Propovjednik 10
1 Uginula muha usmrdi mirisno ulje, a i malo ludosti jače je od mudrosti i časti.
Mana kaka lwangʼni motho miyo gima dungʼ mangʼwe ngʼar bedo gi tik marach, e kaka miriambo matin ketho rieko kod luor.
2 Mudrac kroči pravim putem, a luđak krivim.
Ngʼat mariek timo timbe mabeyo, to ngʼat mofuwo timo timbe maricho.
3 Dovoljno je da luđak pođe putem: kako razbora nema, svakomu pokazuje da je lud.
Fupe nenore anena kata kowuotho e yo, kendo ji duto manene ongʼeyo ni ofuwo.
4 Ako se na te digne vladaočev gnjev, ne ostavljaj svoga mjesta, jer blagost sprečava velike grijehe.
Ka ruoth okecho kodi, to kik iwe tiji mitiyono; nimar kibolori to ruoth nyalo ngʼwononi kuom kethogi mangʼeny.
5 Ima zlo što ga vidjeh pod suncem kao prestupak koji dolazi od vladaoca:
Nitie richo ma aseneno e bwo wangʼ chiengʼ, ketho moro mawuok kuom jatelo:
6 ludost se podiže na najviša mjesta, a veliki zauzimaju niske položaje.
Joma ofuwo imiyo tije madongo dongo, to jo-mwandu to iketo e mago matindo.
7 Vidjeh sluge na konjima, a knezove gdje idu pješice kao sluge.
Aseneno wasumbini e ngʼe farese, to jotelo wuotho gi tiendgi ka wasumbini.
8 Tko jamu kopa, u nju pada; i tko ruši zid, ujeda ga zmija.
Ngʼama kunyo bur matut nyalo lwar e iye; to ngʼama muko kor ot thuol nyalo kayo.
9 Tko lomi kamenje, ono ga ranjava; tko cijepa drva, može nastradati.
Ngʼama kunyo kite inyalo hiny gi kitego; to ngʼama baro yien inyalo hiny gi yien.
10 Kad zatupi željezo i oštrica mu nije nabrušena, tada treba više snage; a nagrada mudrosti je uspjeh.
Ka le dik kendo lewe ok opiagi, to nyaka oti kode gi teko mathoth eka obar yien, kuom mano chan gik moko chon kapod ok itimo.
11 Ako zmija ujede prije čaranja, ništa onda opčaratelj ne koristi.
Ka thuol okecho kapok oboye, to koro onge ohala mar ja-bocho.
12 Pune su miline riječi iz usta mudraca, a bezumnika upropašćuju njegove usne.
Weche moa e dho ngʼat man-gi rieko nigi ngʼwono, to ngʼama ofuwo tiekore mana gi wechene owuon.
13 On počinje svoje besjede ludošću i svršava ih potpunim bezumljem.
Ngʼama ofuwo chako gi weche mag fuwo; to gikone ni gin weche neko,
14 Luđak previše govori: čovjek ne poznaje budućnost, i tko mu može kazati što će poslije njega biti?
kendo wechege ngʼeny maonge tiende. Onge ngʼama ongʼeyo gima biro timorene kiny, koro en ngʼa manyalo nyise gima biro timorene bangʼ thone?
15 Luđake mori njihov trud; tko ne zna puta, ne može u grad.
Ngʼama ofuwo nyagore gi tich matek ma ok konye; nimar kata kuma oaye ok onyal paro.
16 Jao tebi, zemljo, kad ti je kralj premlad i knezovi se već ujutro goste.
Okwongʼ piny ma ruodhe ne en jatich kendo ma jotende mondo e nyasi gokinyi.
17 Blago tebi, zemljo, kad ti je kralj plemenit i knezovi ti u svoje vrijeme blaguju da se okrijepe, a ne da se opiju.
Joma ruodhigo wuok e anywola mar jotelo gin johawi kendo ruodhigigo chiemo e sa mowinjore, mondo giyud teko to ok mondo gimer.
18 S lijenosti se ugiblju grede, zbog nebrige prokišnjava kuća.
Ka ngʼato nyap, to kor ode nyaka mukre marieny; to ngʼato ma budho abudha ma ok ti gi lwete, to ode nyaka chwer.
19 Ali su gozbe radi zabave i vino uveseljava život, a novci pribavljaju sve.
Chiemo mabeyo miyo ngʼato bedo mamor, kendo divai bende miyo ngʼato winjo maber, to pesa ema miyo ngʼato bedo gi gimoro amora modwaro.
20 Ni u svojoj misli ne kuni kralja, ni u svojoj ložnici ne kuni bogataša, jer će ptice odnijeti glas i kleveta lako okrilati.
Kik icha ruoth kata mana e pachi, kata kwongʼo ja-mwandu kor kachiena, nikech winyo mafuyo e yamo nyalo kawo wecheni, kendo winyo ma fuyono nyalo terone gima iwacho.
