Izlazak 21
1 “Ovo su propisi koje treba da im izložiš:
“Hicheng se hi Israel mite chon'na ding dan ahiye.
2 Kad za roba kupiš jednoga Hebreja, neka služi šest godina. Sedme godine neka ode, bez otkupnine, slobodan.
“Hebrew mi soh ding'a na choh teng le, amachun kumgup sungse'a sohna chu atoh jing ding, kumsagi ahung lhin teng vang le soh'a kivul michu chamlhat chang ding che ding ahitai,” ati.
3 Ako dođe sam, neka sam i ode; ako li je oženjen, neka s njim ide i njegova žena.
“Soh'a pangpa chu amachang seh seh bou ahileh, amabou kile ding Chule, jineisa ahi khah tah le, ajinu jaona anilhon'na kilhon doh lhon ding ahi.”
4 Ako mu gospodar nabavi ženu, pa mu ona rodi bilo sinova bilo kćeri, i žena i njezina djeca neka pripadnu njezinu gospodaru, a on neka ide sam.
“Hiche sohpa chu apupan ji aholpeh'a ahile, achate sese leh sohpa jinu chu apupa chang ding, ajona teng le sohpa chu achang seh'a che ding ahi.”
5 Ali ako rob otvoreno izjavi: 'Volim svoga gospodara, svoju ženu i svoju djecu, neću da budem slobodan',
Ahinlah sohpa chu hitia asei ding, ka pupa ahin ka jinu chule ka chate abonchauvin kalha ngaijin,’ chamlhat chang din che da jeng ing'e tia aseija,
6 neka ga onda njegov gospodar dovede k Bogu. Kad ga dovede k vratima ili dovratku, neka mu gospodar šilom probuši uho i neka mu trajno ostane u službi.
Hichepa chu apupan Pathen heng'a ahin puiding, hiche asohpa chu kotphung gei hihen kotphung khom chang hijongh leh ahin puija, chuteng apupan thihtul khat'a asohpa bilkol a vuhom peh ding, hiche teng chule sohpa chun nilhum keija apupa kin'a kisa lal ding ahiye.
7 Kad čovjek proda svoju kćer za ropkinju, neka se ona ne oslobađa kao i muški robovi.
Pasal khat bang chun achanu soh ding'a akijoh doh ding'a ahile, amanu chu soh pasal ho bang'a kisol doh lou ding ahi.
8 Ako se ne svidi svome gospodaru, koji ju je sebi bio odredio, neka joj dopusti da se otkupi. Nema prava prodati je strancima kad joj nije bio vjeran.
Hiche sohnu chun apupa lunglhaina mong mong aboldoh jou lou ding'a ahile, apupan jong mi dang akilhat doh sah thei jeng ding, apupan hiche sohnu chu kitahna nei louvin anabol tan ahile amanu chu apupan jong gamchom ma joh doh son nading ima agel lou ding ahi.
9 A ako je odredi svome sinu, neka s njome postupa kao i sa kćeri.
“Ahinlah hiche sohnu chu apupan achapa sohnu a pang ding a agella ahile amanu chu achanu ngai ngai banga bol ding ahiye.”
10 Ako se oženi drugom, ne smije prvoj uskraćivati hrane, odjeće ili njezinih bračnih prava.
“Ibang khat a achapa chun amading'a ji achom akipui khah tah a ahile, sohnu chu aji hina'a an-neh ding, sil-le-chen ding leh athaneina ima asuhnem peh chom lou ding ahi.”
11 Ne bude li joj činio ovo troje, neka je slobodna da ode bez otkupnine.”
“Asohnu dinga chu hicheng thum hochu abolpeh louva ahile, asohnu chun bat ima neilouva sum jong pelouva adalhah jeng thei ding ahi.”
12 “Tko god udari čovjeka pa ga usmrti, neka se smrću kazni.
“Khat touvin midang chun'a akhut alha khah'a ahile, akhut lhapa chu tha teitei ding ahi.”
13 Ali ako to ne učini hotimično, nego Bog pripusti da padne u njegovu šaku, odredit ću ti mjesto kamo može pobjeći.
“Ahinlah kihetkhelna maimaija konna ahile, hichu Pathen in amosah lou ding, keiman nangma munding kasem pehsa nahiye atia ahile hiche laimuna chu mivolihpa jamlut'a kihuh hing thei ding ahi.”
