Daniel 3
1 Kralj Nabukodonozor odredi da se načini zlatni kip, visok šezdeset lakata i širok šest, i da ga postave u ravnici Duri, u pokrajini babilonskoj.
Ruoth Nebukadneza noloso kido moro mar dhahabu ma borne noromo fut piero aboro gaboro gi nus, to lachne ne en fut apar, kendo nochunge e paw Dura e piny Babulon.
2 Kralj Nabukodonozor pozva satrape, namjesnike, upravitelje, savjetnike, rizničare, suce i zakonoznance i sve namjesnike pokrajina da dođu na posvetu kipa što ga podiže kralj Nabukodonozor.
Eka ruoth nogolo chik mondo ochokne jorit pinje gi jochik jotich, gi jotelo, gi jongʼad rieko, gi jokeno, gi jongʼad bura, gi joyal buche kod jotelo duto mag gwenge, mondo gibi e nyasi mar pwodho kido mane osechungono.
3 Tada se sakupiše satrapi, namjesnici, upravitelji, savjetnici, rizničari, suci i zakonoznanci i svi namjesnici pokrajinske vlasti na posvetu kipa što ga podiže kralj Nabukodonozor. I stadoše pred kip što podiže Nabukodonozor.
Kuom mano jorit pinje, jochik jotich, ruodhi, jongʼad rieko, jokeno, jongʼad bura, joyal buche kod jotelo mamoko duto mag gwenge nochokore kaachiel mondo gigwedh kido ma ruoth Nebukadneza nosechungo, kendo negichungʼ e nyime.
4 Glasnik proglasi: “O narodi, plemena i jezici, evo što vam se naređuje:
Eka jaote nokok matek niya, “Ma e gima ochiku mondo utim, yaye ogendini, gi pinje kod ji moa e dhoudi mopogore opogore.
5 u času kad začujete zvuke roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala, bacite se na tlo i poklonite se zlatnome kipu što ga podiže kralj Nabukodonozor!
Ka uwinjo ywak mar tungʼ, asili, nyagweru, nyatiti, orutu kod kit thumbe mayoreyore, to nyaka upodhi piny auma kendo ulam kido mar dhahabu ma ruoth Nebukadneza osechungoni.
6 Tko se ne baci na tlo i ne pokloni, bit će smjesta bačen u peć užarenu.”
Ngʼato angʼata ma ok opodho piny auma mondo olam kidono to ibiro dir e mach makakni.”
7 Zato, čim začuše zvuk roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala, baciše se na tlo svi narodi, plemena i jezici klanjajući se zlatnome kipu što ga podiže kralj Nabukodonozor.
Kuom mano e sa mane giwinjoe ywak mar tungʼ, asili, nyagweru, nyatiti, orutu kod kit thumbe mayoreyore, ogendini duto, pinje kod ji duto moa e dhoudi mopogore opogore ne olamo kido mar dhahabu ma ruoth Nebukadneza nochungo.
8 Uto dođoše neki Kaldejci i optužiše Judejce.
E ndalogo jorieko ma jo-Kaldea moko nosudo nyime kendo negikwedo jo-Yahudi.
9 Rekoše kralju Nabukodonozoru: “O kralju, živ bio dovijeka!
Negiwachone ruoth Nebukadneza niya, “Yaye ruoth, dag nyaka chiengʼ!
10 Ti si, kralju, naredio svakom čovjeku koji začuje zvuke roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala da se baci na tlo i da se pokloni zlatnome kipu;
Isegolo chik, yaye ruoth, ni ngʼato ka ngʼato mowinjo ywak mar tungʼ, asili, nyagweru, nyatiti, orutu kod kit thumbe mayoreyore to nyaka podhi piny auma kendo lam kido mar dhahabu,
11 a tko se ne baci na tlo i ne pokloni, da bude bačen u peć užarenu.
kendo ni ngʼato angʼata ma ok opodho piny auma mondo olam kidono to ibiro dir e mach makakni.
