Djela apostolska 16
1 Stiže tako u Derbu i Listru. Ondje, gle, bijaše učenik neki imenom Timotej, sin neke pokrštene Židovke i oca Grka.
Cawhkawng Derbe ingkaw Lustra khaw ce pha hy. Ce a khaw awh a nu Juda nu, a pa Greek na ak awm hubat thlang pynoet Timote ce awm hy.
2 Uživao je dobar glas među braćom u Listri i Ikoniju.
Anih taw Lustra ingkaw Ikonium khaw awhkaw koeinaakhqi ing a mim kyih thlang pynoet na awm hy.
3 Pavao htjede da on pođe s njime pa ga uze i obreza zbog Židova koji bijahu u onim mjestima. Jer svi su znali da mu je otac Grk.
Paul ing anih ce ceh pyi poe aham ngaih hy, cedawngawh cawh amik awm Judakhqi ak coetnaak ama awmnaak aham cekkhqi ing a pa Greek pa ni tice ami sim boeih a dawngawh anih ce chahhui qeet pehy.
4 I kako su prolazili gradovima, predavali su im za opsluživanje odredbe koje su apostoli i starješine utvrdili u Jeruzalemu.
Khaw pynoet coeng pynoet ami ceh coengawh, thlangkhqi ing Jerusalem khaw awhkaw ceityihkhqi ingkaw a hqamcakhqi ing awi amik tlyh ce ngaih aham kqawn pe uhy.
5 Tako se Crkve učvršćivahu u vjeri i broj im se danomice povećavao.
Cedawngawh thlangboelkhqi ce cangnaak awh tai unawh pung khqoet khqoet uhy.
6 Prođoše Frigiju i galacijski kraj jer ih je Duh Sveti spriječio propovijedati riječ u Aziji.
Asia qam awh awi kqawn aham Ciim Myihla ing a kham peek a dawngawh, Paul ingkaw a pyikhqi ce Phrygia qam ingkaw Galatia qam na cet poe uhy.
7 Kad su došli do Mizije, htjedoše u Bitiniju, ali im ne dopusti Duh Isusov.
Musia qam khawqi ce ami pha awh, Bithynia qam khuina ceh aham cai uhy, cehlai Jesu ang Myihla ing cekkhqi ce am ceh sak hy.
8 Onda prođoše Miziju i siđoše u Troadu.
Cedawngawh Musia qam ce kan unawh Troas khaw na nu cet uhy.
9 Noću je Pavao imao viđenje: Makedonac neki stajaše i zaklinjaše ga: “Prijeđi u Makedoniju i pomozi nam!”
Cawh a awm awh Paul ing ik-oeih huh saknaak awh Makedonia thlang pynoet ing dyi nawh a venawh, “Makedonia na law unawh taw kaimih ve ni bawm khqi lah.” tinawh qeennaak thoeh hy.
10 Nakon viđenja nastojasmo odmah otputovati u Makedoniju, uvjereni da nas Bog zove navješćivati im evanđelje.
Cawhkaw ik-oeih huh saknaak ce Paul ing a huh coengawh, Makedonia na ceh aham cai pahoei unyng. Khawsa ing cekkhqi venawh awithang leek kqawn aham nik khy khqi hy tice sim unyng.
11 Otplovismo iz Troade i zaputismo se ravno u Samotraku pa sutradan u Neapol,
Troas khaw awhkawng tuicunli awh lawng ing Samothrace khaw na cet unyng, cawhkawng a khawngawi awh Neapolis na cet poe unyng.
12 a odande u naseobinu Filipe - grad prvog dijela Makedonije. U tom se gradu zadržasmo nekoliko dana.
Cawhkawng Rom a uknaak khui awhkaw qam Makedonia qam khuiawh kaw khawk bau na ak awm Philipi khaw na khaw ing cet unyng. Cawh ce khawnghi khawqyt awm unyng.
13 U dan subotni iziđosmo izvan gradskih vrata k rijeci, gdje smo mislili da će biti bogomolja. Sjedosmo i stadosmo govoriti okupljenim ženama.
Sabbath nyn awh cykcah aham khawk bau vawng chawmkeng a ceng benna kaw long na ce cet unyng. Cawhkaw amik cun nukhqi venawh awi kqawn pe unyng.
14 Slušala je tako i neka bogobojazna žena imenom Lidija, prodavačica grimiza iz grada Tijatire. Gospodin joj otvori srce, te ona prihvati što je Pavao govorio.
Cawhkaw awi ak ngaikhqik khuiawh Thyatira khaw awhkaw Khawsa ak bawk hik thim ak zawi nu thlang pynoet Lydia ak mingnaak ce awm lawt hy. Paul ak awih kqawn do aham Bawipa ing anih ak kawlung ce awng pehy.