14 Tko hotimično navali na svoga bližnjega te ga podmuklo ubije, odvuci ga i s moga žrtvenika da se pogubi.
“Amavang, khat touvin aloipa hamkhat chu atha jeng'a ahile, hiche mithat pachu keima maicham phung'a konna tha ding'a napuidoh ding ahi, ati.”
15 Tko udari svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smrću.
“Koi hile, anuham apa ham vo'a achung'a khut lha aumma ahile ama chu tha jeng ding ahi.”
16 Tko otme čovjeka - bilo da ga proda, bilo da ga u svojoj vlasti zadrži - neka se kazni smrću.
“Mihem gumang aum'a, amiguhpa bang chu ana johdoh tah'a chule akomma ana um nah laiya, akomma aum pet hichu amatoh kimudoh khom hijong leh, akimu doh pachu tha jeng ding ahiye.”
17 Tko prokune svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smrću.”
“Koiman anu apa a engbol thei lou ding amavang anu engbol mihem chu tha jeng ding ahiye.”
18 “Ako se ljudi posvade, pa jedan od njih udari drugoga kamenom ili šakom, ali ovaj ne pogine nego padne u postelju,
“Tun, Pasal khat le pasal khat akinah a, khatpan jong khat pachu song tum'a asuh ham akhut tumma akhet hamma ahile hiche amisuh pachu thipei dehlouva ahile jalkhun anga ding ahi.”
19 ali poslije ustane i mogne izlaziti, makar i sa štapom, onda onome koji ga je udario neka je oprošteno, samo neka mu plati njegov gubitak vremena i pribavi mu posvemašnje izlječenje.
“Ahinlah alhupa chu ahung kitho doh'a tenggol mangcha a ava le theiya ahile, ama anasukhapa chu achungchang kisutheng thei ding, anat nasung'a aki jenna phat mansah chengse alepeh ding chule ajen dam sel ding ahiye.”
20 Ako tko udari batinom svoga roba ili svoju ropkinju te umru pod njegovom šakom, mora snositi osvetu.
“Mihem khat touvin asohpa ham asohnu ham chung'a khut alha'a athikhah a ahile, soh neipa chu thina chang ding ahiye.”
21 Ali ako rob preživi dan-dva, neka se osveta ne provodi, jer je rob njegovo vlasništvo.
“Ahinlah hiche soh kijep penchu nikhat ahilou le nini sung'a adam theng tah'a ahile, sohchung'a khut lha mihem chu thina chang lou ding ahiye. Ajeh chu soh kivul michu ama nei gou khat ahi.”
22 Ako se ljudi pobiju i udare trudnu ženu te ona pobaci, ali druge štete ne bude, onda onaj koji ju je udario neka plati odštetu koju zatraži njezin muž. On neka plati kako suci odrede.
“Tun tekah nan, Pasal khat le pasal khat akinah tan, numei naovop lai chu asuh khah tah lhonna anaovop chu kisuhmo'a aphat louva ahungpot doh khah tah le, numeinu suhkha penpen chu ajipan jong anop channa aman adel khum jeng thei ahi. Ahinlah apeh ding chengse chu thutan vaihom hon aphatsah peh'u angaiye.”
23 Bude li drugog zla, neka je kazna: život za život,
“Amavang numeinu kisuklhahna khonung'a ahung nat khat tah ahile: hiche hinkho khel ding'a chu hin kho khat ma lepeh ding ahi.”
24 oko za oko, zub za zub, ruka za ruku, noga za nogu,
Mitchang khella michang hiding, haa khella haa hiding, khut khel la khut hiding, keng khel la kengg na peh ding ahi,
25 opeklina za opeklinu, rana za ranu, modrica za modricu.
Meiyin akah'a ahile meikah jeh'a meiya nale peh ding, kimavo jeh'a namavoa chule kijep jeh'a chu nale jep jeng ding ahi, ati.
26 Udari li tko svoga roba ili svoju ropkinju u oko i upropasti ga, neka ga oslobodi zbog oka.
“Mihem koitobang khat chun asohpa ahilou leh asohnu ham mit asuh khah peh'a ahile, hiche soh chu amit adam loutah jeh'a chamlhat ding'a asol doh jeng ding ahiye.”
