Djela apostolska 17
1 Prošavši kroz Amfipol i Apoloniju, stigoše u Solun, gdje bijaše židovska sinagoga.
Basa naa ma, Paulus no Silas lao rakandoo. Ara lao tungga kotaꞌ sa, naran Amfipolis. Boe ma ara risiꞌ kota feaꞌ, naran Apolonia. Mia naa, ara lao rakandoo losa kota Tesalonika. Sia naa, hambu atahori Yahudi ra ume hule-oꞌen esa.
2 Po običaju uđe Pavao onamo. Tri je subote s njima raspravljao na temelju Pisama.
Mete ma ara losa mamanaꞌ esa fo hambu ume hule-oꞌeꞌ sia naa, nandaa no fai hahae aoꞌ, Paulus biasa masoꞌ neu hule-oꞌe no atahori ra. Losa Tesalonika ma, ana o masoꞌ nisiꞌ ume hule-oꞌe. Ara ola-olaꞌ esa no esa, rendiꞌ Lamatualain Susura Meumare Na. Ana tungga hule-oꞌe no se taꞌo naa, tungga fai hahae aoꞌ, nggarei telu tute-tute.
3 Tumačio je i izlagao: “Trebalo je da Krist trpi i uskrsne od mrtvih. Taj Krist jest Isus koga vam ja navješćujem.”
Ana nafadꞌe se nae, “Mete ma hita paresaꞌ malolole sia Lamatualain Susura Na, hita bubꞌuluꞌ tae, ara olaꞌ mia dalahulu na rae, Atahori fo Lamatualain helu nae haituaꞌ a, dei fo doidꞌoso naeꞌ losa Ana mate. Te Lamatualain koasa Na, tao nasodꞌaꞌ baliꞌ E. Ia naa, hita bubꞌuluꞌ, Atahori fo Lamatuaꞌ heluꞌ naa, naeni Yesus!”
4 Neki se od njih uvjeriše pa se pridružiše Pavlu i Sili; tako i veliko mnoštvo bogobojaznih Grka i nemalo uglednih žena.
Atahori ra rena basa ma, hambu atahori Yahudi ruma simbo Paulus oꞌola na, de raꞌabꞌue ro se. Inaꞌ monaen hira ro atahori Yunani feaꞌ mana hii Lamatuaꞌ sia kota naa, o simbo Paulus oꞌolan.
5 Židove nato spopade zavist pa pridobiše neke opake uličnjake, potakoše ih i pobuniše grad te nahrupiše u kuću Jasonovu tražeći da se Pavao i Sila izvedu pred narod.
Te atahori Yahudi ra malangga nara, boto-nggara nara temeꞌ ma rala nara mera. Ara ratatale mana rolo-kooꞌ ra fo tao kaco. De atahori ra raꞌabꞌue, ma reu tao kaco mia kota naa. Ara sangga Paulus no Silas, fo rendi se risiꞌ atahori mana ramueꞌ naa ra. De ara reu heo rala Yason ume na fo sangga se, huu ara numban sia naa.
6 Kako ih ne nađoše, odvukoše Jasona i neke od braće pred gradske glavare vičući: “Evo i ovdje onih koji pobuniše sav svijet.
Te ara nda hambu se sia naa sa. De ara rendi Yason no atahori mamahereꞌ feaꞌ hira risiꞌ mamana nggero dedꞌeat. Ara tudꞌu Yason se rae, “Aleꞌ ia atahori rema sia hita kota naa. Ara reu sia bee-bꞌee, ara tao kaco sia naa! Aleꞌ ia ara rema fo rae nggari hita atoran na, fo nggati no sira atoran na! Yason ia, simbo atahori ia ra numban sia ume na! Te basa se labꞌan hita atoran na, huu ara nda rataa mane Kaisar monaeꞌ a sa. Rataaꞌ a sira malangga monae na esa, naran Yesus.”
