2 Kraljevima 3

1 Joram, sin Ahabov, zakralji se nad Izraelom u Samariji osamnaeste godine Jošafatova kraljevanja u Judeji. I vladao je dvanaest godina.

Hagi Jehosafati'ma Juda naga'mokizmi kinima mani'negeno vuno 18nima hia kafufina, Ahapu nemofo Joramu'a Israeli vahe kinia fore huno Sameria kumatera mani'neno 12fu'a kafufi Israeli vahera kegava hu'ne.

2 Činio je što je zlo u očima Jahvinim, ali ne kao njegov otac i mati, jer je uklonio Baalov stup što ga bijaše podigao njegov otac.

Ra Anumzamofo avurera Joramu'a havi avu'avaza hu'ne. Hianagi nefake nererake'ma tusi'a havi zanavu zanava'ma hu'na'a avamentera osu'ne. Nefake nererakema Bali havi anumzamofo amema'ama havere'ma tro'ma hunte'na'ana eri haviza hutre'ne.

3 Ali je prianjao uz grijeh kojim je Jeroboam, sin Nebatov, zavodio Izraela; i nije odstupao od njega.

Agra e'ina hu'neanagi Nebati nemofo Jeroboamu'ma Israeli vahe'ma huzamaveri nehuno, zamavareno vu'nea kumi avu'ava hu'ne. Jeramu'a ana havi avu'ava zana atreno amefira huomi'ne.

4 Meša, kralj moapski, bio je stočar i slao je izraelskom kralju u danak stotinu tisuća janjaca i vunu od stotine tisuća ovnova.

Hagi Israeli vahe'mo'za hakare'a kafuma evu'nea knafina Moapu vahera kva huzmante'naze. Hagi Moapu kini ne' Mesa'a 100 tauseni'a anenta ve sipisipi afutami Israeli kini nera nemino, azoka'ama hareno eri'zana 100 tauseni'a sipisipi afutamimofo azokatami Israeli kini nera maka kafurera amitere hu'ne.

5 Ali kad je umro Ahab, pobuni se kralj moapski protiv izraelskog kralja.

Hianagi Israeli kini ne' Ahapu'ma fritegeno'a, Moapu kini ne'mo'a Israeli kini ne'mofonkea ontahino takisia zagoa omi'ne.

6 U to je baš vrijeme kralj Joram izišao iz Samarije i izvršio smotru svih Izraelaca.

Higeno kini ne' Joramu'a Sameria kumara atreno maka Israeli sondia vahera zamazeri retro hu'ne.

7 Zatim je poručio judejskom kralju Jošafatu: “Moapski se kralj pobunio protiv mene. Hoćeš li sa mnom u rat protiv Moabaca?” Judejski kralj odgovori: “Hoću! Ja kao ti, moj narod kao tvoj narod, moji konji kao i tvoji konji.”

Anante Joramu'a Juda kini ne' Jehosafatina amanage huno nanekea atrente'ne, Moapu kini ne'mo'a keni'a ontahigu, kagra knare eme naza hananketa hara marerita ome huntegahufi! Higeno amne kagranena vugahue. Hagi na'anema hnanana kagri kamage antegahue. Nagri sondia vahe'ene hosi afutaminu'enena kagria kaza hugahue.

8 I doda: “Kojim ćemo putem?” A drugi mu odgovori: “Kroz Edomsku pustinju.”

Hianagi ina kazigati vuta hara ome huntegahu'e, higeno Joramu'a ke nona'a huno, Idomu hagege ka'ma kokampima vu'nea karanka vugahune.

9 I tako krenu izraelski kralj s judejskim kraljem i s kraljem edomskim. Sedam su dana lutali, a nije bilo vode četama ni stoci koja je išla za njima.

Hige'za Israeli kini neki, Juda kini neki, Idomu kini ne'ma hu'za sondia vahe'zamia zamavare'za vu'naze. Hagi anankama vu'naza kamo'a zaza hu'nege'za 7ni'a zagefi vazageno, ti zamimo'a vagarege'za sondia vahe'ene afutamimo'za tima nezanku tusiza hu'naze.

10 Tada povika kralj izraelski: “Jao, Jahve je pozvao ova tri kralja da ih preda u ruke Moapcima!”

Anama hazageno Israeli kini ne' Joramu'a amanage hu'ne, Ra Anumzamo'a tagrira 3'a kini vahe'mota, Moapu kini ne' azampi tavrentenaku tazeri atru nehifigure huno hu'ne.

