Djela apostolska 21
1 Pošto se otrgosmo od njih, zaplovismo. Jedreći ravno, stigosmo na Kos, a sutradan na Rod pa odande u Pataru.
Boo'atse nok'aleyakon Markabats keshdek'at kawon K'osi eteets ats k'aron gúrts datsuk noami, yats gúúrok'on Rúdi eteets ats k'aron gúrts datsuk nobodi, manokno P'at'ray eteets kitots no'ami.
2 Kad nađosmo lađu za Feniciju, popesmo se i otplovismo.
Manokno Fink'e datso maants amiru Markabu daatsat bíyats keshdek'at sha'osh notuwi.
3 Kad bijasmo napomol Cipru, ostavismo ga slijeva jedreći prema Siriji. Pristadosmo u Tiru jer je ondje lađa imala iskrcati tovar.
K'op'ros aats k'aron gúrts datsu nogiro maants k'azk'rat Sori datso maants amaat Tiros aats k'ari gúroki datsuk no'ami, markabunwere bkuro manok orsho bín geyfe bteshi.
4 Pronađosmo učenike i ostadosmo ondje sedam dana. Oni po Duhu nagovarahu Pavla da ne uzlazi u Jeruzalem.
Manokere amantsuwotsi geeyat nodatsiyakon bonton shawat aawosh manoke noteshi. Bowere S'ayn shayiron jisheyat P'awlossh «Iyerusalem maants amk'aye» ett bokeewi.
5 Ali kad nam istekoše dani, ipak otputovasmo. Ispratiše nas svi, sa ženama i djecom, do izvan grada. Na žalu klekosmo i pomolismo se.
Manoke no ja'ats aawman b́ s'uwutsok'on boatse k'aleyat sha'o notuwi, jametsuwotsuwere bomááts máátsonat bonana'uwotsnton wotat kitoniyere nokeshfetso noon bodeni, aats k'ari gúrats tuk'maldek'at Ik'o no k'oniyakon nok'aleyi.
6 Pozdravismo se, popesmo se na lađu, a oni se vratiše kući.
No jamiyakon no markabots no nokindre bo bomoo maants k'az bo aani.
7 Tako dovršismo plovidbu. Iz Tira stigosmo u Ptolemaidu. Pozdravili smo braću i ostali jedan dan u njih.
T'rositse tuwat P'et'elemays maants nobodi, manokno amantsuwotsnton gonkeyat jamo no'ateyakon bonton ik aawo nojini.
8 Sutradan otputovasmo i stigosmo u Cezareju. Uđosmo u kuću Filipa evanđelista, jednog od sedmorice, i ostadosmo kod njega.
Yaats guurok'on manokere keshat K'isariyo maants no'ami, bíyokno shawat Dak'oniyotsitsere ik wottso doo shishiyo nabiruwo Filp'os meyits kindat bínton nobeyi.
9 On je imao četiri kćeri djevice koje su prorokovale.
Bíwere bek'on keewo boosh imets awd baar nana'a mááts amawwotsi detsfe b́teshi.
10 Kako smo se zadržali mnogo dana, siđe iz Judeje neki prorok imenom Agab,
Ay aawosh manokere nobemanoor Agabosi eteets Nebiyo Yhud datsatse b́weyi.
11 dođe k nama, uze Pavlov pojas, sveza sebi noge i ruke te reče: “Ovo govori Duh Sveti: Čovjeka čiji je ovo pojas ovako će svezati Židovi u Jeruzalemu i predati u ruke pogana.”
Nebiyanuwere nook t'int, P'awlos edo k'aaúdek't b́ took kishonat b́tufuwotsi tipt «S'ayin shayiro eedan doonzi Iyerusalemn fa'a ayhudiyots hank'o tifde'er Ik' ash woterawwotssh beshide'er imetune etfe» bí eti.
12 Kada smo to čuli, stadosmo mi i mještani zaklinjati Pavla da ne uzlazi u Jeruzalem.
Man noshishtsok'on noowere manoke fa'a ashuwotswere P'awlos Iyerusalem maants bíamawok'o nok'oni.
13 Nato on odvrati: “Što plačete i parate mi srce? Ta spreman sam ne samo biti svezan nego i umrijeti u Jeruzalemu za ime Gospodina Isusa.”
P'awlosmó «Hank'o eepat eegishe tnibo shiyanon it tiitsiri? Taa doonzo Iyesus shúts jangosh Iyerusalemitse tipee mec'r b́woterawo k'irosh k'andek'ktaane» ett bíaani.
14 A kako se nije dao nagovoriti, ušutjesmo rekavši: “Gospodnja budi volja!”
Bo izono de'atse bíere «Beree doonzo bíettsok'o wotowe» etaat k'aznok'iri.