7 Jason ih je ugostio. Svi oni rade protiv carskih odredaba: tvrde da postoji drugi kralj - Isus.”
8 Time uzbuniše svjetinu i glavare koji su to čuli
Monaen ra ro atahori mana sia naa ra rena rala ma, dudꞌuꞌa nara rela leli.
9 te oni od Jasona i ostalih uzeše jamčevinu pa ih pustiše.
Ara denu Yason no atahori mamahereꞌ ra bae doiꞌ, fo dadꞌi bukti sira nda tao kaco sa ena, ma nda rela sa. Yason se bae basa ma, ara mboꞌi se.
10 Braća su pak brže-bolje noću odaslala Pavla i Silu u Bereju. Kad su stigli, odoše u židovsku sinagogu.
Tetembaꞌ naa, atahori mamahereꞌ mia Tesalonika, dudꞌuꞌa rae malole lenaꞌ Paulus no Silas risiꞌ kotaꞌ feaꞌ sa. Basa de, ara haitua ruꞌa se risiꞌ kotaꞌ esa, naran Berea. Losa naa, ara risiꞌ atahori Yahudi ra ume hule-oꞌeꞌ na.
11 Ovi su Židovi bili plemenitiji od solunskih: primili su Riječ sa svom spremnošću i danomice istraživali Pisma, da li je to tako.
Te atahori Yahudi mana sia Berea ra, nda onaꞌ atahori mana sia Tesalonika ra sa. Ara hii rena ma rae simbo Paulus se oꞌola nara. Ara rena malolole Paulus se, ma mete malolole Lamatualain Susura Meumare Na, fo rae rahine, Paulus se oꞌola na, tebꞌe, do hokoꞌ. Naa de, ara paresaꞌ lutu-leloꞌ Lamatualain Susura Na hatuꞌ-rerelon.
12 Mnogi od njih stoga povjerovaše, a tako i nemalo uglednih grčkih žena i muževa.
Huu naa, atahori Yahudi naeꞌ ma atahori Yunani naeꞌ ramahere Yesus. Mia atahori Yunani ra, hambu touꞌ ma inaꞌ mana raꞌena pangaru monaeꞌ.
13 Ali kad su solunski Židovi doznali da Pavao i u Bereji navješćuje riječ Božju, odoše te i ondje podjariše i uzbuniše svjetinu.
Atahori Yahudi mia Tesalonika ra rena Paulus se ranori Lamatualain Dedꞌea-oꞌola Na sia Berea ma, ara rema tungga, de ratatale atahori fo tao kaco sia naa.
14 Braća tada brže-bolje uputiše Pavla k moru. Sila pak i Timotej ostadoše ondje.
Naa de, atahori mamahereꞌ sia Berea ra, ro Paulus lai-lai tasi suun reu. Te Timotius no Silas leo rakandoo sia Berea.
15 Pratioci dovedoše Pavla do Atene pa se vratiše noseći Sili i Timoteju zapovijed da što prije dođu k njemu.
Ara ro Paulus losa kotaꞌ esa, nara na Atena. Basa ma ara lao hela e, fo baliꞌ Berea reu. Ara rendi haraꞌ mia Paulus oi, Silas no Timotius, rema lai-lai fo raꞌabꞌue ro e.
16 Dok ih je u Ateni iščekivao, ogorči se Pavao u duši promatrajući kako je grad pokumiren.
Paulus nea-nea Silas no Timotius rema risiꞌ Atena ma, rala na susa, huu nita mamana sosonggoꞌ sia bee-bꞌee sia kota naa.
17 Međutim raspravljaše u sinagogi sa Židovima i bogobojaznima, a na trgu svaki dan s onima koji bi se ondje zatekli.
Sia naa, hambu atahori Yahudi hira, ma atahori nda Yahudi ra sa hira mana hii hule-oꞌe neu Lamatualain. Paulus masoꞌ nisiꞌ ume hule-oꞌe nara, de esa fee esa dudꞌuꞌat. Tungga fai, ana o nisiꞌ mamana neseo-nehasaꞌ fo ola-olaꞌ no sudꞌiꞌ a se.
