Djela apostolska 16
1 Stiže tako u Derbu i Listru. Ondje, gle, bijaše učenik neki imenom Timotej, sin neke pokrštene Židovke i oca Grka.
P'awlos Derbenat Lst'ra maants bíami, Lst'rn T'imotiwosi eteets amants jawets iko fa'e b́tesh, bínd ayhudiyi ash wotat amank krstiyani btesh, b́ nihmó Grik dats asha b́ tesh.
2 Uživao je dobar glas među braćom u Listri i Ikoniju.
T'imotiyos Lst'ronat Ik'oniyonitse fa'a eeshuwwotsokere sheeng shútso detsfe b́ teshi.
3 Pavao htjede da on pođe s njime pa ga uze i obreza zbog Židova koji bijahu u onim mjestima. Jer svi su znali da mu je otac Grk.
P'awlos T'imotiyosi de'er amo b́getsotse manokere beyru ayhudiwotsatse tuutson gofo b́ ametuwok'o b́woshi, mank'o b́ k'aluwere bo T'imotiyos nih Giriki dats ash b́ woto bodantsotse bojangosha etniye.
4 I kako su prolazili gradovima, predavali su im za opsluživanje odredbe koje su apostoli i starješine utvrdili u Jeruzalemu.
P'awlosnat Silasn kit kitotse beshefetst Iyerusalemn fa'a woshetswotsnat eenashuwotsn eteets nemo amantsuwotssh bodanifere b́teshi, finatsowere bojitsituwok'o boosh bogawifere bo teshi.
5 Tako se Crkve učvršćivahu u vjeri i broj im se danomice povećavao.
Mansh Ik' moowwots imnetiyon kup'bowutsi, botaawonúwere dabfere bí'amiri.
6 Prođoše Frigiju i galacijski kraj jer ih je Duh Sveti spriječio propovijedati riječ u Aziji.
P'awlosnat Silasn Isiyi datsatse Ik'i aap'o bokeewurawok'o S'ayn shayiro boosh b́ bazitsotse Frgyiyinat Gelatiyi daarok k'az bobeshi,
7 Kad su došli do Mizije, htjedoše u Bitiniju, ali im ne dopusti Duh Isusov.
Misiyi daarok bobodtsok'on Bitanimaants amoosh gawtni botesh, ernmó Iyesusko S'ayin shayro man maants boametuwok'o eekeratse.
8 Onda prođoše Miziju i siđoše u Troadu.
Mansh Misya weeron beshat T'iroadi bo oot'iye.
9 Noću je Pavao imao viđenje: Makedonac neki stajaše i zaklinjaše ga: “Prijeđi u Makedoniju i pomozi nam!”
Manoke t'ú Mek'edoni ash iko need'dek't «Mek'edoni maants kimr noon te'úwe!» ett bín b́ k'onfere bek'on b́bek'i.
10 Nakon viđenja nastojasmo odmah otputovati u Makedoniju, uvjereni da nas Bog zove navješćivati im evanđelje.
P'awlos bek'man b́bek'iyakon manoor Mek'edoni maants amoosh no geyi, Man b́wotuwere Mek'edoni ashuwotsshowere doo shishiyo nodaniyituwok'o Doonzo noon b́ s'eegtsok'o nodani.
11 Otplovismo iz Troade i zaputismo se ravno u Samotraku pa sutradan u Neapol,
T'iroadiyere Markabats keshdek'at kááwon Samtrak'e maants noami, yaats guurok'on Nap'ule maants no ami.
12 a odande u naseobinu Filipe - grad prvog dijela Makedonije. U tom se gradu zadržasmo nekoliko dana.
Maniyere tuwat Filip'isyosits nobodi, Filip'isyus Mek'edonitse fa'a kit eenunat Rom dats ashuwots dets bodek'ts datsi b tesh, kitmanitsnowere muk' aawwotsi nobeshi.
13 U dan subotni iziđosmo izvan gradskih vrata k rijeci, gdje smo mislili da će biti bogomolja. Sjedosmo i stadosmo govoriti okupljenim ženama.
Sanbati aawotsowere Ik' k'onosh boko'efok kitoniyere úratse fa'a foki gúrok noo ami, manoke bedek'at ko'edek'ts máátsuwotssh Ik'i aap'o nodaniyi.