15 Nakon tih dana spremismo se i uzađosmo u Jeruzalem.
Manokno muk' aawwotssh noteshiyakon nok'ac'o k'anidek'at Iyerusalem maants noami.
16 S nama pođoše i učenici iz Cezareje pa nas odvedoše k nekomu Mnasonu Cipraninu, starom učeniku, da u njega odsjednemo.
K'isariyitse fa'a amants ik ikuwots noonton tohaat boweyi, boowere Mnason meyts nokashdek'etwok'o b́moo maants noon bojishi, ashaamanwere shini amantso K'op'ros datsatse shuweke b́teshi.
17 Kad stigosmo u Jeruzalem, primiše nas braća radosno.
Iyerusalemits nobodtsok'on amantsuwots geneúwon noon bodek'i.
18 Sutradan ode Pavao zajedno s nama k Jakovu. Nađoše se ondje i sve starješine.
Yaats guurok'on P'awlos noonton Yak'obok bíami, Ik'i maa eenash jamwots manokna botesh.
19 Pošto ih pozdravi, stade im potanko izlagati što učini Bog među poganima po njegovoj službi.
P'awlos jametsuwotsi jamo b́aatiyakon b́weeron Ik'o Ik' ashwoteraw ashuwotsitse b́k'alts jamo ik ikon b́ keewi.
20 Pošto su ga oni poslušali, dadoše slavu Bogu pa mu rekoše: “Vidiš, brate: deseci su tisuća Židova povjerovali i svi su revnitelji Zakona.
Man boshishtsok'on jametsuwots doonzo boúdi, P'awlosshowere hank'o boeti, «Eshuwonoo! ay kumon taawetu amantsuwots ayhudiwotsitse bo beyiruwok'onat jametsuwotswor bo nemosh okooretsuwotsi bowottsok'o danfnee,
21 A o tebi im je dojavljeno da sve Židove koji su među poganima upućuješ na otpad od Mojsija učeći ih da ne obrezuju djece i ne žive po običajima.
Nee Ik' ash Woteraw ashuwotsitse beyiru ayhudiyi jamwotssh ‹It nanaúwotsi gofo damik'ayere wee nemok'o fink'ayere› etaat daniyat Muse nemo b́ gahituwok'o nk'aliri ett keeweyirwo bo shishrne.
22 Što dakle? Čut će svakako da si došao.
Eshe eeg k'ale b́ geyiyiti? n woono arikon shishrne,
23 Učini stoga što ti kažemo. U nas su četiri čovjeka koji imaju zavjet.
Eshe no no'etetuwo k'aluwe, noyitse wosho detsts awd ashuwots fa'ane.
24 Njih uzmi, s njima se zajedno posveti, plati za njih da se ošišaju pa će svi spoznati da nema ništa od onoga što im je o tebi dojavljeno, nego da si i ti na pravu putu i da opslužuješ Zakon.
Boon de'amr bonton wotar ntooko s'ayintsuwe, botook s'iiro bos'agetuwok'o Ik' moosho imet mebi gizono nee boosh daye, hank'o n k'aliyal níats keewets jamo k'awuntsalk b́wottsok'onat neewere n tookon Muse nemosh alek nwottsok'o jametsuwots danetunee.
25 A što se tiče pogana koji povjerovaše - poslali smo što odlučismo: da se klone mesa žrtvovana idolima, krvi, udavljenoga i bludništva.”
Ik' ashwoterawwots jirwotsitse amantsuwotsmó Woteraw ik'osh b́ t'intsotse kiimts woshi misho maak'ayere, s'atsonowere maak'ayere, guuk'at k'irts gizi meetso maak'ayere, widats wokoore ett guutt'eets keewu detsts woshi work'ato guut'dek'at itsh wosherone.»
26 Nato Pavao uze one ljude, sutradan se s njima zajedno posveti, uđe u Hram, oglasi svršetak dana posvećenja nakon kojih će se za svakoga od njih prinijeti prinos.
Maniyere hakon P'awlos ashuwotsi dek'amt yaats guurok'on b́tooko b́s'ayintsi, bos'ayinet aawwots awur bo s'uwitwok'onat ik ikuwots jangoshowere Ik'osh imet mabi gizo b́ dashet gizwo awur b́wottsok'o daniyosh Ik'i moots b́kindi.
27 Kad se upravo navršavalo tih sedam dana, neki ga Židovi iz Azije opaze u Hramu, uzbune sav narod pa podignu na nj ruke
Shawt aawu manu beshosh b́t'intsk'on Isiyon waats ayhudiyots P'awlosi Ik'i mootse bobek'tsosh ash jamo bíyats tizt bín bodetsi,
28 vičući: “Izraelci, u pomoć! Evo čovjeka koji sve posvuda poučava protiv naroda, Zakona i ovoga mjesta pa je još i Grke uveo u Hram i oskvrnuo ovo sveto mjesto.”