15 Pošto se pak krsti ona i njezin dom, zamoli: “Ako smatrate da sam vjerna Gospodinu, uđite u moj dom i ostanite u njemu.” I prisili nas.
Amah ingkaw a ipkhuikaw boeih ing baptisma ami huh coengawh, kaimih ce a im na nik khy khqi hy. “Kai ve Bawipak awi ak cangnaak thlang na nami nik poek lawt awhtaw ka imna pah law uh,” ni tinak khqi hy. Anih ing kaimih ce ni hlawh khqi hy.
16 Jednom nas na putu u bogomolju sretne neka ropkinja koja je imala duha vračarskoga i gatajući donosila veliku dobit svojim gospodarima.
Hypoet taw cykcahnaak aham ka mi ceh awh, ni hai benna kaw ik-oeih ak kqawn thai qaai ak ta nuca tamnaa pynoet ce hu unyng. Hailam ben ik-oeih ak kqawnnaak ak caming a boei aham tangka huh pehy.
17 Pošla je za Pavlom i za nama te vikala: “Ovi su ljudi sluge Boga Svevišnjega; navješćuju vam put spasenja.”
Cawhkaw nuca ing Paul ingkaw kaimih a hu awh law nawh, “Ve ak thlangkhqi ve nangmih hulnaak ak kqawn lawkung, sawsang khyt Khawsa a tyihzawihkhqi ni,” tinawh khy hy.
18 To je činila mnogo dana. Pavlu to napokon dodija pa se okrenu i reče duhu: “Zapovijedam ti u ime Isusa Krista: iziđi iz nje!” I iziđe toga časa.
Khawnghi cemyihna ce kqawn khing hy. A hukhit na taw Paul ing ak kaw hul law nawh cawhkaw qaai na ce, “Jesu Khrih ang ming ing vawhkaw nuca ak kawk khuiawh kawng cawn hlah!” tina hy. Cawh qoe qoe awh ce qaai ing cawhkaw nuca ce cehta hy.
19 Kad njezini gospodari vidješe da im nesta nade u dobit, pograbiše Pavla i Silu te ih odvukoše na trg pred glavare.
Cawhkaw tamnaa nuca a boeikhqi ing tangka ami huhnaak am awm voel hy tice ami sim awh, Paul ingkaw Sila ce tu unawh, ik-oeih zawihnaak a hun awh ukkungkhqi venna sawi uhy.
20 Privedoše ih pretorima i rekoše: “Ovi ljudi uznemiruju naš grad. Židovi su
Cekqawi ce awidengkung a venna sawi unawh, “Vekqawi ve Juda phyn qawi ni, ni khaw na law nih nawh awipungnaak sai hy nih,
21 te šire običaje kojih mi Rimljani ne smijemo ni prihvatiti ni držati.”
ningmih Rom thlangkhqi ing sai hly kawi am ingkaw do hly kawi am phung alamkhqi sai sak aham kqawn hy nih,” tina uhy.
22 Nato svjetina nahrupi na njih, a pretori trgoše s njih odijelo i zapovjediše da se išibaju.
Thlang kqeng ing Paul ingkaw Sila ce him aham za qu uhy, cawh awidengkungkhqi ing cekqawi a hi ce suh sak nawh vyk aham awi pehy.
23 Pošto ih izudaraše, bace ih u tamnicu i zapovjede tamničaru da ih pomno čuva.
Cekqawi ce ak tlo na ami vyk coengawh, thawngim na thla uhy, ak nep na doen aham thawngim ak qehkung ce awi pe uhy.
24 Primivši takvu zapovijed, uze ih on i baci u nutarnju tamnicu, a noge im stavi u klade.
Cawhkaw awipeeknaak amyihna anih ing cekqawi ce thawngim khui ak kaina ak thlak coengawh khawceh byn sak qawi bawk hy.
25 Oko ponoći su Pavao i Sila molili pjevajući hvalu Bogu, a uznici ih slušali.
Thanlung awh Paul ingkaw Sila ing cykcah nih nawh Khawsa kyihcahnaak laa ce sa hy nih, cawh thlang thawng ang tlaak pyikhqi ing ngai pe uhy.
26 Odjednom nasta potres velik te se poljuljaše temelji zatvora, umah se otvoriše sva vrata, i svima spadoše okovi.
Cawh lipi thloek law nawh thawngim ce tlai law nyk nyk hy. Thawngim chawhkhqi boeih ce awng qu pheng nawh, thlang boeih a thiquikhqi awm hlam qu boeih hy.
27 Tamničar se prenu oda sna pa kad ugleda tamnička vrata otvorena, trgnu mač i samo što se ne ubi misleći da su uznici pobjegli.
