Ponovljeni zakon 1
1 Ovo su riječi što ih je Mojsije upravio svemu Izraelu s onu stranu Jordana - u pustinji, u Arabi nasuprot Sufu, između Parana i Tofela, Labana, Hazerota i Di Zahaba -
Hekah olka he Jordan rhalvang kah khosoek, Suph imdan kolken Paran laklo neh Tophel, Laban, Hazeroth neh Dizahab ah Israel boeih ham Mosesloh a thuipah.
2 od Horeba do Kadeš Barnee, Seirskom gorom, jedanaest dana hoda.
Te vaengah Seir tlang long kah Horeb lamkah Kadeshbarnea he hnin rha hlai at longcaeh hla pueng.
3 Bilo je to godine četrdesete, prvog dana mjeseca jedanaestoga, kad Mojsije reče Izraelcima sve što mu je Jahve za njih naređivao.
Kum likipa lo vaengkaha hla hlai at kah hla lamhma cuek dongah BOEIPAkaha uen boeih te Israel carhoek ham Mosesloh a thuipah.
4 Pošto je porazio amorejskoga kralja Sihona, koji je živio u Hešbonu, i bašanskoga kralja Oga, koji je živio u Aštarotu i Edreju,
Heshbon ahaka ngol Amori manghai Sihon neh Edrei kah Ashtaroth ahaka ngol Bashan manghai Ogaa tloek phoeiah,
5 dakle s onu stranu Jordana, u zemlji moapskoj, poče Mojsije razlagati ovaj Zakon. Govoraše on:
Moab kho kah Jordan rhalvang ah BOEIPA kah olkhueng te Mosesloh koea thuicaih tih,
6 “Jahve, Bog naš, reče nam na Horebu: 'Dosta ste boravili na ovome brdu.
“Mamih kah BOEIPA Pathenloh Horeb aha thui tah, 'Hekah tlang ah na omuh khaw rhoehcoeng.
7 Krenite na put! Idite u gorski kraj Amorejaca i svih njihovih susjeda, u Arabu, u Gorje, u Šefelu i u Negeb, na morsku obalu, u zemlju kanaansku i u Libanon, sve do Velike rijeke, rijeke Eufrata.
Nangmih te hooiuh lamtah hlahuh laeh. Amori tlang neh a imben boeih ah, kolken tlang neh kolrhawk ah khaw, Negev neh Kanaan kho kah tuitun langkaeng long khaw, Lebanon tuiva Perath tuiva puei duela cetuh.
8 Eto, pred vas stavljam ovu zemlju. Idite, dakle, i zauzmite zemlju za koju se Jahve zakle ocima vašim, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da će je dati njima i njihovu potomstvu poslije njih.'
Nangmih mikhmuh kah khohmuen kam paek he hmuhuh. Cetuh lamtah panguh. Tekah khohmuen teni BOEIPAloh na parhoek Abraham taengah, Isaak taengah, Jakob taengah khaw amih phoeikah a tii a ngan taengah khaw paek ham la ola coeng.
9 Tada sam vam rekao: 'Ne mogu vas voditi sam.
Te vaeng tue ah nangmih taengah ka thui vanbangla, “Nangmih khuen ham he kai loh kan na moenih.
10 Jahve, Bog vaš, toliko vas je razmnožio da vas danas ima kao zvijezda na nebu.
BOEIPA na Pathenloh nangmih m'ping sak coeng dongah tihnin ah tah vaan kah aisi banglana yetcoeng.
11 Neka vas Jahve, Bog vaših otaca, umnoži još tisuću puta! Neka vas blagoslivlja kako vam je obećao!
Na parhoek kah BOEIPA Pathenloh nangmih taengkaha thui vanbang la nangmih tea pueh thawng khat lam khaw n'thap saeh lamtah yoethen m'pae saeh.
12 Ali kako bih ja sam mogao nositi vaš teret, vaše breme i vaše sporove?
Tedae nangmih kah laipuei neh hnophueih neh tuituknahte kai loh metlam ka phueih thai eh?
