Propovjednik 7
1 Bolji je dobar glas nego skupocjeno ulje, i smrtni dan nego dan rođenja.
A ming te tah situi then lakah ah then tih dueknah hnin he a cun khohnin lakah then.
2 Bolje je ići u kuću gdje je žalost nego u kuću gdje je gozba, jer ondje je kraj svakoga čovjeka, i tko je živ, nek' primi k srcu!
Nguekcoinah im la caeh te buhkoknah im la caeh lakah then. He tah hlang boeih kah a bawtnah coeng tih aka hing loh a lungbuei ah dueh saeh.
3 Bolji je jad nego smijeh, jer pod žalosnim licem srce je radosno.
Konoinah he nueihbu lakah then. Maelhmai thaenah long ni lungbuei a voelphoeng sak.
4 Srce je mudrih ljudi u kući žalosti, a srce bezumnih u kući veselja.
Aka cueih kah lungbuei tah nguekcoinah im ah dae aka ang kah lungbuei tah kohoenah im ah om.
5 Bolje je poslušati ukor mudra čovjeka negoli slušati hvalospjev luđaka.
Aka cueih kah tluungnah hnatun he tah aka ang laa aka hnatun hlang lakah then.
6 Jer kao prasak trnja ispod kotla, takav je smijeh luđaka, i to je ispraznost.
Am lae kah hling ol bangla aka ang kah nueihbu khaw om. Te dongah he khaw a honghi ni.
7 Jer smijeh od mudraca čini luđaka i veselje kvari srce.
Hnaemtaeknah loh hlangcueih a yan sak tih kutdoe loh lungbuei a poo sak.
8 Bolji je svršetak stvari nego njezin početak i bolja je strpljivost od oholosti.
Ol bawtnah he a tongnah lakah then. Aka ueh kah mueihla he aka oek kah mueihla lakah then.
9 Ne nagli u srdžbu, jer srdžba počiva u srcu luđaka.
Huesak hamla na mueihla neh let sak boeh. Konoinah he aka ang kah rhang dongah ni a kol.
10 Ne pitaj zašto su negdašnja vremena bila bolja od ovih, jer to nije mudro pitanje.
“Balae tih hnukbuet kah a tue aka om te tahae kah lakah a then la a om?” ti boeh. Te bang te cueihnah neh na dawt moenih.
11 Mudrost je dragocjena baština i probitak onima na koje sunce sja.
Cueihnah tah rho la then tih khomik aka hmu ham khaw hoeikhang.
12 Jer kao što je novac zaštita, tako je i mudrost; a prednost je mudrosti u tome što izbavlja onoga tko je ima.
Cueihnah hlipkhup ah om he tangka hlipkhup kah om banghui ni. Tedae mingnah he tah rhoeikhangnah la om tih cueihnah long tah a kungmah te a hing sak.
13 Pogledaj djela Božja; tko može ispraviti što je on iskrivio?
Pathen kah bibi te hmu lah. Amah loh a khun sak te dueng hamla aka noeng te unim?
14 U sretan dan uživaj sreću, a u zao dan razmišljaj: Bog je stvorio jedno kao i drugo - da čovjek ne otkrije ništa od svoje budućnosti.
A then tue vaengah tah a then la om. Tedae a yoethae tue vaengkah khaw hmu. He khaw dumlai dongah Pathen loh voeivang ah a khueh. Te daengah ni hlang loh a hnukah te pakhat khaw ahmu pawt eh.
15 Svašta vidjeh u svojemu ništavnom životu: pravednik propada unatoč svojoj pravednosti, a bezbožnik i dalje živi unatoč svojoj bezbožnosti.
Kamah kah a honghi tue vaengah a cungkuem te ka hmuh. Amah kah duengnah dongah aka paltham hlang dueng om tih a boethae neh aka nguel halang khaw om.
16 Ne budi prepravedan i ne budi premudar; zašto da se uništavaš?
Aka dueng koek la om boel lamtah hoeikhangnah aih ham khaw cueih boeh. Balae tih namah na phae uh?
17 Ne budi preopak i ne budi lud; zašto bi umro prije vremena?
Muep poehlip boel lamtah lunghmang la om boeh. Balae tih namah tue pawt vaengah na duek eh?
18 Dobro je da držiš jedno, ali ni drugo ne puštaj iz ruke, jer tko se boji Boga, izbavlja se od svega.
He he na tuuk vaengah na kut te ke lamloh na hlah pawt ham then. Pathen aka rhih ham tah a cungkuem te a noeng.
19 Mudrost mudraca veću moć daje gradu nego deset mogućnika.
Cueihnah long tah aka cueih te khopuei kah aka om boei parha lakah khaw a tanglue sak.
20 Na zemlji nema pravednika koji, čineći dobro, ne bi nikad sagriješio.
Diklai hman ah hnothen a saii tih aka tholh pawh hlang dueng a om moenih.
21 I još jedno: nemoj se obazirati na govorkanje; čut ćeš možda da te sluga tvoj proklinjao;
Ol a thui uh boeih te khaw na lungbuei pae boeh. Te pawt koinih na sal loh namah n'tap te na ya ve.
22 a zna tvoje srce kako si i ti često druge proklinjao.
Namah loh hlang tloe na tap te na lungbuei loh a voei a yet khaw a ming.
23 Sve sam to mudrošću iskušao. Mislio sam da sam mudar, ali mi je mudrost bila nedokučiva.
He boeih he cueihnah neh ka noemcai tih, “Ka cueih eh?,” ka ti dae kai lamloh lakhla laklo.
24 Ono što jest, daleko je i duboko, tako duboko - tko da i pronađe?
Te tla a om te khaw hla coeng tih a dung lakah dung coeng. Te te aka hmu te unim?
25 I još jednom pokušah istražiti i shvatiti mudrost i smisao, da spoznam opačinu kao ludost, a ludost kao bezumlje.
Kamah neh ka lungbuei khaw, uepnah koikah halangnah neh anglatnah, lunghmangnah te ming ham neh yaam hamla, cueihnah neh poeknah tlap hamla ka maelh.
26 Otkrih da ima nešto gorče od smrti - žena, ona je zamka, srce joj je mreža, a ruke okovi; tko je Bogu drag, izmiče joj, a grešnik je njezin sužanj.
A lungbuei te tluum neh soh la a tung tih a kut dongah pinyennah aka khueh huta he dueknah lakah khahing la ka hmuh. Pathen mikhmuh ah aka then tah anih aeng lamloh loeih suidae aka tholh tah anih loh a tuuk ni.
27 Eto, to sam sve u svemu otkrio, veli Propovjednik.
So lah he, thuituenkung loh a thui bangla poeknah hmuh hamla pakhat soah pakhat ka phoel.
28 I još sam tražio, ali bez uspjeha. Nađoh čovjeka - jednog od tisuću, a žene ne nađoh među svima nijedne.
Te te ka hinglu loh a tlap pueng dae ka hmuh moenih. Thawngkhat khuiah tongpa pakhat ka hmuh dae te boeih lakli ah huta ka hmuh moenih.
29 Otkrih ovo: Bog stvori čovjeka jednostavnim, a on snuje nebrojene spletke.
He bueng mah so lah. Pathen loh hlang he a thuem la a saii coeng dae amih loh phuengnah muep a tlap uh te ka hmuh.