18 Dobacivahu mu i neki od epikurejskih i stoičkih filozofa. Jedni su govorili: “Što bi htjela reći ta čavka?” Drugi pak: “Navješćuje, čini se, neke tuđe bogove.” Jer navješćivaše Isusa i uskrsnuće.
Ana naselu-nataa no meser hira mia babꞌanggi karuaꞌ sia kota naa, naeni babꞌanggiꞌ Epikuros no babꞌanggiꞌ Stoa. Ana olaꞌ soꞌal Yesus nae, Ana nasodꞌa baliꞌ ena ma, hambu ruma puras miru, rae “Puuh! Mana ombon koson ra baꞌi na!” Ma ruma raꞌaeꞌeiꞌ rae, “Wueh! Atahori ia nae naꞌasusuuꞌ hita fo songgo sira lamatua feaꞌ nara!”
19 Onda su ga uzeli i odveli na Areopag i upitali: “Bismo li mogli znati kakav to nov nauk naučavaš?
Atahori Atena ma atahori deaꞌ mana leo sia kota naa, mete ma rena dala feuꞌ, onaꞌ nenori feuꞌ do dudꞌuꞌa feuꞌ, na, sira atahori mahine nara endoꞌ raꞌabꞌue fo esa fee esa dudꞌuꞌat sia mbuku anaꞌ esa, nara na Areopagus. De hambu ruma mia sira e rema rendi Paulus nisiꞌ mbukuꞌ naa, de roꞌe e rae, “Mufadꞌe sobꞌa nenori feuꞌ naa! Te nenori ma tao hai bingun. De hai moꞌe olaꞌ seluꞌ fo hai mihine.”
20 Čudnovatim nam nekim tvrdnjama uši puniš. Željeli bismo stoga znati što bi to imalo biti.”
21 Nijedan Atenjanin ni doseljeni stranac ni na što drugo ne trati vrijeme nego na pripovijedanje i slušanje novosti.
22 Tada Pavao stade posred Areopaga i reče: “Atenjani! U svemu ste, vidim, nekako veoma bogoljubni.
Basa naa ma, Paulus nambariiꞌ de olaꞌ nae, “Atahori Atena re! Au laoꞌ ndule hei kota ma ia, de mete-ita hei manggate tungga agama. Au ita hei mamana sosonggo mara sia bee-bꞌee. Au ita fatu sosonggoꞌ esa nenesuraꞌ oi, ‘Sosonggoꞌ ia fee lamatuaꞌ nda nenenehineꞌ sa.’ Sosoa na, hei songgo Lamatualain ena, te nda feꞌe mihine E sa. Eni ia, fo au ufadꞌe neu nggi oras ia.
23 Doista, prolazeći i promatrajući vaše svetinje nađoh i žrtvenik s natpisom: Nepoznatom Bogu. Što dakle ne poznajete, a štujete, to vam ja navješćujem.”
24 “Bog koji stvori svijet i sve na njemu, on, neba i zemlje Gospodar, ne prebiva u rukotvorenim hramovima;
Ana, mana naꞌadꞌadꞌadꞌiꞌ lalai no raefafoꞌ no basa isi nara. Ana malangga sia basa lalai no raefafoꞌ. De Ana nda leo sia mamana sosonggoꞌ fo atahori taoꞌ sa.
25 i ne poslužuju ga ljudske ruke, kao da bi što trebao, on koji svima daje život, dah i - sve.
Ana mana fee hahaeꞌ ma masodꞌaꞌ neu atahori. Eꞌeku na, Ana fee hita sudꞌi a saa fo hita parlu a. Te Eni nda parlu saa saꞌ boe. Huu naa, atahori nda bisa tulu-fali E sa.