11 Ali Jošafat reče: “Nema li tu proroka Jahvina da se preko njega posavjetujemo s Jahvom?” Tada odgovori jedan između slugu izraelskoga kralja: “Ovdje je Elizej, sin Šafatov, koji je lijevao vodu na Ilijine ruke.”

Hianagi Jehosafati'a Joramuna amanage huno antahige'ne, Amafina magora Ra Anumzamofo kasnampa nera mani'nefi omani'ne, kesnunkeno Ra Anumzamofona antahigenigeno na'a hiho huno asminigeno eme tasamigahifi antahisanune. Anage higeno Israeli kini ne'mofo eri'za ne'mo'a, ana kemofo nona'a amanage hu'ne, Korapara kasnampa ne' Elaijama azama huno katoma hunemia nera Safati nemofo Elisa'a mani'ne.

12 Jošafat reče: “U njega je riječ Božja.” I kralj izraelski, kralj judejski i kralj edomski odoše Elizeju.

Hagi Jehosafati'a ana kema nentahino'a amanage hu'ne, Ra Anumzamo'ma hanianke tasamigahie hige'za, Juda kini ne' Jehosafatiki, Israeli kini ne' Jehoramuki, Idomu kini ne'ma hu'za Elisana ome kenaku urami'naze.

13 A Elizej reče kralju izraelskom: “Što ja imam s tobom? Potraži proroke svoga oca i proroke svoje majke!” Izraelski kralj odgovori mu: “Ne! Jer Jahve je pozvao ova tri kralja da ih preda u ruke Moapcima.”

Anante Elisa'a Israeli kini nera amanage huno asmi'ne, Na'a kagrira hugantenaku hugenka amarera neane? Negafane negreragizni kasnampa vahetega vuo. Hianagi Israeli kini ne' Jehoramu'a amanage hu'ne, Tagrama e'nonana, Ra Anumzamo'a ama ana maka 3'a kini nagara tavre atru huteno Moapu kini ne'mofo azampi tavrentenaku higeta kagrite neone.

14 Elizej uzvrati: “Tako mi živoga Jahve Sebaota, komu služim, kad ne bih gledao na judejskog kralja Jošafata, ne bih ti obraćao pažnje niti bih te pogledao.

Anante Elisa'a Israeli kini ne' Jehoramuna amanage huno asmi'ne, Nagrama eri'zama erinentoa hankvenentake Ra Anumzama ohampriga'a sondia vahetamimofo Anumzamofo avufi tamage huanki'na, Juda kini ne' Jehosafati'ma kagranema omesina kagri kavufina onketfa husine.

15 Sada mi dovedite svirača.” I dok je glazbenik svirao, siđe ruka Jahvina nada nj.

Hanki menina vuta knare'ma huno zavenama nehesia ne' ome avreta eho. Hige'za ana ne' ome avre'za azageno zavena nehegeno, Ra Anumzamofo hanavemo Elisante e'ne.

16 I on reče: “Ovako veli Jahve: 'Iskopajte u ovoj dolini mnogo jama.

Anante Elisa'a amanage hu'ne, Ra Anumzamo'a amanage hie, ko'ma tima evuteno hagegema hu'nea tinkagomupina rama'a keri kafintetere hiho hie.

17 Jer ovako veli Jahve: nećete osjetiti vjetra niti ćete vidjeti dažda, a ova će se dolina napuniti vodom. I pit ćete vi, vaš marva i vaša stoka.'

Na'ankure Ra Anumzamo'a amanage huno hie, Kora neranigeno zaho'enena e'nerinigeta tamagra onkegahaze. Hianagi ama tinkagomupina timo'a avitegahie. Ana hanigetma tamagrane, bulimakao afu zagatamine, mago'a zagagafa tami'nena timo'a avite'nenigetma negahaze.

18 Ali to još nije ništa u očima Jahve: on će predati Moab u vaše ruke.

Hanki ama anazana Ra Anumzamo'a amne tro hugara hu'neankino, amne tro hugahie. Ana nehuno Moapu kini ne'ene sondia vahe'anena tamagri tamazampi zanavrentena hara hu zamagateregahaze.

19 Vi ćete zauzeti sve utvrđene gradove, posjeći sve plodno drveće, zatrpati sve izvore i opustošiti najbolja polja: kamenjem ćete ih zasijati.”

