Daniel 2
1 Druge godine Nabukodonozorova kraljevanja usni Nabukodonozor sanje: njegov se duh zbog toga uznemiri, a san ga ostavi.
E higa mar ariyo mar loch Nebukadneza, noleko lek mayoreyore, kendo lekgo nochando chunye ma omone nindo.
2 Kralj naredi da se pozovu čarobnici i gataoci, zaklinjači i zvjezdari da protumače kralju njegove sanje.
Omiyo ruoth nogolo chik mondo okelne ajuoke, jokor wach, jo-nyakalondo kod jorieko ma jo-Kaldea mondo onyise gima noleko. Kane gidonjo mi gichungʼ e nyim ruoth,
3 Dođoše dakle te stadoše pred kralja. Kralj im reče: “Usnih jednu sanju i moj se duh uznemiri od želje da razumijem sanju.”
nowachonegi niya, “Aseleko lek moro mosechanda ahinya kendo adwaro mondo angʼe tiende.”
4 Kaldejci odgovoriše kralju (aramejski): “O kralju, živ bio dovijeka! Pripovjedi svoju sanju slugama svojim, a mi ćemo ti otkriti njezino značenje.”
Eka jokor wach nodwoko ruoth gi dho jo-Aram niya, “Mad idag amingʼa, yaye ruoth nyis jotichni lek ma iseleko eka wabiro nyisi tiende.”
5 Kralj odgovori i reče zvjezdarima: “Moja je odluka neopoziva: ako mi ne kažete što sam snio i što san znači, bit ćete rastrgani u komade, a vaše će kuće postati smetišta.
Ruoth nodwoko jokor wach niya, “Ma e gima asengʼado e pacha ma ok anyal loko kama: Ka ok unyisa gima ne aleko, kendo ka ok unyisa tiende, to ibiro kidhu matindo tindo, kendo uteu biro lokore pidhe mag owuoyo.
6 No ako mi otkrijete moju sanju i njezino značenje, dobit ćete od mene darove i poklone i velike časti. Otkrijte mi dakle što sam snio i što san znači.”
To ka unyisa gima ne aleko kendo unyisa tiende, to ubiro yudo mich gi osimbo kod duongʼ malich. Omiyo nyisauru leknano kendo nyisauru tiende.”
7 Oni opet odgovoriše: “Neka kralj rekne svoju sanju slugama svojim, a mi ćemo mu otkriti njezino značenje.”
To negichako gidwoke kendo niya, “Ruoth mondo onyis jotichne lek moseleko, eka wabiro nyise tiende.”
8 A kralj: “Dobro ja znam da želite dobiti na vremenu jer znate da je moja odluka neopoziva.
Eka ruoth nodwoko niya, “Angʼeyo ratiro ni utemo mana ketho seche, nikech ungʼeyo ni gima asengʼado e chunya ma ok anyal loko ema:
9 Ako mi ne kažete što sam snio, znači da me namjeravate obmanjivati varavim riječima i izmišljotinama dok nekako ne prođe vrijeme. Stoga, recite mi moj san, pa ću znati da li mi možete kazati i njegovo značenje!”
Ka ok unyisa lek maseleko, to chandruok achiel kende ema ochomou. Usewinjoru e kindu mondo unyisa gik manyalo wita kod gik maricho, kuparo ni mano biro miyo alok pacha. Kuom mano, nyisauru leknano, eka abiro ngʼeyo ni unyalo lokona tiende.”
10 Zvjezdari odgovoriše pred kraljem: “Nema na svijetu čovjeka koji bi takvo što mogao otkriti kralju. I stoga nijedan kralj, ma kako velik i moćan, takvo što ne traži od čarobnika, gataoca ili zvjezdara.
Jokor wach nodwoko ruoth niya, “Onge dhano moro amora e piny manyalo timo gima ruoth penjoni! Bende onge ruoth moro amora, bed ni oduongʼ kendo en gi nyalo machal nadi, mosepenjo ajwoga, ja-nyakalondo kata jakor wach moro amora gima chalo kamano.
11 Što tražiš, kralju, teško je, i nema ga tko bi to mogao otkriti kralju osim bogova, koji ne borave među smrtnicima.”
Gima ruoth penjono tek ma ok nyalre. Onge ngʼama nyalo lero tiende ni ruoth, makmana nyiseche, to gin ok gidag gi ji.”
12 Tada se kralj silno razgnjevi i razbjesni te naredi da se pogube svi mudraci babilonski.
Ma nomiyo mirima omako ruoth kendo nodoko mager, mi nogolo chik mana gisano mondo oneg joma riek duto manie piny Babulon.
