Propovjednik 10
1 Uginula muha usmrdi mirisno ulje, a i malo ludosti jače je od mudrosti i časti.
Flies `that dien, leesen the swetnesse of oynement. Litil foli at a tyme is preciousere than wisdom and glorie.
2 Mudrac kroči pravim putem, a luđak krivim.
The herte of a wijs man is in his riyt side; and the herte of a fool is in his left side.
3 Dovoljno je da luđak pođe putem: kako razbora nema, svakomu pokazuje da je lud.
But also a fool goynge in the weie, whanne he is vnwijs, gessith alle men foolis.
4 Ako se na te digne vladaočev gnjev, ne ostavljaj svoga mjesta, jer blagost sprečava velike grijehe.
If the spirit of hym, that hath power, stieth on thee, forsake thou not thi place; for heeling schal make gretteste synnes to ceesse.
5 Ima zlo što ga vidjeh pod suncem kao prestupak koji dolazi od vladaoca:
An yuel is, which Y siy vndur the sunne, and goith out as bi errour fro the face of the prince; a fool set in hiy dignyte,
6 ludost se podiže na najviša mjesta, a veliki zauzimaju niske položaje.
and riche men sitte bynethe.
7 Vidjeh sluge na konjima, a knezove gdje idu pješice kao sluge.
I siy seruauntis on horsis, and princes as seruauntis goynge on the erthe.
8 Tko jamu kopa, u nju pada; i tko ruši zid, ujeda ga zmija.
He that diggith a diche, schal falle in to it; and an eddre schal bite hym, that distrieth an hegge.
9 Tko lomi kamenje, ono ga ranjava; tko cijepa drva, može nastradati.
He that berith ouer stoonys, schal be turmentid in tho; and he that kittith trees, schal be woundid of tho.
10 Kad zatupi željezo i oštrica mu nije nabrušena, tada treba više snage; a nagrada mudrosti je uspjeh.
If yrun is foldid ayen, and this is not as bifore, but is maad blunt, it schal be maad scharp with myche trauel; and wisdom schal sue aftir bisynesse.
11 Ako zmija ujede prije čaranja, ništa onda opčaratelj ne koristi.
If a serpent bitith, it bitith in silence; he that bacbitith priueli, hath no thing lesse than it.
12 Pune su miline riječi iz usta mudraca, a bezumnika upropašćuju njegove usne.
The wordis of the mouth of a wijs man is grace; and the lippis of an vnwijs man schulen caste hym doun.
13 On počinje svoje besjede ludošću i svršava ih potpunim bezumljem.
The bigynnyng of hise wordis is foli; and the laste thing of his mouth is the worste errour.
14 Luđak previše govori: čovjek ne poznaje budućnost, i tko mu može kazati što će poslije njega biti?
A fool multiplieth wordis; a man noot, what was bifore hym, and who mai schewe to hym that, that schal come aftir hym?
15 Luđake mori njihov trud; tko ne zna puta, ne može u grad.
The trauel of foolis shal turment hem, that kunnen not go in to the citee.
16 Jao tebi, zemljo, kad ti je kralj premlad i knezovi se već ujutro goste.
Lond, wo to thee, whos kyng is a child, and whose princes eten eerli.
17 Blago tebi, zemljo, kad ti je kralj plemenit i knezovi ti u svoje vrijeme blaguju da se okrijepe, a ne da se opiju.
Blessid is the lond, whos kyng is noble; and whose princis eten in her tyme, to susteyne the kynde, and not to waste.
18 S lijenosti se ugiblju grede, zbog nebrige prokišnjava kuća.
The hiynesse of housis schal be maad low in slouthis; and the hous schal droppe in the feblenesse of hondis.
19 Ali su gozbe radi zabave i vino uveseljava život, a novci pribavljaju sve.
In leiyyng thei disposen breed and wyn, that thei drynkynge ete largeli; and alle thingis obeien to monei.
20 Ni u svojoj misli ne kuni kralja, ni u svojoj ložnici ne kuni bogataša, jer će ptice odnijeti glas i kleveta lako okrilati.
In thi thouyt bacbite thou not the kyng, and in the priuete of thi bed, curse thou not a riche man; for the briddis of heuene schulen bere thi vois, and he that hath pennys, schal telle the sentence.