«Israe'el ashuwotso! noosh gaatsowere! no ashonat no nemon, beyokanowere c'ashfetst dats datsatsi ash jamonowere daniruwo ashaaniye, hanuwere boratse ett Ik' ash woteraw ashuwotsi Ik' moots kindsht s'ayin beyokan k'imhsre!» ett bokuhi.
29 Jer prije su s njime u Gradu vidjeli Trofima Efežanina i mislili da je Pavao njega uveo u Hram.
Hano boetuwere maniyere shin Efesonn shuwetso T'rofimos bínton kitotse bek't boteshtsoosh P'awlos bín Ik' moots dek't b́kindtsok'o boosh bíarernee.
30 Sav se grad uskomeša, nasta strka naroda. Pograbe Pavla i odvuku ga izvan Hrama pa odmah pozatvaraju vrata.
Kit jamunwere dimbir bwutsi, ash jamonuwere wos'fere ikwotdek't waat P'awlosi detsdek't geetsfere Ik'i mootse bokishi, Ik'i maa fengeshuwotswere iknun is'ebowutsi.
31 Dok su mu o glavi radili, dođe do tisućnika čete glas da je sav Jeruzalem uzavreo.
Ashuwots P'awlosi úd'osh bogeetsok'on «Iyerusalem kitu bjamoon dimbir bwutsi» etiru wosho Rom datsatsi kes' naashok b́bodi.
32 On odmah uze vojnike i satnike pa otrča dolje k njima. Oni pak kako ugledaše tisućnika i vojnike, prestadoše udarati Pavla.
Mansh bí kes'fuwotsnat bali naashuwotsi b́shuutsats jishdek't ashuwots maants kaari wos'fere bíami. Ashuwotswere kes'fuwotsnat boon jishiruwon bobek'tsok'on P'awlosi jot'o k'azbok'iri.
33 Onda se tisućnik približi, uhvati ga, zapovjedi da ga okuju dvojim verigama pa stade ispitivati tko je i što je učinio.
Jishiruwonuwere P'awlosok t'int detsdek't git habliyon b́tipetuwok'o bíazazi, maniyere hakon koni b́wottsok'onat eeg b́k'altsok'owo danosh geeyat bíaati.
34 Iz svjetine su jedni izvikivali ovo, drugi ono. Kako zbog graje nije mogao saznati ništa pouzdano, zapovjedi da se odvede u vojarnu.
Ash ashonwere ik ikwots ik keewo boere k'oshuwotsuwere k'osh keewa boetfera botesh, azazirumanwere ash ash kuhatse tuutson ari keewo dano b́maawtsotse P'awlosi kes' kes'fuwots kot bokotiru gimbiyok de'er boametuwok'o bí azazi.
35 Kad se Pavao pojavi na stubama, morali su ga vojnici nositi zbog silovitosti svjetine.
P'awlos bíyats need'dek' dambaan kesheyirwok b́bodtsok'on ash jamo ayidek't b́faytsatse tuutson gondo biats betsosh bogeyiruwosh kes' kes'fuwots bín kurdek't k'azboami.
36 Jer mnoštvo je naroda išlo za njima i vikalo: “Smakni ga!”
Ash ashonwere «Bín úd'ewe» etfere b́shuutso bosha'i.
37 Upravo na ulazu u vojarnu reče Pavao tisućniku: “Smijem li nešto reći?” On ga upita: “Zar znaš grčki?
Kes' kes'fuwots bo koti gimbiyok bín kindshosh bot'intsok'on P'awlos kes'iruwots abaatse alirwoh «Ik keewo neesh t keewituwok'o eekituneya taasha?» bí eti. Altsmanuwere «Grik dats noon keewu keewo danfiya? bí eti.
38 Ti dakle nisi onaj Egipćanin koji je prije nekoliko dana pobunio i u pustinju odveo one četiri tisuće bodežara?”
Eshe, and karnon fayo tizat awd kum kash úd'tswotsi woruwo maants dek't t'afts Gbs' asho nenalneya?»
39 Pavao odvrati: “Ja sam Židov iz Tarza cilicijskoga, građanin grada znamenitoga. Molim te, dopusti mi progovoriti narodu.”
P'awloswere «Taa Kilk'iyitse fa'a daneek wotts T'erses kitutse shuwets Ayhudi ash taane, oona neesha ashuwotssh t keewituwok'o taash eekowe» bí eti.
40 Kad mu on dopusti, Pavao stojeći na stubama mahnu rukom narodu pa kad nasta velika tišina, prozbori hebrejskim jezikom:
B́ keewituwok'o b́ ektsok'on P'awlos bíyatsneedeyiruwats need'dek't ash ashuwots s'ik boetetuwok'o b́kali, ash asho s'ik boettsok'on Ibrayist'iyi noon keewon hank'o ett keewo dek'btuwi.