13 Pošto je objavljena naredba da se ubiju mudraci, potražiše i Daniela i njegove drugove da ih pogube.
Omiyo chik nowuok mondo onegi joma riek duto, kendo noor ji mondo omany Daniel gi osiepene, mondo gin bende oneg-gi.
14 No Daniel se mudrim i umnim riječima obrati na Arjoka, zapovjednika kraljevskih straža, koji bijaše izišao da pogubi mudrace babilonske.
Ka Ariok, jatend askeche morito ruoth nosewuok oko mondo oneg joma riek mag Babulon, Daniel nowuoyo kode gi rieko kod paro matut.
15 On reče Arjoku, zapovjedniku kraljevu: “Zašto je kralj izdao tako strogu naredbu?” Arjok pripovjedi Danielu,
Nopenjo jatelo mane oa ka ruothno niya, “Angʼo momiyo ruoth nogolo chik mager kamano?” Eka Ariok nonyiso Daniel gima omiyo nogol chik ma kamano.
16 a Daniel otiđe kralju i zamoli da mu dade vremena te će kralju otkriti što san znači.
Ka Daniel nowinjo tiend gima ne timore, nodhi nyaka e nyim ruoth mokwaye mondo omede thuolo, eka obed gi nyalo mar lokone tiend lekne.
17 Daniel uđe u svoju kuću te sve kaza Hananiji, Mišaelu i Azarji, svojim drugovima,
Eka Daniel nodok e ode kendo nonyiso osiepene ma Hanania, Mishael kod Azaria wachno.
18 da mole milosrđe u Boga Nebeskoga radi te tajne, da Daniel i njegovi drugovi ne poginu s drugim mudracima babilonskim.
Nojiwogi mondo gikwa Nyasach polo mondo okechgi kuom midhieroni, mondo en, kaachiel gi osiepene, gi joma riek mamoko man Babulon kik neg-gi.
19 I objavi se tajna Danielu u noćnom viđenju. A Daniel blagoslovi Boga Nebeskoga.
Otienono nonyis Daniel tiend midhierono e lek. Eka Daniel nopako Nyasach polo,
20 Daniel prihvati riječ i reče: “Bilo ime Božje blagoslovljeno odvijeka dovijeka, njegova je mudrost i sila.
kowacho niya: Nying Nyasaye mondo opaki mochwere manyaka chiengʼ; nikech rieko kod teko gin mage.
21 On mijenja doba i vremena, ruši i postavlja kraljeve, daje mudrost mudrima a znanje pronicavima.
En ema ochano ndalo mag chwiri kod opon; bende en ema oketo ruodhi e loch kendo ogologi. Ochiwo rieko ne joma riek kod ngʼeyo ne joma nigi winjo.
22 On otkriva dubine i tajne, zna što je u tminama i svjetlost prebiva u njega.
Ofwenyo gik matut kendo mopondo; ongʼeyo gima opondo e mudho, kendo ler odak kode.
23 Tebe, o Bože otaca mojih, slavim i hvalim što si mi dao mudrost i jakost! Evo, objavio si mi ono što smo te molili, objavio si nam što kralj traži.”
Agoyoni erokamano, kendo apaki, yaye Nyasach kwerena: Isemiya rieko gi teko, isemiyo angʼeyo gima ne wakwayi, isemiyo wangʼeyo tiend lek mar ruoth.
24 Daniel ode k Arjoku, kome bijaše kralj naredio da smakne mudrace babilonske. Uđe i reče mu: “Ne ubijaj mudraca babilonskih! Odvedi me kralju, pa ću mu otkriti što san znači.”
Eka Daniel nodhi ir Ariok, ngʼat mane ruoth oketo mondo oneg joma riek man Babulon, kendo nowachone niya, “Kik itiek joma riek man Babulon. Tera ir ruoth mondo alokne tiend lekneno.”
25 Arjok žurno odvede Daniela kralju i reče: “Našao sam među izgnanicima judejskim čovjeka koji će kralju kazati što san znači.”
Ariok notero Daniel ir ruoth sano, kendo nowacho niya, “Aseyudo ngʼat moro moa e dhood Juda, manie twech e pinywa, manyalo nyiso ruoth tiend lekneno.”
26 Kralj reče Danielu (koji se zvaše Baltazar): “Jesi li kadar kazati mi san koji sam usnio i što znači?”
Ruoth nopenjo Daniel (ma bende ne iluongo ni Belteshazar) niya, “Bende inyalo nyisa tiend gima ne aneno e lekna?”
