Daniel 1
1 Treće godine kraljevanja Jojakima, kralja Judeje, dođe Nabukodonozor, kralj Babilona, na Jeruzalem te ga opsjede.
E higa mar adek mar loch Jehoyakim, ruodh Juda, Nebukadneza ruodh Babulon nobiro Jerusalem molwore gi jolweny mondo okawe.
2 Gospodin mu dade u ruke Jojakima, kralja judejskog, i dio predmeta iz Doma Božjega; on ih dopremi u zemlju Šinear i pohrani predmete u riznici svojih bogova.
Bangʼe Jehova Nyasaye nochiwo Jehoyakim ruodh Juda e lwete, kaachiel gi gik moko mitiyogo e hekalu mar Nyasaye. Notingʼo gigi motero nyaka e hekalu mar nyasache, man Babulon, kendo noketogi ei od kano mwandu mar nyasache.
3 Kralj naredi Ašfenazu, starješini svojih dvorjanika, da dovede od Izraelaca nekoliko dječaka kraljevskoga ili velikaškog roda:
Eka ruoth nogolo chik ni Ashpenaz, ma jatelo maduongʼ mar jotij od ngʼado bura mondo okelne jo-Israel moko mogen mane oa e anywola joka ruoth,
4 neka budu bez nedostatka, lijepi, vrsni u svakoj mudrosti, dobro poučeni i bistri, prikladni da stoje na kraljevu dvoru; Ašfenaz neka ih nauči pismu i jeziku Kaldejaca.
ma gin yawuowi matindo man-gi chia maonge songa, molony e migepe duto mag rieko, mosomo malach, ma wach donjonegi piyo kendo mowinjore gi tiyo e od ruoth. Ne onego opuonjgi dho jo-Babulon kaachiel gi weche mamoko mag jo-Babulon.
5 Kralj im odredi dnevni obrok od kraljevskih jela i od vina sa svoga stola. Neka se odgajaju tri godine, a poslije toga imali bi stajati pred kraljem.
Ruoth noketonigi chiemo mar odiechiengʼ kodiechiengʼ moromogi kod kongʼo moa e mesane. Ne onego otieggi kuom higni adek bangʼe gichak tiyo ka ruoth.
6 Među njima bijahu Judejci: Daniel, Hananija, Mišael i Azarja.
Kuom joma noa e dhood Juda ne gin: Daniel, Hanania, Mishael gi Azaria.
7 Dvorjanički starješina nadjene im imena: Daniel će se zvati Baltazar, Hananija Šadrak, Mišael Mešak, Azarja Abed Nego.
Jatelo maduongʼ nomiyogi nying manyien machal kama: Daniel nochako ni Belteshazar; Hanania nochako ni Shadrak; Mishael nochako ni Meshak; to Azaria nochako ni Abednego.
8 Daniel je u srcu odlučio da se neće okaljati kraljevim jelima i vinom s njegova stola, pa zamoli dvorjaničkog starješinu da ga poštedi te se ne okalja.
Daniel to nongʼado e chunye ni ok nobed mogak kuom chamo chiemo kendo madho divai moa e od ruoth, omiyo nokwayo jatelo maduongʼ thuolo mondo oweye kik ocham chiemo mogakgo.
9 Bog dade Danielu te nađe dobrohotnost i smilovanje u dvorjaničkog starješine.
Nyasaye nosemiyo jatelo maduongʼ obedo mangʼwon gi Daniel,
10 Starješina reče Danielu: “Bojim se svoga gospodara kralja; on vam je odredio jelo i pilo, pa ako vidi da su vam lica mršavija nego u drugih dječaka vaše dobi, ja ću zbog vas biti kriv pred kraljem.”
to kata kamano jatelono nowachone Daniel niya, “Aluoro ruodha nikech en ema ogolo chik ni mondo uchiem kendo umethi. Angʼo dimi inenri matin moloyo mbesini mamoko? Ka ok atimoni kamano, to onyalo nega.”
11 Tada reče Daniel čuvaru koga bijaše dvorjanički starješina odredio Danielu, Hananiji, Mišaelu i Azarji:
Eka Daniel nowachone jarit mane jatelo maduongʼ oketo mondo orit Daniel, Hanania, Mishael gi Azaria niya,
12 “Molim te, pokušaj sa svojim slugama deset dana: neka nam se daje povrće za jelo i voda za pilo.
“Kiyie to tem ane jotichni kuom ndalo apar; ka ok imiyowa gimoro amora makmana alot gi pi modho.
13 Vidjet ćeš onda kakvi ćemo biti mi a kakvi dječaci koji jedu od kraljevih jela, pa učini sa svojim slugama po onome što budeš vidio.”
Bangʼ mano to ipimwa gi yawuowi mamoko machamo chiemo moa e od ruoth mondo ineane ka bende nitie pogruok, eka itim ne jotichni kaluwore gi gima ineno.”
14 On pristade i stavi ih na kušnju deset dana.
Omiyo ne oyie gi wachno mi otemogi kuom ndalo apar.
15 A nakon deset dana oni bijahu ljepši i ugojeniji nego svi dječaci koji jeđahu od kraljevih jela.
Bangʼ ndalo apargo ndendgi ne ber moloyo mar yawuowi mane chamo chiemo moa e od ruoth.
16 Od tada čuvar dokinu njihova jela i obrok vina što su imali piti te im davaše povrća.
Kuom mano, jaritono ne ok omiyogi chiemb od ruoth kod divai, to ne omiyogi mana alot kende.
17 Ovoj četvorici dječaka dade Bog znanje i razumijevanje svih knjiga i mudrosti. Daniel razumijevaše viđenja i sne.
Nyasaye nomiyo yawuowi angʼwen-go, ngʼeyo gi lony mar winjo tiend kit ndiko duto gi puonjruok. Kendo Daniel ne nigi rieko matut mar loko tiend fweny ka fweny kod lek ka lek.
18 Pošto se navršilo vrijeme određeno od kralja da mu ih dovedu, dvorjanički starješina uvede ih pred Nabukodonozora.
Kane ochopo kinde mane onego ter yawuowigo ir ruoth, jatelo maduongʼ nokelogi e nyim Nebukadneza.
19 Kralj razgovaraše s njima i među svima ne nađe se nijedan kao Daniel, Hananija, Mišael i Azarja. I tako oni ostadoše pred kraljem.
Ruoth nowuoyo kodgi, kendo ne ok oyudo ngʼama ne nyalo romo gi Daniel, Hanania, Mishael kod Azaria, omiyo yawuowi angʼwen-go nochako tiyo ne ruoth.
20 I u svemu mudrom i umnom o čemu ih ispitivaše kralj nađe da su deset puta vrsniji od svih čarobnika i gatalaca što ih bijaše u svem njegovu kraljevstvu.
E kit rieko duto gi lony kuom winjo tiend weche matek mane ruoth otemogie gi penjo, noyudo ka giriek moloyo ajuoke gi jokor wach duto mane ni e pinyruodhe duto nyadipar.
21 Daniel ostade ondje do prve godine kralja Kira.
Kendo Daniel nodhi nyime katiyo kanyo nyaka higa mokwongo mar loch mar ruoth miluongo ni Sairas.