26 Od jednoga sazda cijeli ljudski rod da prebiva po svem licu zemlje; ustanovi određena vremena i međe prebivanja njihova
Mia atahori esa, Ana tao basa leo sia raefafoꞌ ia. Ana mana banggi fee esa-esaꞌ no nusa na. Ana mana ator basa leo naa ra hehene nara no tutudꞌa nara, esa-esaꞌ no fai na.
27 da traže Boga, ne bi li ga kako napipali i našli. Ta nije daleko ni od koga od nas.
Ana tao taꞌo naa, huu Ana nau hita sangga fo tahine E no malolole. Memaꞌ atahori sangga fo rae randaa ro E. Tao-tao te, Ana nda naꞌadꞌodꞌooꞌ no hita sa.
28 U njemu doista živimo, mičemo se i jesmo, kao što i neki od vaših pjesnika rekoše: “Njegov smo čak i rod!”
Atahori olaꞌ rae, ‘Hita ani-hahae na, nema mia Eni. Hita masodꞌa na, naꞌoka sia Eni.’ Ma hambu hei manahelo ma esa olaꞌ nae, ‘Hita tasodꞌa, huu eni. Huu naa, hita dadꞌi tititi-nonosi nara.’
29 “Ako smo dakle rod Božji, ne smijemo smatrati da je božanstvo slično zlatu, srebru ili kamenu, liku isklesanu umijećem i maštom ljudskom.”
Naa, memaꞌ tebꞌe. Basa hita, Eni tititi-nonosi na. De afiꞌ duꞌa mae Lamatualain onaꞌ paton sosonggoꞌ fo atahori tao mia lilo, do doi fulaꞌ, do fatu, tungga sira dudꞌuꞌa nara.
30 “I ne obazirući se na vremena neznanja, nutka sada Bog ljude da se svi i posvuda obrate
Dalahulu na, atahori nda feꞌe rahine dalaꞌ naa sa. Naa de, Lamatualain hela hita tasodꞌa tungga nggoa tara. Te aleꞌ ia, Ana nda nau hita tasodꞌa taꞌo naa sa ena. De Ana parenda nae hita musi lao hela sosonggoꞌ ra, fo tungga E leo.
31 jer ustanovi Dan u koji će suditi svijetu po pravdi, po Čovjeku kojega odredi, pred svima ovjerovi uskrisivši ga od mrtvih.”
Ana o dudꞌu faiꞌ esa, nae hukun raefafoꞌ no basa isi nara, huu sala-kilu nara. Ma Ana dudꞌu Atahori sa, dadꞌi mana nggero-furi. Dei fo Atahori naa huku-doki no matetuꞌ. Aleꞌ ia, manggareloꞌ ena, mana nggero a, seka. Naeni, mana mateꞌ a, te Lamatualain tao nasodꞌa baliꞌ E ena.”
32 Kad čuše “uskrsnuće od mrtvih”, jedni se stadoše rugati, a drugi rekoše: “Još ćemo te o tom slušati!”
Atahori mana raꞌabꞌue sia naa ra rena Paulus nae, ‘hambu atahori nasodꞌa baliꞌ ena’ ma, ara mali e. Te atahori hira tao-afiꞌ neu e. Ara rafadꞌe e rae, “Hai feꞌe hii amaꞌ olaꞌ dalaꞌ naa. Te faiꞌ ruma dei.”
33 Tako se Pavao povuče od njih.
Basa ma, Paulus lao hela mamanaꞌ naa.
34 Neki ipak prionuše uza nj i povjerovaše; među njima i Dionizije Areopagit, neka žena imenom Damara i drugi s njima.
Te ruma raꞌabꞌue ro e, huu ramahere Lamatuaꞌ Yesus. Mia sira e, hambu atahori mahineꞌ esa sia Areopagus, naran Dionisius. Ma inaꞌ esa, naran Damaris. Atahori fea hira o tungga ro se boe.
