Djela apostolska 7
1 Veliki svećenik upita: “Je li to tako?”
Nyibu butvyachok ngv Stipinnyi tvvkato, “So si jvjv ngvri?”
2 Stjepan odgovori: “Braćo i oci, čujte! Bog slave ukaza se ocu našemu Abrahamu dok bijaše u Mezopotamiji, prije negoli se nastani u Haranu,
Stipin mirwksito, “Achiboru vdw okv Abu vdw, ngoogv minama tvvriato! Kvvlo ngonugv abuapa Abraham Haran lo vngtv madvbv Mesopotamia doyilo kairungnv Pwknvyarnv ninyia kaatam suto
3 i reče mu: Iziđi iz zemlje svoje, iz zavičaja svoga, hajde u zemlju koju ću ti pokazati.
okv ninyia minto, ‘Noogv mooku isi okv vpinvriap vngyuto okv vnglinto ho mookulo nam ngo kaatamre.’
4 On nato iziđe iz zemlje kaldejske i nastani se u Haranu. Odande ga nakon smrti oca njegova Bog preseli u ovu zemlju u kojoj vi sada boravite.
Okv hv vbvrikunamv ninyigv diringmooku isi nga vngyu toku okv Haran lo vngla dootoku. Abraham gv abu siro kochingbv, Pwknvyarnv ninyia so mooku so doodubv mvto vjak ogolo hv doopvdw.
5 U njoj mu ne dade ni stope baštine, nego obeća dati je u posjed njemu i potomstvu njegovu nakon njega, premda još nije imao djeteta.
Vbvrikunamv Pwknvyarnv Abrahamnyi mooku achukguka ninyigvbv jimato, lvchu kurpv kogodaka jimato, vbvritola Pwknvyarnv milvto ninyia sum jidubv vla, okv vv ninyigvbv ridukubv okv ninyigv singsit gvbv ridukubv. Alu dwlo Pwknvyarnv soogv milv nam sum milin jitoku, ho Abraham gv umvuu kaamarilo.
6 Bog isto tako reče da će potomci njegovi biti pridošlice u zemlji tuđoj, da će ih porobljavati i tlačiti četiri stotine godina.
Ninyia Pwknvyarnv svbv minto: ‘Noogv singsit vdwv nyebunyi diringmooku isi lo doore, hoka bunua nyira gubv okv anying nyingpi go hingching dubv mvrikla doogvre.
7 Ali narod kojemu budu robovali ja ću suditi, reče Bog. A nakon toga izići će i iskazati mi štovanje na ovome mjestu.
Vbvritola ngo nyi vdwgvlo vngbo jwngkadaka namgo doore ho bunu vdwv pakbu jvbv ririku, Okv Hokochingbv noogv singsit vdwv bunu vnglin riku ho diringmooku lokv okv nga kumriku so gwngda arwnglo.’
8 Dade mu i Savez obrezanja. Tako rodi Izaka i obreza ga osmi dan, Izak Jakova, Jakov dvanaest rodozačetnika.”
Vbvrikunamv Pwknvyarnv Abrahamnyi ayakmvu namgo kaachin dubv bunyi gv mingkimiyak minsu nama mvngpala rimunam lvgabv jitoku. Vkvlvgabv Abraham Isaaknyi bvngla alu kanw kochinglo ayakmvu toku; Isaak ninyigv kuunyilo Jakopnyi ayakmvu toku, okv Jakop ninyigv kuunyilo ngonugv yunyingyunam abuapa bv rinv kuunyilo vdwa ayakmvu toku.
9 “Rodozačetnici pak, iz zavisti, Josipa predadoše u Egipat. Ali Bog bijaše s njim
“Jakop gv kuunyilo vdwv bunugv boru Josepnyi kaanwng mabv rito okv ninyia pakbu bv Ijipt lo pioklwkto. Vbvrijvka Pwknvyarnv ninyi gvlo lvkobv dooto
10 te ga izbavljaše iz svih nevolja, podari ga naklonošću i mudrošću pred faraonom, kraljem egipatskim koji ga postavi za upravitelja nad Egiptom i nad cijelim dvorom svojim.
okv ninyigv adwkaku mvnwng lokv ninyia atupachi kaama dubv laalwk toku. Vdwlo Josep Ijipt gv dvbv nga kaarwksitv madvbv, Pwknvyarnv ngv ninyia mvngyam nvnv okv mvnglaknvnv am jilwkto, okv dvbv ngv Josepnyi diringmooku isi mvnwng okv nasungnaam nga kaaria dubv gobunor gubv mvtoku.
