Djela apostolska 26
1 Nato Agripa reče Pavlu: “Dopušta ti se o sebi govoriti.” Pavao ispruži ruku i stade se braniti:
Agriphphi Phawuloosakko, “Neeni nebaa odanaw dandda7aasa” yaagis. He wode Phawuloosi ba kushiya denthidi hayssada yaagis:
2 “Smatram se sretnim što se u svemu za što me Židovi optužuju mogu, evo, danas braniti pred tobom, kralju Agripa,
“Kawaw, Agriphpha, Ayhudeti tana mootidabaas zaaro immanaw hachchi ne sinthan eqqashe ta qaaday lo77o gada qoppays.
3 jer ti najbolje poznaješ židovske običaje i zadjevice. Zato me, molim, velikodušno poslušaj.”
Neeni Ayhude woganne palamaa loythada eriya gisho tana salettonna si7ana mela nena woossays.
4 “Dakle, život moj od najranije mladosti proveden u narodu mojem, u Jeruzalemu, znaju svi Židovi.
“Taani na7atethafe doomada ta asaa giddoninne Yerusalaamen de7ida ta de7uwa Ayhude ubbay eroosona.
5 Poznaju me odavna te mogu, ako samo hoće, svjedočiti da sam po najstrožoj sljedbi naše vjere živio kao farizej.
Taani koyroppe doomada, nu ammano higgiya minthidi naagiya Farisaaweta yaraappe gideyssa entti markkattanaw koykko eroosona.
6 I sada stojim pred sudom zbog nade u obećanje koje Bog dade ocima našim
Ha77ika taani Xoossay nu aawatas immana gida ufayssaa naagiya gisho mootettada hayssan eqqas.
7 i kojemu se dovinuti nada dvanaest plemena naših, svesrdno noću i danju služeći Bogu. Za tu me nadu, kralju, tuže Židovi.
Qassi tammanne nam77u nu aawata sheeshay Xoossaa qammanne gallas minthidi goynnishe Xoossay immana gidayssa ekkanaw ufayssan naagoosona. Kawaw Agriphpha, Ayhudeti tana mootey taani ufayssan hessa naagiya gishossa.
8 Zašto nevjerojatnim smatrate da Bog mrtve uskrisuje?”
Ayhudetoo, Xoossay hayqqidayssata dentheyssa ays ammanekketii?
9 “Pa i ja sam nekoć smatrao da mi se svim silama boriti protiv imena Isusa Nazarećanina.
“Kase taani ta huu7enkka Naazirete Yesuusa sunthaa teqqanaw dandda7ettidaba ubbaa oothanaw bessees gada qoppas.
10 To sam i činio u Jeruzalemu: mnoge sam svete, pošto od velikih svećenika dobih punomoć, u tamnice zatvorio, dao svoj glas kad su ih ubijali
Taani Yerusalaamen oothiday hayssa. Kahine halaqatappe maata ekkada Xoossaa asatappe darota qashisas. Entta wodhiya wodekka entta hayquwa dosas.
11 i po svim ih sinagogama često mučenjem prisiljavao psovati i, prekomjerno bijesan na njih, progonio sam ih čak i u tuđim gradovima.”
Daro wode Ayhude Woosa Keethaa ubban entti seerettana melanne Yesuusa cayidi kaddana mela un77ethas. Taani wogi baynna entta hanqettada hari attoshin, hara biitta katamata gakkanaw entta goodas.
12 “Radi toga pođoh u Damask s punomoći i ovlaštenjem velikih svećenika
“Taani ha odas kahine halaqatappe maatanne kiitaa ekkada Damasqqo bays.
13 kadli u pol bijela dana na putu vidjeh, kralju, kako s neba svjetlost od sunca sjajnija obasja mene i moje suputnike.
Kawaw, taani seeta gallas ogiyan de7ishin awa poo7oppe daro aadhdhiya poo7oy ta yuushuwaninne taara beyssata yuushuwan saloppe poo7is.
14 Pošto popadasmo na zemlju, začuh glas što mi govoraše hebrejskim jezikom: 'Savle, Savle, zašto me progoniš? Teško ti se protiv ostana praćakati.'
Nuuni ubbayka sa7an kunddida wode Ibraysxe doonan, ‘Saa7ola, Saa7ola, tana ays goodday? Neeni nena caddiya xam77a qakkiko nena qohasa’ yaagidi taw odishin si7as.
15 Ja odvratih: 'Tko si, Gospodine?' Gospodin će mi: 'Ja sam Isus koga ti progoniš!
“Taani, ‘Godaw, neeni oonee?’ yaagas. “Goday, ‘Taani, neeni gooddiya Yesuusa;
16 Nego ustani, na noge se jer zato ti se ukazah da te postavim za poslužitelja i svjedoka onoga što si vidio i što ću ti pokazati.
shin dendda eqqa. Hachchi neeni tana be7idayssaninne sinthafe ta new bessanyssa haratas markkattana mela ta oosanchcho oothada nena shuumanaw new benttas.