Thawngim ak qehkung ce hqyng law nawh thawngim chawh ak awng qu boeih ce a huh awh, thawng ak tlakhqi cen boeih hawh hy voei uh tinawh, ak cimca ce phlawng nawh amah ingkaw amah sun qu aham cai hy.
28 Ali Pavao povika iza glasa: “Ne čini sebi nikakva zla! Svi smo ovdje!”
Cehlai Paul ing, “Namah ingkaw namah koeh sai qu! Kaimih vawh awm boeih unyng!” tina hy.
29 Onaj nato zaiska svjetlo, uleti i dršćući baci se pred Pavla i Silu;
Cawh thawngim ak qehkung ing mai a vang sak coengawh thawngim khuina dawng nawh Paul ingkaw Sila a haiawh thyn doena khyk sym pehy.
30 izvede ih i upita: “Gospodo, što mi je činiti da se spasim?”
Cekkqawi ce thawngim a ceng na a sawi qawi coengawh, “Bawipa qawi, hulna ka awmnaak aham ikaw ka sai kaw?” tina qawi hy.
31 Oni će mu: “Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom tvoj!”
Cekkqawi ing, “Bawipa Jesu ce cangna nawhtaw, cawhtaw namah ingkaw na ipkhuikaw boeih hul na awm kawm uk ti,” tina hy nih.
32 Onda navijestiše riječ Gospodnju njemu i svima u domu njegovu.
Cekcoengawh cekqawi ing Bawipa ak awi ce anih ingkaw a ipkhuikaw boeih a venawh kqawn pe hy nih.
33 Te iste noćne ure uze ih, opra im rane pa se odmah krsti - on i svi njegovi.
Cawh qoe qoe awh thawngim ak qehkung ing cekqawi ce ceh pyi nawh ani maakhqi ce silh pehy; cawh amah ingkaw a ipkhuikaw boeih ing baptisma hu pahoei uhy.
34 Onda ih uvede u dom, prostre stol te se zajedno sa svim domom obradova što je povjerovao Bogu.
Thawngim ak qehkung ing cekqawi ce amah a im na ceh pyi nawh buh ai sak qawi hy; amah ingkaw a ipkhuikhaw boeih ing Khawsa ce amik cangnaak hawh a dawngawh anih ce zeelnaak ing be hy.
35 Kad se razdani, poslaše pretori liktore s porukom: “Pusti te ljude!”
Khaw a dai awhtaw, awi ak tlykkungkhqi ing vawhkaw awipeek ing thawngim ak qehkng a venawh thlang tyi uhy: “Cekkqawi ce hlah hlah,” tina uhy.
36 Tamničar to priopći Pavlu: “Pretori, reče, poručiše da vas pustim. Iziđite dakle sad i pođite u miru!”
Thawngim ak qehkung ing Paul a venawh, “Awi tlykkungkhqi ing nang ingkaw Sila ve hlah awi ni pe hawh uhy. Cedawngawh cet thai hawh hy nik ti. Ngaihqep cana cet hlah nih,” tina qawi hy.
37 Nato im Pavao odvrati: “Javno su nas neosuđene išibali, nas rimske građane, i bacili u tamnicu. A sada da nas potajno izbace? Nipošto, nego neka oni sami dođu i izvedu nas!”
Cehlai Paul ing cawhkaw amik law thlangkhqi venawh: “Rom thlang na awm hlai nih nyng, awi ani deng hlanawh thlang a haiawh ni vyk uhy, cekcoengawh thawngim awh nik thlak qawi bai hy. Tuh kainih ve ang hyp na tyi dym aham ngaih unawh nu? Amni! A mimah qoe qoe law u seitaw kainih ve ni hlah law u seh,” tina hy.
38 Liktori to jave pretorima. Oni su se uplašili kada doznaše da su Rimljani.
Cawhkaw thlangkhqi ing anih ak awi ce awi tlykkungkhqi venawh kqawn pe uhy, Paul ing Sila ce Rom thlang ni tice cekkhqi ing a ming zaak awh, kqih uhy.
39 Zato dođu da ih nagovore pa ih izvedu i zamole da odu iz grada.
Law unawh cekqawi a venawh qeennaak ami thoeh coengawh hlah uhy, ce a khaw ce cehtaak aham cekqawi a venawh qeennaak thoeh uhy.
40 Izišavši iz tamnice, oni pođu k Lidiji, pogledaju i obodre braću pa odu.
Paul ingkaw Sila ce thawngim awhkawng ani loet coengawh, Lydia a im na cet hy nih, cawh ce koeinaakhqi hqum nih nawh thapeeknaak awi kqawn pe hy nih. Cekcoengawh ak chang na cet hy nih.