11 Onda u cijeloj zemlji egipatskoj i kanaanskoj nasta glad i nevolja velika: oci naši ne mogahu naći hrane.
Vbvrikunamv Ijipt okv Kanaan mooku mvnwng lo hoka yarwngdwrw ngv aatoku, vbvrikunamv achialvbv adwkaku toku. Ngonugv abuapa vdwv oguguka dvsvtwngsv ka paakuma,
12 Kad Jakov doču da u Egiptu ima žita, posla onamo najprije oce naše.
okv vdwlo Jakop Ijipt lo hoka aamtami dvpatwngpa dubv tvvpapvdw, hv vngmuto ninyigv kuunyilo vdwa, ngonugv abuapa, bunua hoka vngcho moto.
13 Drugi se put Josip očitova braći svojoj pa faraon dozna za podrijetlo Josipovo.
Lvnyinvbv vngkurkunam lo Josepnyi atubongv achiboru vdwa kaachin kodu bv ritoku, okv Ijipt gv dvbv ngv Josep gv vpinvriap am chinya toku.
14 Josip tada posla po Jakova, oca svoga, i svu rodbinu, sedamdeset i pet duša.
Vbvrikunamv Josep atugv abu Jakopnyi yunying go, ninyia milwkto okv vpinvriap mvnwng nga, nyi chamkanw gola angu mvnwng aka, Ijipt lo aadubv.
15 Jakov tako siđe u Egipat. I umrije on i oci naši.
Vbvrikunamv Jakop Ijipt lo vngto, ogolo ninyila okv ninyigv kuunyilo vdwgv silwkku bv rikuv.
16 Preneseni su u Sihem i položeni u grob koji je Abraham za srebro kupio od sinova Hamorovih u Sihemu.”
Ho bunugv svma nga Sikem lo baktoku, bunugv nyibung rikua Abraham Hamor haalung gvlo morko jitola rvtoku.
17 “Kako se bližilo vrijeme obećanja koje Bog obreče Abrahamu, rastao je u Egiptu narod i množio se
“Vdwlo Pwknvyarnv Abrahamnyi milv namv dw vv aanwk tokudw, Ijipt lo ngonugv nyi ngv twngtv yaya toku.
18 dok ondje ne zavlada drugi kralj koji nije poznavao Josipa.
Anyungnga Josep gv lvkwng lo chima nvgonv dvbv ako Ijipt lo rigvla riraptoku.
19 Lukav prema rodu našemu, tlačio je on oce naše da bi djecu svoju izlagali da ne ostanu na životu.
Hv ngonugv abuapa nga gwngkupto okv bunua aiamar mato, bunugv kuu anga vdwa bunua naam lokv agumlo charlila dubv mvto, vkvlvgavbolo simu dubv vla
20 U taj se čas rodi Mojsije. Bijaše božanski lijep. Tri je mjeseca hranjen u kući očinskoj,
Ho dwlo Mosesnyi bvngto, anga angv achialvbv kaaputo. Ninyia naam lo poolu pwkgumgo ringchum la rito,
21 a onda, kad je bio izložen, prigrli ga kći faraonova i othrani sebi za sina.
okv vdwlo ninyigv naam lokv ninyia agum lo topak tokudw, dvbv gv umvnyijar angv ninyia laato okv ninyia atugv kuunyilo gubv mvla ninyia sootv toku.
22 Tako Mojsije, odgojen u svoj mudrosti egipatskoj, bijaše silan na riječima i djelima.”
Ninyi Ijipt nyi vdwgv mvngkimvnglak mvnwng nga tamsar toku okv kokwng loku gaamlo milaknv chinvpanv kainv nyi gubv ritoku.
23 “Kad mu bijaše četrdeset godina, ponuka ga srce da pohodi braću svoju, sinove Izraelove.
“Vdwlo Moses anying champi tokudw, hv mvngchinla ritoku ninyigv Israel ajin vdwgv vdwgo hirukaya mvnwng nga hinla ridu kudw.
24 I kad vidje kako je jednomu nanesena nepravda, suprotstavi se i osveti zlostavljenoga ubivši Egipćanina.
Bunugv lokv akonyi Ijipt nyi akonv richingriying ridubv hv kaapa toku, vkvlvgabv ninyia ringbv hv vngtoku okv mvrwk sula ninyia mvki toku.