17 Izbavit ću te od naroda i od pogana kojima te šaljem
Isra7eele asatappenne taani nena enttako kiittiya Ayhude gidonnayssatappe nena ashshana.
18 da im otvoriš oči pa se obrate od tame k svjetlosti, od vlasti Sotonine k Bogu te po vjeri u mene prime oproštenje grijeha i baštinu među posvećenima.'”
Neeni entta ayfiyaa dooyana, dhumappe poo7okko, Xalahe kusheppe Xoossako entta zaarana. Entti tanan ammanidi nagara atotethaa ekkana. Xoossay doorida asaa giddon bantta laata demmana’ yaagis.
19 “Otada, kralju Agripa, ne bijah neposlušan nebeskom viđenju.
“Kawaw Agriphpha, hessa gisho, taw saloppe benttida qonccethas kiitettanayssa ixxabiikke.
20 Nego najprije onima u Damasku pa onda i u Jeruzalemu, svoj zemlji židovskoj i poganima navješćivah da se pokaju i obrate k Bogu i čine djela dostojna obraćenja.
Shin taani koyrottada Damasqqon hessafe guye Yerusalaameninne Yihuda biitta ubban de7eyssatinne Ayhude gidonnayssati bantta nagaraappe Xoossaakko simmana melanne nagaraappe simuwa bessiya ooso oothana mela qaala odas.
21 Zbog toga me Židovi uhvatiše u Hramu i pokušaše ubiti.
Hessa gisho, Ayhudeti tana Xoossa Keethan oykkidi wodhanaw koyidosona.
22 Ali s pomoću Božjom sve do dana današnjega svjedočim, evo, malu i veliku, ne govoreći ništa osim onoga što Proroci govorahu i Mojsije da se ima zbiti:
Hachchi gakkanaw Xoossaa maadey taappe shaakettibeenna; yaaniya gisho, guuthaasinne gitaas markkattashe hayssan eqqas. Nabetinne Musey hanana gidi odidayssafe haraa issibaakka taani odidabay baawa.
23 da će Krist trpjeti i da će on, prvouskrsli od mrtvih, svjetlost navješćivati narodu i poganima.”
Hessika, ‘Kiristtoosi waaye ekkanaw bessees; qassi hayqoppe koyro denddidi Ayhudetasinne Ayhude gidonnayssatas atotetha poo7o odanaw bessees’ gidayssa” yaagis.
24 Dok se on tako branio, Fest će mu u sav glas: “Mahnitaš, Pavle! Veliko ti znanje mozgom zavrnulo.”
Phawuloosi hessa yaagidi zaarishin, Fisxoosi ba qaala dhoqqu oothidi, “Phawloosaa, ne gooyadasa; ne daro timirttey nena gooshshas gathis” yaagis.
25 “Ne mahnitam, vrli Feste, odvrati Pavao, nego riječi istine i razbora kazujem.
Shin Phawuloosi, “Bonchcho Fisxoosaa, taani tumaabanne bessiyabaa odaysippe attin gooyabiikke.
26 Ta znade za to kralj komu s pouzdanjem govorim. Ništa mu od toga, uvjeren sam, nije nepoznato; jer nije se to dogodilo u kakvu zakutku.
Taani qonccen odiya odaa Kawoy erees. Ha oday geeman oosettiboonna gisho issoykka iyappe geemmonayssa taani geeshshada erays.
27 Vjeruješ li, kralju Agripa, Prorocima? Znam da vjeruješ!”
“Kawaw Agriphpha, neeni nabeta ammanaasa gidikkii? Neeni ammaneyssa taani erays” yaagis.
28 Agripa će Pavlu: “Zamalo pa me uvjeri te kršćaninom postah!”
Kawoy Agriphphi, Phawuloosakko, “Ha guutha saaten tana ammanthanaw koyay?” yaagis.
29 Pavao pak: “Dao Bog te i za malo i za mnogo, ne samo ti nego i svi koji me danas slušaju postali ovakvima kakav sam ja, osim ovih okova!”
Phawuloosi, “Daro wode gidin guutha wode ne xalaala gidonnashin hachchi taana si7iya ubbay ha qashuwappe attin ta mela gidana mela Xoossaa woossays” yaagis.
30 Nato usta kralj, upravitelj, Berenika i oni koji su s njima zasjedali.
Hessafe guye, Kawoy Fisxoosi, Barnniiqeynne enttara uttida ubbayka denddidosona.
31 Udaljujući se govorili su među sobom: “Ovaj čovjek ne čini ništa čime bi zaslužio smrt ili okove.”
Yaappe keyidi bishe issoy issuwara, “Ha uray hayqos woykko qashos gathiyabaa aykkoka oothibeenna” yaagidi odettidosona.
32 Agripa pak reče Festu: “Ovaj bi čovjek mogao biti pušten da se nije prizvao na cara.”
Agriphphi Fisxoosakko, “Ha uray ‘Qeesarey tabaa pirddo’ goonnaako bilettanaw dandda7ees shin” yaagis.