13 Izaberite stoga iz svojih plemena ljude pametne, iskusne i ugledne da vam ih postavim za poglavare.'
Te dongah namah koca khui lamkahaka cueih tihaka yakming nehaka ming thai hlang rhoekte namamih ham tuekuh lamtah amihte nangmihkaha lu la ka khueh eh?,’ ka ti.
14 Vi ste mi odgovorili: 'Dobro je što predlažeš.'
Te vaengah kai te nan doouh tih, 'Na ol thui tete then, saii hamom,’na tiuh.
15 Zato sam uzeo prvake iz vaših plemena, ljude pametne i ugledne, te ih postavio za poglavare: tisućnike, stotnike, pedesetnike, desetnike i vaše plemenske nadglednike.
Te dongahaka cueih tihaka ming hlang rhoekte namamih koca rhoek kah a lu la ka khueh eh. Te vaengah thawngkhat kah mangparhoek, yakhat kah mangparhoek, sawmnga kah mangparhoek neh hlangrha kah mangparhoek te nangmih soaha lu la ka khueh tih nangmih kocarhoek kah rhoiboei la om uh.
16 U to isto vrijeme naložio sam i vašim sucima: 'Saslušajte svoju braću; sudite pravedno između čovjeka i njegova brata ili pridošlice.
Te vaengah nangmih taengkah laitloekrhoek te ka uen tih, 'Na manuca rhoek loh a yaak koi la hlang neh a manuca lakloah khaw yinlai laklo ah khaw duengnah neh laitloekuh.
17 U suđenju nemojte biti pristrani; saslušavajte maloga kao i velikoga. Ne bojte se nikoga! TÓa sud je Božji! Ako vam koji slučaj bude pretežak, iznesite ga meni, da ga ja razvidim.'
Laitloeknah dongah hlang maelhmai souh boeh. Tanoe kangham lana yaak akhaw hlang mikhmuh ah bakuepuh boeh. Laitloeknah he Pathen hut laaom dongah nangmih hamaka kuel olka te tah kai taengla hang khuenuh lamtah n'yaak sak uh,’ ka tinah.
18 Tako sam vam onda naložio sve što vam je činiti.
Te vaeng tue kah nangmih kang uen olka boeih te saiiuh.
19 Krenusmo iz Horeba i, na putu u gorske krajeve Amorejaca, kako nam je naredio Jahve, Bog naš, prijeđosmo svu onu veliku i strašnu pustinju koju ste vidjeli. Stigosmo u Kadeš Barneu.
Te dongah mamih BOEIPA Pathenkaha uen vanbangla Horeb lamkah m'puenuh tih khosoek khoham khaw boeihna hmuhuh. Rhih aka om Amori tlang long la n'cetuh tih Kadeshbarnea te m'phauh.
20 Tada vam rekoh: 'Došli ste u gorski kraj Amorejaca, koji nam Jahve, Bog naš, daje.
Te vaengah nangmih taengah, “Mamih kah BOEIPA Pathenloh mamih taengah m'paek Amori tlang lana pawkuh coeng.
21 Eto, Jahve, Bog tvoj, stavio je preda te tu zemlju. Ustaj! Zaposjedni je, kako ti je rekao Jahve, Bog otaca tvojih. Ne boj se! Ne strahuj!'
Na parhoek kah BOEIPA Pathenloh nangmih taengah, 'Rhih boeh, rhihyawp boeh,’ a ti vanbangla nangmih mikhmuh ah na BOEIPA Pathen loh m'paek ke souh. Khohmuen ke cet lamtah pang laeh,’ ka ti.
22 Svi ste onda došli k meni i rekli: 'Pošaljimo pred sobom ljude da izvide zemlju i jave nam o putu kojim ćemo ići i o gradovima u koje ćemo doći.'
Te vaengah kai taengla boeih na capituh tih, 'Mamih hmai ah hlang tueih uhsih lamtah khohmuen te ha hip uh saeh. Te daengah ni n'caeh hamkoi longpuei neh m'pha hamkoi khopueirhoek kah olkate mamih taengla hang khuen uh eh,” na tiuh.