27 Daniel odgovori pred kraljem: “Tajnu koju istražuje kralj ne mogahu kralju otkriti mudraci, čarobnici, gataoci i zaklinjači;
Daniel nodwoko niya, “Onge ngʼama riek moro amora, kata jakor wach kata ajwoga kata ja-nyakalondo manyalo nyiso ruoth tiend midhiero mosepenjoni,
28 ali ima na nebu Bog koji objavljuje tajne i on je saopćio kralju Nabukodonozoru ono što će biti na svršetku dana. Evo tvoje sanje i onoga što ti se prividjelo na postelji:
makmana nitie Nyasaye moro e polo mafwenyo tiend midhierni. Osenyiso ruoth Nebukadneza gik mabiro timore ndalo mabiro. Lekni kod fweny duto mane obiro e pachi kane inindo e kitandani e magi:
29 O kralju, na tvojoj ti postelji dođoše misli o tome što će se dogoditi kasnije, a Otkrivatelj tajna saopćio ti je ono što će biti.
“Kane oyudo inindo kanyo, yaye ruoth, pachi nolokore momako gik mabiro timore, kendo Jal mafwenyo tiend midhierni nonyisi gik mabiro timore.
30 Iako nemam mudrosti više nego ostali smrtnici, ta mi je tajna objavljena samo zato da njezino značenje saopćim kralju i da upoznaš misli svoga srca.
To an ok oseelna tiend midhieroni nikech ariek moloyo ji mamoko mangima, to oseelnago mondo in, yaye ruoth, ingʼe tiende, kendo mondo ingʼe gima nobiro e pachi.
31 Ti si, o kralju, imao viđenje: gle, kip, golem kip, vrlo blistav, stajaše pred tobom, strašan za oči.
“Kane ingʼicho, yaye ruoth, to ne ineno e nyimi kido moro maduongʼ marieny kendo malich kineno.
32 Tome kipu glava bijaše od čistog zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh i bedra od mjedi,
Kido mochweno ne olos gi dhahabu lilo, to kore gi bedene nolos gi fedha. Bund iye gi embene to nolos gi nyinyo,
33 gnjati od željeza, a stopala dijelom od željeza, dijelom od gline.
ogwendene nolos gi chuma, to tiendene nolos gi chuma mokikore gi lowo mowangʼ.
34 Ti si promatrao: iznenada se odvali kamen a da ga ne dodirnu ruka, pa udari u kip, u stopala od željeza i gline te ih razbi.
Kane oyudo irange, lwanda moro ne omuki, to ok gi lwet dhano. Lwandano notuomo kido mochweno gi yo ka tiendene mane olos gi chuma gi lowo, mi otoyogi matindo tindo.
35 Tada se smrvi najednom željezo i glina, mjed, srebro i zlato, i sve postade kao pljeva na gumnu ljeti i vjetar sve odnese bez traga. A kamen koji bijaše u kip udario postade veliko brdo te napuni svu zemlju.
Eka chuma gi lowo, gi nyinyo, gi fedha gi dhahabu notore mongʼinjore matindo tindo, kendo negilokore machal gi mihudhi molwar kar dino cham e ndalo oro. Yamo nobiro moywerogi oko duto, maonge kata buru matin mane odongʼ. To Lwanda mane otuomo kido mochweno nolokore got marangʼongo kendo nopongʼo piny duto.
36 To bijaše sanja; a njezino ćemo značenje reći pred kraljem.”
“Mano e lekno, kendo koro wabiro loke ne ruoth.
37 “Ti, o kralju, kralju kraljeva, komu Bog Nebeski dade kraljevstvo, silu moć i slavu -
Yaye ruoth, in e ruoth mar ruodhi. Nyasach polo asemiyi loch gi teko gi nyalo kod duongʼ;
38 i u čije je ruke stavio, gdje god se našli, sinove ljudske, životinje poljske, ptice nebeske i postavio te gospodarom nad svim time - ti si glava od zlata.
oseketo ji duto modak e piny ngima e lweti, kaachiel gi le mag bungu kod winy mafuyo e kor polo. Kendo kamoro amora ma gidakie, oseketi jatelo mag-gi duto. Omiyo koro in e wich mar kido mane ilekono.
39 Poslije tebe ustat će drugo kraljevstvo, slabije od tvoga, pa treće, od mjedi, koje će gospodariti svom zemljom.
“Bangʼ lochni, pinyruoth moro machielo nobi, ma lochne ok nobed maduongʼ ka mari. Bangʼ mano pinyruoth molos gi nyinyo nobed gi loch ewi piny duto.
