruka za ruku, noga za nogu,

Hagi avurgama repro haniana, agri'enena avurga repro hiho. Hagi ave'ma ru tafrina, agri'enena ave ru tafriho, hagi agia azama ruhantgina, agri'enena anazanke huta agiaza ruhantgiho.

25 opeklina za opeklinu, rana za ranu, modrica za modricu.

Tevefima kre kasage'na, agri'enena tevefi kre kasageho, avufga rutraga hu'nena, ana zanke huta agri'enena avufga rutraga hiho. Hagi aheno avufgama ru korampamagi'nena, ana nera aheta avufga ru korampagiho.

26 Udari li tko svoga roba ili svoju ropkinju u oko i upropasti ga, neka ga oslobodi zbog oka.

Kazokzo eri'za nero, kazokzo eri'za aro mizama sentenesia kva'amo avurgama repro hutrenkeno'a, agra ana nona'a atresigeno ana kazokzo eri'za vahe'mo'a zagoa miza osu fru huno amne vugahie.

27 Ako izbije zub svome robu - ili svojoj ropkinji - neka ga oslobodi zbog zuba.”

Hagi kazokzo eri'za ne'amofono, a'amofoma mizama se'nesia venafo'ma aheno mago ave'ma ru tafrisiana, ana kazokzo eri'za vahe'a ana nona'a atrenkeno mizana oseno fru huno amne vino.

28 “Kad goveče ubode čovjeka ili ženu pa ih usmrti, neka se kamenjem kamenuje. Njegovo se meso tada ne smije pojesti, a vlasniku njegovu neka je oprošteno.

Mago ve bulimakao afu'mo'ma mago nero, aro pazive anuti'ma ahe frinketa, ana ve bulimakao afura have knonteti ahefrinkeno frina avufaga'a oneho. Hianagi ana ve bulimakamofo venafona keaga hunteta kna omiho.

29 Ali ako je to goveče i prije bolo, a njegov vlasnik, iako opominjan, nije ga čuvao, pa ono usmrti čovjeka ili ženu, neka se to goveče kamenuje; a i njegov se vlasnik ima pogubiti.

Hianagi ana ve bulimakamo'ma vahe'ma nehe'nigenoma kegina huno antenogu eme asamisage'noma, ana kema eritreno bulimaka'ama keginafima avre onte'nenigeno mago veo aro ahefrisigeno'a, ana ve bulimakao'a havenkanonu ahenefritma, bulimakao nefanena ahefriho.

30 Ako se vlasniku označi otkupna cijena da svoj život iskupi, neka plati koliko mu se odredi.

Ana hugahianagi bulimakaomo'ma ahefrinesia vahe'mofo nona hinogu'ma naga'amozama miza agima ahentesazama'a mizaseno.

31 Ubode li goveče dječaka ili djevojčicu, neka se prema njemu postupi isto prema ovome pravilu.

Mago mofaro, ne'mofavreo, bulimakao afu'mo'ma pazive'anuma ahe frinkeno'a anazanke huno mizaseno.

32 Ako ubode roba ili ropkinju, neka vlasnik isplati njihovu gospodaru trideset srebrnih šekela, a goveče neka se kamenuje.

Bulimakao afu'mo'ma mago kazokazo eri'za aro veoma pazive'anuti'ma ahe frinkeno'a, ana eri'za vahe'mofo kva nera bulimakaomofo venafo'a 30'a silva zago nemino, ana bulimakao afura have knonu ahe frino.

33 Kad tko ostavi bunar otvoren, ili tko iskopa bunar a ne pokrije ga, pa u nj upadne goveče ili magare, vlasnik bunara ima dati naknadu:

Mago' vahe'mo'ma keri kafinenteno'o kafinte'nesia kerima eri hagaro huteno refi otenenige'noma mago' ne'mofo bulimakao afumo'o donki afumo'ma ana kerifima uramina,

34 neka isplati vlasniku u novcu, a uginula životinja neka njemu pripadne.

kerima asente'nesnimo'a ana bulimakaono, tonki afutera nona huno miza hinkeno, anama frisia zagamo'a agriza segahie.

35 Kad nečije goveče ubode goveče drugome te ono ugine, onda neka prodaju živo goveče, a dobiveni novac neka podijele; i uginulo goveče neka među sebe podijele.

Mago ne'mofo bulimakao afumo'ma, mago ne'mofo bulimakao afu'ma ahefrina, ana bulimakao afutremofo nafa'amokea amnema manisia bulimakao afura zagore atreke ana zagoa amu'nompinti refako nehuke, anama fri'nea bulimakao afura amu'nompinti arutaneke refako hi'o.

36 Ali ako se zna da je to goveče i prije bolo, a njegov ga gospodar nije čuvao, onda mora nadoknaditi goveče za goveče, dok će uginulo živinče biti njegovo.”

Hianagi ko'ma pazive'anuti'ma ha'ma nehania bulimakao afumofo venafo'ma antahi'neno keginafima onte'nenigeno, rumofo bulimakao afu'ma ahefrisiana, anama frisia bulimakao afu'mofo venafo'na ete bulimakao afuteti nona huno miza senenteno fri'nesia bulimakao afura erigahie.