23 Svidje mi se što rekoste. Zato uzeh dvanaest ljudi između vas, po jednoga iz svakog plemena.
Tekah olka ka mik dongaha thuem van dongah koca pakhatah hlangpakhat neh hlang hlai nitte nangmihkhui lamkah ka tuek.
24 Krenuli su na pogorje, stigli do Eškolske doline te izvidjeli kraj.
Te dongah hooiuh tih tlanglaa yoenguh phoeiah Eshkol soklong la pawkuh tihkhoa hipuh.
25 I nabraše plodova one zemlje, donesoše ih k nama i javiše: 'Zemlja koju nam daje Jahve, Bog naš, dobra je.'
Te vaengah khohmuen thaihtae te a kut neha lohuh tih mammih taengla han suntlak puei uh phoeiah mamih ham olka ham voeihuh. Mamih kah Pathen BOEIPAloh mamih taengah m'paek khohmuenkaha thente khawa thuiuh.
26 Ali vi niste htjeli onamo; pobunili ste se protiv naredbe Jahve, Boga svoga.
Tedae caeh hamna huemuh pawt dongah na BOEIPA Pathen kah ol tena koekuh.
27 Rogoborili ste u svojim šatorima i govorili: 'U svojoj mržnji na nas Jahve nas je izveo iz zemlje egipatske da nas preda u ruke Amorejaca, kako bi nas posve uništili.
Namamih kah dap khuiah pataengna cailakuh tih, 'Mamih kah BOEIPA kah hmuhuetnah dongah mamih mitmoeng sak hamni Egypt kho lamloh n'khuentih Amori kut dongla n'thak.
28 Kamo da idemo? Naša su braća ubila u nama srčanost kad rekoše: Narod je i veći i jači nego mi; gradovi su veliki, i zidine im sežu do nebesa. A vidjeli smo ondje i Anakovce.'
Kaimih ta melam kacaeh uh eh? Mah manucaaka cetrhoek loh, 'Pilnamloh lenuh tih mamih lakah sang uh, khopueirhoekkhaw ka tihavong cakloh vaan duelaa pha, teahte Anakim carhoek khaw ka hmuh,’ a ti uh tih mamih kah lungbuei thinko hehoenga khahuh.
29 'Ne bojte se!' - rekoh vam. - 'Ne plašite ih se!
Nangmih te, “Amih taengahna sarhing sak boeh, rhihuh boeh,’ ka ti.
30 Jahve, Bog vaš, koji ide pred vama, borit će se za vas kako je to učinio na vaše oči u Egiptu.'
Nangmih mikhmuh kahaka cet na Pathen BOEIPAloh Egypt ah nangmih ham namamih mikhmuh kaha saii bang boeih la nangmih hama vathoh bitni.
31 A vidio si, uostalom, i u pustinji, gdje te Jahve, Bog tvoj, cijeloga puta što ste ga prevalili dok ste stigli do ovoga mjesta, nosio kao što čovjek nosi svoga sinčića.
Hekah hmuen na phauhduena caehuhvaengah longpueng khing ah hlangloh a caa poeh bangla khosoek ah BOEIPA na Pathenloh nangmih m'poeh te khawna hmuhuh coeng.
32 Ali, unatoč tome, vi niste imali pouzdanja u Jahvu, Boga svoga,
Tedae tekah olkaaom lalah nangmihloh BOEIPA na Pathen tena tangnahuh pawh.
33 u onoga koji je na putu išao pred vama da vam potraži mjesto za taborovanje - u ognju obnoć da vam osvijetli put kojim ćete ići, a obdan u oblaku.
Longpueng ah na rhaehnah ham nangmih kah hmuen tlap te nangmih mikhmuh ah halo. Khoyinah hmai neh longpuei te nangmih n'tueng tih khothaihah cingmai nehna cetuh.
34 Jahve ču graju vašu i zakle se u svojoj srdžbi:
Nangmih kah olka ol te BOEIPAloh a yaak vaengaha thintoek tih ola coeng.
35 'Ni jedan jedini od ovih ljudi, od ovoga opakog naraštaja, neće vidjeti ove dobre zemlje za koju sam se zakleo da ću je dati vašim ocima.