12 A evo, ovdje su Judejci koje si postavio za upravitelje pokrajine babilonske: Šadrak, Mešak i Abed Nego. Ti ljudi ne mare za te, o kralju; oni ne štuju tvojih bogova i nisu se poklonili zlatnome kipu što si ga podigao.”
To nitie jo-Yahudi moko ma iseketo jorit e migepe mopogore opogore e piny Babulon ma gin Shadrak, Meshak kod Abednego, motamore timo gima iwacho, yaye ruoth. Gin ok giti ne nyisechegi, to bende ok gilam kido mar dhahabu misechungo.”
13 Nabukodonozor, bijesan i gnjevan, pozva Šadraka, Mešaka i Abed Nega. Odmah ih dovedoše pred kralja.
Mirima mager nomako Nebukadneza mi nogolo chik mondo okel Shadrak, Meshak kod Abednego e nyime. Omiyo nokel jogi e nyim ruoth,
14 A Nabukodonozor im reče: “Je li istina, Šadrače, Mešače i Abed Nego, da vi ne štujete mojih bogova i da se ne klanjate zlatnome kipu što ga podigoh?
kendo Nebukadneza nowachonegi niya, “Bende en adier, Shadrak, Meshak kod Abednego, ni ok uti ne nyisechena kendo ok ulam kido mar dhahabu masechungo?
15 Jeste li voljni, čim začujete zvuk roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala, baciti se na tlo i pokloniti se kipu što ga načinih? Ako li mu se ne poklonite, bit ćete smjesta bačeni u peć užarenu; i koji je taj bog koji bi vas izbavio iz ruke moje?”
Ka uwinjo ywak mar tungʼ, asili, nyagweru, nyatiti, orutu kod kit thumbe mayoreyore, mi upodho piny auma kendo ulamo kido maseloso, to mano ber. To ka ok upodho piny auma mi ulame, to ibiro diru e mach makakni. Koso uparo ni nitie nyasaye moro manyalo resou e lweta?”
16 Šadrak, Mešak i Abed Nego odgovoriše kralju Nabukodonozoru: “Ne treba da ti odgovorimo na to.
Shadrak, Meshak kod Abednego nodwoko ruoth niya, “Yaye Nebukadneza, onge tiende mondo wapwore e nyimi kuom wachni.
17 Bog naš, kome služimo, može nas izbaviti iz užarene peći i od ruke tvoje, kralju; on će nas i izbaviti.
Ka dipo odirwa ei mach makakni, to Nyasaye mwatiyone nigi teko mar resowa, kendo obiro resowa kogolowa e lweti, yaye ruoth.
18 No ako toga i ne učini, znaj, o kralju: mi nećemo služiti tvojemu bogu niti ćemo se pokloniti kipu što si ga podigao.”
To kata ka dipo ni ok otimo kamano, to wadwaro ni mondo ingʼe, yaye ruoth, ni ok wabi tiyone nyisecheni kata lamo kido mar dhahabu misechungo.”
19 Na te riječi kralj Nabukodonozor uskipje bijesom, a lice mu se iznakazi na Šadraka, Mešaka i Abed Nega.
Kuom mano, mirima mager nomako Nebukadneza gi Shadrak, Meshak kod Abednego kendo chunye nokethore kodgi. Nogolo chik mondo ochwak mach maliet moloyo lietne mapile nyadibiriyo,
20 On naredi da se peć ugrije sedam puta jače no inače i jakim ljudima iz svoje vojske zapovjedi da svežu Šadraka, Mešaka i Abed Nega i bace u peć punu žarkoga ognja.
kendo nochiko moko kuom askechege maroteke mane ni e oganda mar jolweny mage mondo gitwe Shadrak, Meshak kod Abednego kendo gidirgi ei mach makakni.
21 Svezaše ih, dakle, i u plaštevima, obući i kapama baciše u zažarenu peć.
Omiyo jogi notwe, ka girwako kandho mag-gi, sirwechegi, kilemba mag-gi kod lewni mamoko, mi nodirgi ei mach makakni.
22 Kako kraljeva zapovijed bijaše žurna a peć preko mjere užarena, plamen ubi ljude koji su bacali Šadraka, Mešaka i Abed Nega.