27 Ako izbije zub svome robu - ili svojoj ropkinji - neka ga oslobodi zbog zuba.”
“Soh goiya pang pan jong asohnu ham, asohpa ham khat achu ahaa asuhlhoi peh a hile, ahaa asuh lhopipeh tah jeh'a hiche sohpa ham sohnu ham chu chmalhat chansah ding'a asol doh ding ahitai.”
28 “Kad goveče ubode čovjeka ili ženu pa ih usmrti, neka se kamenjem kamenuje. Njegovo se meso tada ne smije pojesti, a vlasniku njegovu neka je oprošteno.
“Bongchal khattou vin numei ham pasal ham khat chu aki'a ahin pihlih khah'a ahile, hiche bongchal chu song'a selih jeng ding ahiye. Amavang bongsa chu koiman aneh theilou ding chuteng bong neipa ding'a achungchang thu kisutheng ahitai,” ati.
29 Ali ako je to goveče i prije bolo, a njegov vlasnik, iako opominjan, nije ga čuvao, pa ono usmrti čovjeka ili ženu, neka se to goveče kamenuje; a i njegov se vlasnik ima pogubiti.
“Ahinlah hiche bongchal chun masang kisanna mihem dang ana pihlih sa ahileh, aneipa jeng'in jong anahsah lou ahitah leh, hiche bongchal in jong numei ham pasal ham chu aki a apihlih khah'a ahileh, bongchal chu thadoh jeng ding chule aneipa jeng jong anigel la tha teitei lhon ding ahiye.”
30 Ako se vlasniku označi otkupna cijena da svoj život iskupi, neka plati koliko mu se odredi.
Amavang athipa chu longlhat na ding'a aki peh doh'a ahile, aki pehdoh sah jatchu aman jong long lhatna ding'a apeh ding ahi.”
31 Ubode li goveče dječaka ili djevojčicu, neka se prema njemu postupi isto prema ovome pravilu.
“Hiche bongchal chun numei ham pasal ham khat ahin peh lih khah bang le, hiche gancha neipa chu dan kisem dungjuija kitham gah ding ahi.”
32 Ako ubode roba ili ropkinju, neka vlasnik isplati njihovu gospodaru trideset srebrnih šekela, a goveče neka se kamenuje.
“Bongchal chun soh numeija pang ham pasal ham khat chu ahin pihlih bang leh, bongchal neipan jong sohneipa chu dangka shekel somthum apeh teitei ding chule hiche bongchal chu song'a aselih pai jeng ding ahi.”
33 Kad tko ostavi bunar otvoren, ili tko iskopa bunar a ne pokrije ga, pa u nj upadne goveče ili magare, vlasnik bunara ima dati naknadu:
“Tekah nan mikhat chun kokhuh khah bit louva adalhah jeng'a chule hiche kokhuh sin kikhah bit louva adalhah'a sangan ham bongchal ham kokhuh'a alhah lut'a athi den tah'a ahileh,
34 neka isplati vlasniku u novcu, a uginula životinja neka njemu pripadne.
“Kokhuh neipan jong aphat toh kitoh chatna asem phat ding, gancha neipa jong sum apeh ding, a gancha pohlih vang chu ama chang ding ahi.”
35 Kad nečije goveče ubode goveče drugome te ono ugine, onda neka prodaju živo goveče, a dobiveni novac neka podijele; i uginulo goveče neka među sebe podijele.
“Mihem khat bongchal chun mi dang khat bongchal a suhkhah a asuh khah bongchal chu athi jeng'a ahile, bong nei ten jong hiche bong chal athinai louchu akijoh doh diu aki johdohna man vang chu kihom lhon ding, hiche bongchal thisa jeng jong chu aman kihom lhon ding ahi.”
36 Ali ako se zna da je to goveče i prije bolo, a njegov ga gospodar nije čuvao, onda mora nadoknaditi goveče za goveče, dok će uginulo živinče biti njegovo.”
“Ahinlah hiche bongchal chun masang jeng'ajong gancha dang ana pihlih jeng'a ahile, aneipa jeng in jong ahilchahsa ahi a chule ngaisah'a akoi louva ahile, anei pan jong bongchal thi chu bongchal khat mama'a alesah ding, bongchal thisa vang chu ama chang teitei ding ahiye.”