“Na parhoek taengah paek ham ka caeng khohmuen then te he kah boethae thawnpuei hlang rhoek khuikah hlangloh hmu mahpawh.
36 Izuzimam Kaleba, sina Jefuneova. On će je vidjeti; njemu i njegovim potomcima dat ću zemlju kojom je išao, jer je vjerno slijedio Jahvu.'
Jephunneh capa Kaleb long tah te a hmuh ni. BOEIPA hnukaha tlun van dongah a soaha cawt vanbangla khohmuen te anih taeng neh a carhoek taengahaka paek ni, ' a ti.
37 Zbog vas se Jahve i na mene razljutio te mi rekao: 'Ni ti onamo nećeš ući.
Nangmih kongah kai taengah khaw BOEIPAloh a thintoek tih, 'Nang khawna kun mahpawh.
38 Ući će onamo Jošua, sin Nunov, koji te služi. Njega ti osokoli, jer će on uvesti Izraela u posjed.
Na mikhmuh ahaka pai Nun capa Joshua tah kun ni. Israel te anihloh a pang hamcoeng dongah anih te mah talonglaeh.
39 A i vaši mališani, o kojima rekoste da će postati roblje, sinovi vaši koji još ne znaju razlikovati dobro i zlo, oni će u nju ući; njima ću je u posjed dati.
Na ca te maeh la omnina tiuh cakhawa tue thae thenaka ming mueh na ca rhoek tah kun uh ni. Te dongah amih te khohmuen ka paek vetih amihloh a pang uh ni.
40 A vi se okrenite i zaputite u pustinju, prema Crvenome moru!'
Tedae nangmih te namamih maeluh lamtah carhaek li longpuei kah khosoekte paan uh,’ a ti.
41 Vi ste mi tada odgovorili riječima: 'Sagriješili smo protiv Jahve. Poći ćemo gore i boriti se kako nam je Jahve, Bog naš, zapovjedio.' Svaki od vas dohvati svoje oružje i nepromišljeno pođe gore u brda.
Te vaengah kai he nan doouh tih, 'BOEIPA taengah ka tholhuh coeng. Mamih kah Pathen BOEIPAkaha uen bangla boeih yoeng uhsih lamtah vathoh uh sih,’ na tiuh. Te dongah hlang khat rhip loh amah kah caemtloek tubael tea vahuh tih tlang la yoeng ham te na yoeikoeksakuh.
42 Onda mi Jahve reče: 'Kaži im: Ne idite gore i ne stupajte u borbu da vas ne poraze vaši neprijatelji jer ja nisam među vama.'
Tedae BOEIPAloh kai taengah, “Amih te thuipah. Cetuh boeh, vathohuh boeh, nangmih lakli ah ka om pawt dongah na thunkharhoek kah mikhmuh ahna yawkuh mahpawt nim,” a ti.
43 Tako sam vam i govorio, ali niste poslušali. Oprli ste se zapovijedi Jahvinoj i, puni drskosti, krenuli u brda.
Nangmih taengah ka thui daena ngaiuh pawt tih BOEIPA ol tena koekuh. Na lokhakuh tih tlang lana lueiuh.
44 Ali Amorejci, koji žive u onome gorju, udariše na vas, pognaše vas, za vama se natisnuše kao pčele te su vas tukli od Seira do Horme.
Te dongah nangmihaka doe ham tlang ahaka om Amori te halo tih khoiloh a cuk thil bangla nangmih te n'hloemuh phoeiah Seir lamkah Hormah duela nangmih te m'phopuh.
45 Vrativši se, plakali ste pred Jahvom, ali Jahve nije slušao vašega jauka niti je okrenuo svoga uha k vama.
Te vaengahna balkhonguh tih BOEIPA mikhmuh ahna rhapuh dae nangmih ol te BOEIPAloh a yaak voel mueh la nangmih taengaha hna khaw kaeng pawh.
46 U Kadešu vam valjade ostati dugo vremena, onoliko koliko ste već ostali.
Te dongahni Kadesh kahna om uh te khohnin la khohnina yetna omuh.