Ruoth nogolo chik mondo odir jogi e mach mapiyo, kendo liet mar mach kende ema ne onego jolweny mane otero Shadrak, Meshak kod Abednego,
23 A tri čovjeka - Šadrak, Mešak i Abed Nego - padoše svezani u zažarenu peć.
kendo ji adekgo notwe motegno kanyakla modirgi ei mach makakni.
24 Tada se kralj Nabukodonozor zaprepasti i brzo ustade. Zapita svoje savjetnike: “Nismo li bacili ova tri čovjeka svezana u oganj?” Oni odgovoriše: “Jesmo, kralju!”
Eka ruoth Nebukadneza nochungʼ malo ka dhoge omoko kendo nopenjo jongʼad rieko mage niya, “Donge ji adek ema ne watweyo mi wadiro e mach?” Negidwoke niya, “En kamano, yaye ruodh.”
25 On reče: “Ali ja vidim četiri čovjeka, odriješeni šeću po vatri i ništa im se zlo ne događa; četvrti je sličan sinu Božjemu.”
To nodwoko niya, “Neuru! Aneno ji angʼwen kawuotho koni gi koni e mach, ka gin thuolo kendo onge gima ohinyogi, kendo ngʼat mar angʼwen chalo gi wuod nyiseche.”
26 Nabukodonozor priđe vratima užarene peći i viknu: “Šadrače, Mešače i Abed Nego, sluge Boga Višnjega, iziđite i dođite ovamo!” Tada iziđoše iz ognja Šadrak, Mešak i Abed Nego.
Eka Nebukadneza nosudo machiegni gi mach makaknino kendo nokok matek niya, “Shadrak, Meshak kod Abednego, ma jotich Nyasaye Mamalo Mogik, wuoguru oko! Biuru ka!” Omiyo Shadrak, Meshak kod Abednego nowuok e mach kabiro ire,
27 Sakupiše se satrapi, starješine, upravitelji i kraljevi savjetnici da vide te ljude: oganj ne bijaše naudio njihovu tijelu, kosa im na glavi neopaljena, plaštevi im neoštećeni, nikakav se zadah ognja ne bijaše uhvatio njih.
kendo jorit pinje, jochik tich, jotelo, kod jongʼad rieko mag ruoth nosudo butgi machiegni molworogi. Negineno ka mach ne ok owangʼogi, onge yie wigi kata achiel mane mach oreyo, kandho mag-gi bende ne ok orewore, to bende ne ok gidungʼ kata mana iro.
28 Nabukodonozor viknu: “Blagoslovljen bio Bog Šadrakov, Mešakov i Abed Negov, koji je poslao svog anđela i izbavio svoje sluge, one koji se uzdahu u njega te se ne pokoriše kraljevoj naredbi, već radije predadoše svoje tijelo ognju negoli da štuju ili se klanjaju drugome osim svome Bogu!
Eka Nebukadneza nowacho niya, “Opak Nyasach Shadrak, Meshak kod Abednego nikech en ema oseoro malaikane mi oreso jotichne! Negigeno kuome mi gidagi luwo chikna kendo ne giyie wito ngimagi kar tiyona kata lamo nyasaye moro machielo ma ok Nyasachgi giwegi.
29 Naređujem dakle: O narodi, plemena i jezici, svatko između vas tko bi pogrdio Boga Šadrakova, Mešakova i Abed Negova neka bude raskomadan, a njegova kuća pretvorena u smetlište, jer nema boga koji bi mogao izbaviti kao ovaj.”
Kuom mano, agolo chik ni ogendini duto gi ji moa e dhoudi mopogore opogore ma dipo ni owacho gimoro marach kuom Nyasach Shadrak, Meshak kod Abednego mondo negi kendo utegi mondo omuki mi lokre pidhe, nikech onge nyasaye moro machielo manyalo reso ji e yo machal kama.”
30 Tada kralj uzvisi Šadraka, Mešaka i Abed Nega na visoke položaje u pokrajini babilonskoj.
Eka ruoth nochoro Shadrak, Meshak kod Abednego e telo mamalo e piny Babulon.