40 A četvrto kraljevstvo bit će tvrdo poput željeza, poput željeza koje sve satire i mrvi; kao željezo koje razbija, skršit će i razbit sva ona kraljevstva.
Mogik, pinyruoth mar angʼwen matek ka chuma nobi, nikech chuma toyo kendo rego gimoro amora, to kaka chuma toyo gik moko matindo tindo, e kaka en bende obiro rego kendo toyo pinyruodhi mamoko duto.
41 Stopala koja si vidio, dijelom glina a dijelom željezo, jesu podijeljeno kraljevstvo; imat će nešto od čvrstoće željeza prema onome što si vidio željezo izmiješano s glinom.
Mana kaka ne ineno ka tiend kidono gi lith tiendene olos gi chuma mokikore gi lowo mowangʼ mano e kaka nobed pinyruoth mopogore kende; to kata kamano, enobed gi teko moko mag chuma e iye, mana kaka ne ineno chuma mokikore gi lowo mowangʼ.
42 Prsti stopala, dijelom željezo a dijelom glina: kraljevstvo će biti dijelom čvrsto a dijelom krhko.
Mana kaka lith tiendene nolos gi chuma mokikore gi lowo mowangʼ, e kaka pinyruodhni bende biro bedo matek kuonde moko, to kuonde moko nobed maonge teko.
43 A što si vidio željezo izmiješano s glinom: oni će se miješati ljudskim sjemenom, ali se neće držati zajedno, kao što se ni željezo ne da pomiješati s glinom.
Mana kaka ne ineno ka oriw chuma gi lowo mowangʼ, e kaka jo-pinyruodhno nobed joma oriw, to ok ginisik ka giriwore, nikech chuma moriw gi lowo ok nyal siko koriwore.
44 U vrijeme ovih kraljeva Bog Nebeski podići će kraljevstvo koje neće nikada propasti i neće prijeći na neki drugi narod. Ono će razbiti i uništiti sva ona kraljevstva, a samo će stajati dovijeka -
“E kinde mag ruodhigo, Nyasach polo nochung pinyruoth moro ma ok nokethi nyaka chiengʼ, kendo ma ok nowene oganda machielo. Enoreg pinjeruodhigo duto nyaka okelgi e gikogi, to en owuon to nosik nyaka chiengʼ.”
45 kao što si vidio da se kamen s brijega odvalio a da ga ne dodirnu ruka te smrvio željezo, mjed, glinu, srebro i zlato. Veliki je Bog saopćio kralju što se ima dogoditi. Sanja je istinita, a tumačenje joj pouzdano.”
Ma e tiend fweny mar lwanda mane omuki e got moro, to ok gi lwet dhano ma en lwanda mane otoyo chuma gi nyinyo gi lowo, gi fedha gi dhahabu matindo tindo. Nyasaye maduongʼ osenyiso ruoth gima biro timore e ndalo mabiro. Lekni en adier, kendo lok molokego bende en adier chuth.
46 Nato kralj Nabukodonozor pade ničice i pokloni se pred Danielom. Naredi da mu prinesu dar i kad.
Eka ruoth Nebukadneza nopodho piny auma e nyim Daniel mi nomiye duongʼ kendo nogolo chik mondo otimne misango kendo oket ubani e nyime.
47 I reče kralj Danielu: “Zaista, vaš je bog Bog nad bogovima i gospodar nad kraljevima, Otkrivatelj tajna, kad si mogao otkriti ovu tajnu.”
Ruoth nowachone Daniel niya, “Adier, Nyasachi en Nyasach nyiseche, kendo en Ruoth mar ruodhi, kendo en Jal maelo tiend midhierni, nikech ne in gi nyalo mar elona tiend midhieroni.”
48 Kralj uzvisi Daniela i dariva ga mnogim blistavim darovima. Postavi ga upraviteljem sve pokrajine babilonske i starješinom svih mudraca babilonskih.
Eka ruoth noketo Daniel e telo mamalo kendo nomiye mich mathoth. Nokete jatelo e piny Babulon duto, kendo nomiye teko ewi joma riek duto man Babulon.
49 Daniel zamoli kralja da odredi za upravitelje pokrajine babilonske Šadraka, Mešaka i Abed Nega, a Daniel ostade na kraljevu dvoru.
To bende, kaka Daniel nokwaye, ruoth noyiero Shadrak, Meshak gi Abednego kaka jotend gwenge mag Babulon, to Daniel owuon to nodongʼ mana katiyo e dala ruoth.