25 Mislio je da će braća njegova shvatiti kako će im Bog po njegovoj ruci pružiti spasenje, ali oni ne shvatiše.
(Hv mvngnamv ninyigv atugv nyi vdwv mvngchin pvkunvpv Pwknvyarnv ninyia bunua linggv dukubv ritv dunv vla, vbvrilachin bunu vdwv oguka mvngchin mato)
26 Sutradan se pojavi pred onima koji su se tukli te ih stade nagovarati da se izmire: 'Ljudi, braća ste! Zašto zlostavljate jedan drugoga?'
Lvnyinvbv logo nvnga vngyilo hv Israel nyi anyigo mvmi sudubv kaapato, okv hv anyi gv pingkolo alv minsu modubv gwngkw rikwto. Hv minto, ‘nyi vdwa, tvriato,’ ‘bunyi anyino Israel anying vlaka; ogubv nonuno sibv padarminsu dunv?’
27 Ali ga onaj što je zlostavljao svoga bližnjega odbi riječima: Tko te postavi glavarom i sucem nad nama?
Vbvritola richingriying yanv akonv Mosesnyi nvnglin toku. Hv mintoku, ‘Ngonyi gv pingkolo nam miriavngria dubv mvnv ngv yvvla?’
28 Kaniš li ubiti i mene kao što si jučer ubio onog Egipćanina?
‘No meru hogv Ijipt nyi akonyi mvki nam aingbv, no ngaaka mvkiso mvngpv ai?’
29 Na te riječi pobježe Mojsije i skloni se u zemlju midjansku, gdje mu se rodiše dva sina.”
Vdwlo sum Moses tvvpa namgola, hv Ijipt mooku gvngv kilin toku okv Midian mooku lo vngla dootoku. Hoka ninyi kuunyilo anyigo dootoku.
30 “Nakon četrdeset godina ukaza mu se Anđeo u pustinji brda Sinaja u rasplamtjeloj vatri jednoga grma.
“Anying champi go vngro koching nga, nyidogindung akonv chokri mooku gv mootum yamchum golo vmvbv gulinla Sinai moodw gv nvchilo Mosesnyi kaarwksuto.
31 Opazivši to, zadivi se Mojsije viđenju. Dok je prilazio da bolje promotri, eto glasa Gospodnjega:
Moses kaato kula hv lamngakpatoku, okv mootum gv yamchum nvchilo aatoku kaabwk dubv vla. Vbvritola Ahtu gv gaama hv tvvpa toku:”
32 Ja sam Bog Otaca tvojih, Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev. Sav preplašen, Mojsije se ne usudi pogledati.
‘Ngo nonugv abuapa vdwgv Pwknvyarnv ngv, Abraham, Isaak, okv Jakop gv Pwknvyarnv ngv.’ Moses busula jinjin rumrumto okv kaadw chinchi nyumato.
33 A Gospodin će mu: Izuj obuću s nogu! Jer mjesto na kojem stojiš, sveto je tlo.
Ahtu ninyia minto, ‘Noogv lvkiama pilin pvtoka, no ogolo dakpvdw ho kwdwv darwk nvngv.
34 Vidio sam, vidio nevolju naroda svoga u Egiptu i uzdisaj mu čuo pa siđoh izbaviti ga. I sad hajde! Šaljem te u Egipat!”
Ngoogv nyi vdwa Ijipt lo alvmabv hirukaya hindubv kaato. Ngo bunugv svgok goknama tvvpvnv, okv ngo bunua ringlin tvvbv ipvnv. Vjak aato; ngo nam Ijipt lo vngmure.’
35 “Toga Mojsija - kojega su se odrekli rekavši: Tko te postavi glavarom i sucem? - toga im Bog kao glavara i otkupitelja posla po Anđelu koji mu se ukaza u grmu.
“Moses Israel nyi vdwgv toakunam akonv. Bunu tvvkato, ‘nam yvvla ngonua kaariataria nvgobv okv mvpvnv?’ Pwknvyarnv ho ninyia nyi vdwa kaariatarianv akobv okv bunua ringlin dubv vngmuto nyidogindung ninyia mootum yamchum lo vmvbv gula kaarwk sunv gv ridur lokv.
36 On ih izvede učinivši čudesa i znamenja u zemlji egipatskoj, u Crvenome moru i u pustinji kroz četrdeset godina.
Hv nyi vdwa Ijipt loka vnglin gvvtoku, kaasartabo okv Ijipt lo lamripanam kaatamto okv Lwngchingnv svmasa lo okv anying champi go chokrimookulo rikwngto.