Ana nehutma hankave nentake vihureti'ma hu kaginte'naza rankumatamine, agima marerisa kumatmina hahu zamagateretma e'nerita, knarenare zafaramina antagi netretma, tinkeriramina renagreta, knare'ma huno hozama antega moparamina havereti ante avitegahaze.

20 I doista, ujutro, u vrijeme kad se prinosi žrtva, dođe voda od Edoma i preplavi svu okolinu.

Anage hutegeno haninkino komatigeno'a nantera ofama huknare ame huno Idomu kazigati timo'a hageno eno, ana mopafina eme marevite'ne.

21 Kad su Moapci čuli da su kraljevi došli s njima ratovati, pozvaše sve koji bijahu sposobni za oružje i postaviše ih na granicu.

Hanki zamagra maka Moapu vahe'mo'zama antahizama, 3'a kini vahe'mo'zama ha'ma eme huzmanteku'ma aze ke'ma nentahi'za, ranra vaheteti vuno kasefa vahetema vigeno ha'ma huga vahe'a maka zamagi hutru hu'za hahunaku Moapune, Idomu mopama eme atre agentega eme trotra hu'naze.

22 Kad su ujutro ustali i kad je sunce granulo nad onom vodom, Moapcima se sa strane voda učini crvenom kao krv.

Ana kna evutegeno anante nanterana Moapu vahe'mo'za mase'nareti'ma oti'zama kazana, zagemo'ma tinte'ma zagemarentea zamo'a koranentike huno korankna hige'za, ogantu mani'ne'za ke'naze.

23 I rekoše: “To je krv! Zacijelo su se kraljevi međusobno pobili i jedan drugoga pogubili. A sada: na plijen, Moapci!”

Anama nehu'za amanage hu'za hu'naze, keho koranki, ana 3'a kini naga'mo'za zamagra zamagra ha' hu'za ohefri ahefri hu'negahazanki, otinketa vuta maka zazamia ome zogisune hu'naze.

24 Ali kad su stigli do izraelskog tabora, digoše se Izraelci i potukoše Moapce, tako te ovi pobjegoše pred njima. A Izraelci pojuriše da dotuku Moapce.

Hianagi Moapu vahe'mo'za Israeli sondia vahe'mo'zama kuma'ma eme ante'za mani'nafima azage'za, Israeli vahe'mo'za oti'za Moapu vahera ha' huzamante'za zamarotgo hazage'za, mopa zamirega fre'za nevazage'za Israeli sondia vahe'mo'za Moapu vahera rama'a zamahe fri'naze.

25 Razorili su im gradove, bacali svaki po kamen na najbolje njive da ih zaspu, zatrpali izvore i posjekli sve plodno drveće. Konačno, ostao je samo grad Kir Harešet; praćari su ga opkolili i tukli ga.

Hanki Israeli naga'mo'za Moapu vahe ranra kumatmina eri haviza nehu'za, knare'nare zafaramina antagi netre'za, tinkeri ramina renkaninere'za, knare'ma hu'nege'za hozama nentaza agupo moparamina havereti antevite'naze. Hianagi Moapu vahe rankuma'ma magoke atre'nazana Kir-heresi kumake atre'naze. Ana hazage'za nofi atifi have rusi hu'za ahe sondia vahe'mo'za ana kumara mani kagintete'za, havereti ahazageno ana kumapina ufre ufre hu'ne.

26 Kada je moapski kralj vidio da neće izdržati bitku, uze sa sobom sedam stotina ljudi naoružanih mačevima, pokuša se probiti i doći do kralja edomskog, ali ne uspje.

Hanki Moapu kini ne'mo'ma keana ha'ra hugatereza hazageno, agra 700'a sondia naga'ma bainati kazima eri'za ha'ma nehaza naga zamavarege'za, rankumapintira atirami'za koro fre'za Idomu kini ne' mani'nerega vuku hu'nazanagi, anara osu'naze.

27 Tada uze svoga sina prvenca, koji ga imaše naslijediti, i prinese ga kao paljenicu na zidu. To se tako silno zgadilo Izraelcima te odoše od njih i vratiše se u svoju zemlju.

Higeno agri kuma'ma erino kinima maniga zage mofavrea Moapu kini ne'mo'a aheno rankumamofo have kegina agofetu, tevefi kre fanane huno ofa Moapu vahe havi anumzantega hunte'ne. Anazama Israeli sondia vahe'mo'zama nege'za tusi zamagogogu nehu'za, hara atre'za mopa zamirega vu'naze.