14 Slušala je tako i neka bogobojazna žena imenom Lidija, prodavačica grimiza iz grada Tijatire. Gospodin joj otvori srce, te ona prihvati što je Pavao govorio.
Nokeewirman k'ebiru máátswotsitsere iku Tiyat'ros kitotse shuwetsu tahi biro jaakiru Lidiya eteets máátsu fa'a b teshi, biwere Ik' Ik'iru máátsiye b teshi, doonzo b nibo bish b́ k'eshtsotse P'awlos bíaap'iru b k'ebfere b teshi,
15 Pošto se pak krsti ona i njezin dom, zamoli: “Ako smatrate da sam vjerna Gospodinu, uđite u moj dom i ostanite u njemu.” I prisili nas.
Binat b meyitsi fa'a ash jamwots bo gupeyakon, «Doonzo ti amantso arik b́woto itkitsitka wotiyal waar t moots beewere, » etaat kup'idek'at noon b k'oni.
16 Jednom nas na putu u bogomolju sretne neka ropkinja koja je imala duha vračarskoga i gatajući donosila veliku dobit svojim gospodarima.
Ik aawu Ik' k'oneyiruwok noamfere shino maants wotit keewo keewit kim shayiro biyatse fa'a ik'ets Gon baarna'ú weerindatse noon b datsi, Gonmanuwere Ik'o oot'at b doonzotssh ay oot'o b datsifo b teshi.
17 Pošla je za Pavlom i za nama te vikala: “Ovi su ljudi sluge Boga Svevišnjega; navješćuju vam put spasenja.”
Biwere noonat P'awlosn shuutso shoydek'at sha'at, «Ashaanots een Ik'o gutswotsiye! boowere kash weerindo itsh keewitúnee!» etaat b kuhefooni.
18 To je činila mnogo dana. Pavlu to napokon dodija pa se okrenu i reče duhu: “Zapovijedam ti u ime Isusa Krista: iziđi iz nje!” I iziđe toga časa.
Hanoewre ay aawosh aani aani bk'alfoni, P'awlosmó nibok'úúnwutsat wongr et aanat kiimshayirman «Iyesus Krstos shútson biatsotse nkeshetuwok'o neen azazere!» bí eti. Kim sharonuwere manoor k'azb́keshi.
19 Kad njezini gospodari vidješe da im nesta nade u dobit, pograbiše Pavla i Silu te ih odvukoše na trg pred glavare.
Bin keezfwotswere b weeron bodatsit oot'o boatse k'ut'b́wtstsok'o bek'bok'rtsok'on P'awlosnat Silasn detsbodek'i, geetsferowere jebomaants dek'amt naashwots shinats t'intsbok'ri.
20 Privedoše ih pretorima i rekoše: “Ovi ljudi uznemiruju naš grad. Židovi su
Rom dats naashuwotsokowere dek'wat hank'o boeti, «Ashaanots Ayhudi jírnee, no kitotsnowere dimbro botuziri,
21 te šire običaje kojih mi Rimljani ne smijemo ni prihvatiti ni držati.”
Noo Rom dats ashuwots dek'o nofalrawu niwo noosh bodaniyiri.»
22 Nato svjetina nahrupi na njih, a pretori trgoše s njih odijelo i zapovjediše da se išibaju.
Ashjamonwere ik wotdek't boats b́tuwi. Naash naashuwotsuwere P'awlosnat Silasn taho sholbazt gumbon botogetuwok'o boazazi.
23 Pošto ih izudaraše, bace ih u tamnicu i zapovjede tamničaru da ih pomno čuva.
Ayidek't botogeyi hakon t'ip'moots kindsh bok'iri, tipi maa kotiruwonuwere k'up'ide boon b́kotetuwok'o azazk'reyi,
24 Primivši takvu zapovijed, uze ih on i baci u nutarnju tamnicu, a noge im stavi u klade.
Kotiruwo azazetsman b́dek'iyakon, tipi maaman gitsotsi kayuts boon kindsh b́k'ri, botufonowere gindonat gindi dagots detsidek't tipb́k'ri.
25 Oko ponoći su Pavao i Sila molili pjevajući hvalu Bogu, a uznici ih slušali.
T'ú Taali titso maantsowere P'awlosnat Silasn Ik' k'ononat dubon Ik'o údfetstni boteshi, tipeets k'oshuwotswere bóóna bok'ebiri botesh.