37 To je onaj Mojsije koji reče sinovima Izraelovim: Proroka poput mene od vaše braće podići će vam Bog.
Moses akinmwng Israel gv nyi mvnwng nga minv ngv, ‘Pwknvyarnv nyijwk ako jilwkre, ninyia vjak nga jilwknam aingbv, okv vv nonugv atugv nyi ako bv rire.’
38 To je onaj koji za skupa u pustinji bijaše između Anđela što mu govoraše na brdu Sinaju i otaca naših; onaj koji je primio riječi životne da ih nama preda.
Hv laka Israel nyi vdwa lvkobv chukri mookulo dokumla rigvdonv; hv hoka ngonugv abuapa gv lvkobvka okv ninyia lvkobv nyidogindung Sinai moodwlo ninyia japnv, okv hv Pwknvyarnv gv singdung doina naarwkla ngonu gvlo jilwkto.
39 Njemu se ne htjedoše pokoriti oci naši, nego ga odbiše i u srcima se svojima vratiše u Egipat
“Vbvritola ngonugv abuapa vdwv ninyia tvvjimakv vtoku; bunu ninyia nvnglin pvto okv Ijipt bv vngkur dukubv bunu mvnggya toku.
40 rekavši Aronu: 'Napravi nam bogove koji će ići pred nama! Ta ne znamo što se dogodi s tim Mojsijem koji nas izvede iz zemlje egipatske.'
Vkvlvgabv bunu Aaronnyi minto, ‘Ngonua rigvnv pwknvyarnv gonv vtwng go ngonua mvji yapi. Ngonu chinkuma ho nyi Mosesnyi ogubv ripv kunvdw ngonua Ijipt lokv lingvkunv ngv.’
41 Tele načiniše u dane one, prinesoše žrtvu tom kumiru i veseljahu se djelima ruku svojih.
Vbvrikunamv bunu vbv rinya toku morti go svv nga mvring namgo mvtola, um erinpeelwkla rito, okv bunugv vbv ogugo mvpvdw ho mvkunam lvgabv hartv minsu laku dvpam goka pamnya toku.
42 Bog se pak odvrati i prepusti ih da časte vojsku nebesku, kao što piše u Knjizi proročkoj: Prinosiste li mi žrtve i prinose četrdeset godina u pustinji, dome Izraelov?
Vkvlvgabv Pwknvyarnv bunua dakkur toku okv bunua nyidomooku gv takar vdwa kumdujoodu bv jitoku, so sum nyijwk vdwgv kitap lo lvkpvto: ‘Israel gv nyi vdwa! ho vv ngo gvbvma nonugv chukrimooku lo anying champi go rila svnwngsvmin am pakila okv erinpeeji namv.
43 Poprimiste šator Molohov i zvijezdu boga Refana - likove koje napraviste da biste im se klanjali. Odvest ću vas stoga u progonstvo onkraj Babilona!”
Ho gv vv Pwknvyarnv Molvk gv tombuv ho nonuno bakkar karnamv, okv Repan gv potuv, nonugv takar Pwknvyarnv ngv; vv bunu morti ngv nonugv kumdubv mvnam vdwv. Okv vkvlvgabv nonua ngo Bebilon nga vngbola vngram more.’
44 “Oci naši imahu u pustinji Šator svjedočanstva kako odredi Onaj koji reče Mojsiju da se on načini po praliku koji je vidio.
“Ngonugv abuapa vdwv Pwknvyarnv gv doomwng gvvnam tombuv chukrimooku lo bunua lvkobv dooming gvvto, vv Pwknvyarnv gv Mosesnyi mvtokv vla mingku lokv mvto, vbv mvtokv vla milam lo Moses kaatam jitoku.
45 Taj su Šator preuzeli oci naši i pod Jošuom ga unijeli u posjed s kojega Bog pred licem njihovim rastjera narode. Tako bijaše sve do dana Davida,
Kochingso, ngonugv abuapa vdwv bunugv abu vdwlokv tombua laatoku um bunu Josua gv lvkobv okv Pwknvyarnv gv kvvbi diringmooku vdwa charpak jiroku kvdw hoka aarilo bunu um bakbwngto. Okv ho tombu angv Dabid gv singri loka doodvto.
46 koji je našao milost pred Bogom te molio da nađe boravište Bogu Jakovljevu.
Hv Pwknvyarnv gv mvngkiam bv rito okv Pwknvyarnvnyi kumto ninyia Jakop gv Pwknvyarnv gv lvgabv doogingku naam go mvnyu dubv jila bvkv vla kooto.
47 Istom Salomon izgradi mu Dom.
Vbvritola Solomon yabv ninyigv lvgabv naam a mvtoku.
