Propovjednik 10
1 Uginula muha usmrdi mirisno ulje, a i malo ludosti jače je od mudrosti i časti.
Mouch mouri bay lwil pafen yon move odè; Se konsa yon ti kras foli gen pouvwa pou depase sajès ak respè.
2 Mudrac kroči pravim putem, a luđak krivim.
Kè a yon moun saj mennen li adwat, men kè a moun san konprann nan mennen l agoch.
3 Dovoljno je da luđak pođe putem: kako razbora nema, svakomu pokazuje da je lud.
Menm lè ensanse a mache nan lari li manke bon tèt. Li montre tout moun ke se moun fou li ye.
4 Ako se na te digne vladaočev gnjev, ne ostavljaj svoga mjesta, jer blagost sprečava velike grijehe.
Si kòlè a wa a vin monte kont ou, pa abandone pozisyon ou; paske rete kalm ka evite gwo ofans.
5 Ima zlo što ga vidjeh pod suncem kao prestupak koji dolazi od vladaoca:
Gen yon mal mwen konn wè anba solèy la, tankou yon fot ki sòti nan sila k ap gouvène a——
6 ludost se podiže na najviša mjesta, a veliki zauzimaju niske položaje.
Foli plase nan anpil kote byen wo pandan rich yo chita kote ki ba.
7 Vidjeh sluge na konjima, a knezove gdje idu pješice kao sluge.
Mwen konn wè esklav ki monte sou cheval ak prens k ap mache atè tankou esklav.
8 Tko jamu kopa, u nju pada; i tko ruši zid, ujeda ga zmija.
Sila ki fouye fè yon twou ka byen tonbe ladann, e yon sèpan ka mòde gèrye a ki kraze yon miray.
9 Tko lomi kamenje, ono ga ranjava; tko cijepa drva, može nastradati.
Sila ki taye wòch yo ka blese ladann, e sila ki fann gwo bout bwa a kapab an danje.
10 Kad zatupi željezo i oštrica mu nije nabrušena, tada treba više snage; a nagrada mudrosti je uspjeh.
Si rach la pa gen tay, e li pa file pwent li; alò, li va egzije plis fòs. Avantaj a sajès se reyisi!
11 Ako zmija ujede prije čaranja, ništa onda opčaratelj ne koristi.
Si sèpan an mòde avan li vin chame, nanpwen pwofi.
12 Pune su miline riječi iz usta mudraca, a bezumnika upropašćuju njegove usne.
Pawòl ki soti nan bouch sila ki saj la plen ak gras, men pawòl a moun ensanse a fin manje l nèt;
13 On počinje svoje besjede ludošću i svršava ih potpunim bezumljem.
Kòmansman diskou ensanse a se foli, e fen diskou li se plen mechanste ak betiz.
14 Luđak previše govori: čovjek ne poznaje budućnost, i tko mu može kazati što će poslije njega biti?
Malgre tout sa, moun ensanse a ogmante pawòl li yo. Pèsòn pa konnen sa ki va rive, e kilès kab di li sa ki va rive apre li.
15 Luđake mori njihov trud; tko ne zna puta, ne može u grad.
Zèv a moun ensanse a tèlman fatige l, ke li pa konnen kijan pou li rive nan vil la.
16 Jao tebi, zemljo, kad ti je kralj premlad i knezovi se već ujutro goste.
Malè a ou menm, O peyi ki gen jenn ti gason kon wa; ak prens yo k ap fè fèt granmaten.
17 Blago tebi, zemljo, kad ti je kralj plemenit i knezovi ti u svoje vrijeme blaguju da se okrijepe, a ne da se opiju.
Beni se ou menm, O peyi ki gen yon fis byen prepare kon wa a ak prens ki manje nan pwòp lè yo, pou bay fòs, e non pou fè banbòch vin sou.
18 S lijenosti se ugiblju grede, zbog nebrige prokišnjava kuća.
Akoz parès ak neglijans, twati a vin pann, e nan enpridans kay la vin koule.
19 Ali su gozbe radi zabave i vino uveseljava život, a novci pribavljaju sve.
Yon gwo tab manje fèt pou yo rejwi yo, diven pou fè kè kontan; epi lajan se repons pou tout bagay.
20 Ni u svojoj misli ne kuni kralja, ni u svojoj ložnici ne kuni bogataša, jer će ptice odnijeti glas i kleveta lako okrilati.
Anplis, nan chanm a kouche ou, pa bay wa a madichon; e nan chanm a kouche ou, pa bay yon moun rich madichon. Paske yon zwazo syèl la ka pote bri a, e sa ki gen zèl yo ka fè yo konnen bagay la.