26 Odjednom nasta potres velik te se poljuljaše temelji zatvora, umah se otvoriše sva vrata, i svima spadoše okovi.
Gawerawonowere tipimaaman b́ned'oko b́gaahefetsosh een dats shek'eyo wotb́wtsi, fengesh jamwotswere k'eshebowutsi, tipetswotsi boon tipeets habiliyo ik ikon bish b́wutsi.
27 Tamničar se prenu oda sna pa kad ugleda tamnička vrata otvorena, trgnu mač i samo što se ne ubi misleći da su uznici pobjegli.
Kotiruwonuwere b́tokrootse tuut tipimaa fengesuwots k'eshewutsat boere bek't tipetswots k'azbokeshtsok'o bísh bíarere b́ tooko úd'osh b́shiko kaas'b́dek'i,
28 Ali Pavao povika iza glasa: “Ne čini sebi nikakva zla! Svi smo ovdje!”
Ernmó P'awlos, «No no únetswor hanok noone! manshe ntokats gondofink'aye!» ett k'aar eenon b́kúhi.
29 Onaj nato zaiska svjetlo, uleti i dršćući baci se pred Pavla i Silu;
Manoor kotiruwo c'eesho de'eweetuwok'o wosht gitsots b́kindi, k'eewufetst P'awlosnat Silasn tufi shirots b́baron gúp'nb́wútsi.
30 izvede ih i upita: “Gospodo, što mi je činiti da se spasim?”
Úrats boon kishdekt «T Doonzotso! kashosh eegk'ale taan b́geyiyti?» bí eti.
31 Oni će mu: “Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom tvoj!”
Bowere «Doonzo Ieyesusn amanowe, kashituwune, nmeyitsi ashuwotswere kashitúne» boeti.
32 Onda navijestiše riječ Gospodnju njemu i svima u domu njegovu.
Doonzo aap'onowere bínat b́meyitse fa'a jamwotssh bokeewi.
33 Te iste noćne ure uze ih, opra im rane pa se odmah krsti - on i svi njegovi.
manoori sa'aton t'úwon tipimo kotiruwo dek'amt bogaawo bo atse b́mashi, manoor bínat b́maa ash jamwots bogúpeyi.
34 Onda ih uvede u dom, prostre stol te se zajedno sa svim domom obradova što je povjerovao Bogu.
Maniyere hakon P'awlosnat Silasn b́mook dek'amt misho boosh b́t'intsi, Ik'onowere bí amantsosh b́meyitsi ashuwotsnton geneú b́wutsi.
35 Kad se razdani, poslaše pretori liktore s porukom: “Pusti te ljude!”
B́ gatstsok'onowere naash naashuwots «Ash manots faksheewunee» ett polisuwotsi bowoshi.
36 Tamničar to priopći Pavlu: “Pretori, reče, poručiše da vas pustim. Iziđite dakle sad i pođite u miru!”
Tipi maa kotfonuwere «It it faksheetuwok'o naash naashuwots asho bowoshtsotse eshe keer jeenon ameree» ett Silassh b́keewi.
37 Nato im Pavao odvrati: “Javno su nas neosuđene išibali, nas rimske građane, i bacili u tamnicu. A sada da nas potajno izbace? Nipošto, nego neka oni sami dođu i izvedu nas!”
P'awlosmó «Rom datsi ashnowotefere nayiralon jebatse noon jot't tipimoots noon kindshrnee. Andowere tipi mootse ááshon nokeshetuwok'owe bok'aliri? Woteratse! bo botookon waar noon kishunee!» ett bíaani.
38 Liktori to jave pretorima. Oni su se uplašili kada doznaše da su Rimljani.
Poliswots keewuman naash naashuwotssh bokeewi, naah naashuwotswere P'awlosnat Silasn Rom dats ashuwotsi bowoto bodantsok'on shatbowtsi.
39 Zato dođu da ih nagovore pa ih izvedu i zamole da odu iz grada.
Mansh waat naandrone ett aatt tipimootse boon kishbok'ri, kitmanitsnowere boametuwok'o boon bok'oni.
40 Izišavši iz tamnice, oni pođu k Lidiji, pogledaju i obodre braću pa odu.
P'awlosnat Silasnowere tipi mootse kesht Lidiy moots bokindi, manoknowere eshu eshuwotsi daatsdek't boon kup'sht kitmanowere faksht k'azbo ami.