48 Ali Svevišnji u rukotvorinama ne prebiva, kao što veli prorok:
“Vbvritola Kai yachoknv Pwknvyarnv ngv nyia laak lokv mvnam naam lo dooma dvnv; Nyijwk gv minam jvbv,
49 Nebesa su moje prijestolje, a zemlja podnožje nogama. Kakav dom da mi sagradite, govori Gospodin, i gdje da bude mjesto mog počinka?
‘Ahtu mindu, nyidomooku ngv ngoogv dooging ngv, okv sichingmooku si ngoogv lvpa daging ngv. Oguaingnv naam go nonu ngoogv lvgabv mvtv tvvdunv? Ogolo ngoogv doolwk jikuv?
50 Nije li ruka moja načinila sve to?
Ngo atubongv so ogumvnwng nga mvvma pvnvre?’
51 Tvrdovrati i neobrezanih srdaca i ušiju, vi se uvijek opirete Duhu Svetomu: kako oci vaši tako i vi!
“Vdwgo nonuno mvngkuk linyu madunv!” Stipin um mimbwng dvdvto. “Vdwgo nonugv haapokv chimadunv, vdwgo nonuno Pwknvyarnv gv doina rungji nyadunv! Nonuno nonugv abuapa vdwgv apia jvbv ridu; nonuka Darwknv Dowa naarwk mabv dvdvbv rikidu!
52 Kojega od proroka nisu progonili oci vaši? I pobiše one koji su unaprijed navijestili dolazak Pravednika čiji ste vi sada izdajice i ubojice,
Nonugv abuapa vdwv nyijwk akoka mvjwk mvbit la rima nvngvre? Bunu Pwknvyarnv gv gindungpingko go, hogv klu kuchugv ninyigv darwkchongjornv Pakbu go aaji kunv nga mimpa jiyakunv om mvkito. Okv vjak nonu ninyia pyoktoku okv mvki toku.
53 vi koji po anđeoskim uredbama primiste Zakon, ali ga se niste držali.”
Nonuno kunv Pwknvyarnv gv Pvbv nga nyidogindung gv laak loka naarwk sikunv—vbvrijvka nonuno vjaklodvbv um mingku lo tvvma duku!”
54 Kad su to čuli, uskipješe u srcima i počeše škripati zubima na njega.
Kvba lo nyi vdwv Stipin gv minama tvvriala dooto, bunu achialv bv hidik nyato okv bunugv hijung ngv itikkvrwk nyala dokcha nyato.
55 Ali on, pun Duha Svetoga, uprije pogled u nebo i ugleda slavu Božju i Isusa gdje stoji zdesna Bogu
Vbvritola Stipin, Darwknv Dow akomaring tukula nyidomooku kaadungto okv Pwknvyarnv gv hartvkai nama kaapato okv Jisu Pwknvyarnv gv lakbik takbv dakto.
56 pa reče: “Evo vidim nebesa otvorena i Sina Čovječjega gdje stoji zdesna Bogu.”
Hv minto, “Kaato!” “Ngo nyidomooku nga kukko dubv kaapado okv ho Nyi gv Kuunyilo ngv Pwknvyarnv gv lakbik tangv lo dakdo!”
57 Vičući iza glasa, oni zatisnuše uši i navališe jednodušno na njega.
Kvba nyi vdwv achialv bv goknyala bunu lvkobv bunugv nyarung nga bunugv laakv mamtum nyato. Bunu mvnwng ngv baapu alvbv lvkin gubv Stipinnyi nvngjab nyato,
58 Izbaciše ga iz grada pa ga kamenovahu. Svjedoci odložiše haljine do nogu mladića koji se zvao Savao.
pamtv gv agum bv ninyia charlin nyato, okv ninyia vlwng ngv ornyato. Kaayatvrianv vdwv bunugv vji laklwk am Sol vnam yaapa gvlo kaachumtai yadubv orkum jito.
59 I dok su ga kamenovali, Stjepan je zazivao: “Gospodine Isuse, primi duh moj!”
Bunu Stipinnyi vlwng ngv ordungto hv svgokla Ahtunyi gokto, “Ahtu Jisu, ngoogv dowa laarwk kubvkv!”
60 Onda se baci na koljena i povika iza glasa: “Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh!” Kada to reče, usnu.
Hv lvbwng kumpv tokula okv achialv bv gokla kapto, “Ahtua! so rimur kunam sum mvngpa kuma bvkv bunugv rinyingriru kunama!” Hv sum mintokula okv sitoku.
